Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Srp 2021

HNB utvrdio konačni prijedlog motiva za hrvatsku stranu eurokovanica

Izvor: privredni.hr · Autor: P.hr/I.B.  

HNB utvrdio konačni prijedlog motiva za hrvatsku stranu eurokovanica

Komisija za novac Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici utvrdila konačni prijedlog motiva za nacionalne strane budućih hrvatskih eurokovanica, koji će razmotriti Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i o čemu će Vlada donijeti zaključak. Predloženi motivi su šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Nikola Tesla. Pritom će šahovnica kao motiv biti zajednička podloga na svim kovanicama, a ostali će motivi na apoenima biti raspoređeni na sljedeći način: na kovanici od dva eura bit će prikazana geografska karta Hrvatske, na jednom euru motiv kune, na 50, 20 i 10 centi Nikola Tesla, a na jednom, dva i pet centa naći će se motiv glagoljice.

Osnovni kriteriji za odabir kojima su se pri odlučivanju vodili članovi Komisije za odabir i Komisije za novac jesu prihvatljivost motiva najširem dijelu javnosti, neovisno o regionalnoj pripadnosti, dobi, svjetonazoru ili političkom opredjeljenju te njegova djelotvornost da bude nacionalni simbol, odnosno da postiže visok stupanj identifikacije u najširoj javnosti. Kako se navodi u priopćenju HNB-a, ključno je bilo da motiv predstavlja Hrvatsku, bilo općeprihvaćenim simbolima, velikanima, kulturnim ili prirodnim znamenitostima, izumima ili povijesnim zbivanjima. Također, ističu, važno je bilo da je u međunarodnom okružju motiv prepoznat kao hrvatski, a bitna je i tehnička izvedivost motiva na malim dimenzijama kovanica te činjenica da predloženi motiv nije podložan autorskim pravima. Naposljetku, tu je i kriterij konverzije, odnosno sposobnost motiva da olakša prijelaz na novu valutu, u likovnom obliku, ali i zbog emocionalnog povezivanja tradicije s novom valutom, eurom.

Građanima šahovnica na prvome mjestu
Uz to, u svojoj finalnoj odluci Komisija za novac u svojem se odabiru rukovodila i ocjenama motiva građana koji su sudjelovali u odabiru nacionalne stranice eurokovanica u web-anketi na stranici euro.hr i u strukturiranome nacionalnom istraživanju na uzorku od 1.000 građana. Motivi koje su građani ocjenjivali bili su šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Dubrovnik.

Svoje ocjene u web-anketi dalo je gotovo 50.000 građana, a svaki motiv građani su imali prilike ocijeniti od jedan od pet (odnosno ocjenama u rasponu od "uopće mi se ne sviđa" do "najviše mi se sviđa"). Mogli su predložiti i po jedan dodatni motiv (slobodni prijedlog) u skladu s vlastitim stavom o tome koji bi motiv najbolje predstavljao Hrvatsku na nacionalnoj strani eurokovanica.

Najveću prosječnu ocjenu dobila je šahovnica, slijedi geografska karta Hrvatske, glagoljica, kuna te Dubrovnik, pri čemu je potonji motiv bio bitno slabije ocijenjen u odnosu na druge motive. Građani su iznijeli više od 11.000 slobodnih prijedloga, a među njima se dominantno izdvojio motiv Nikole Tesle. Pojedinačno je Teslu predložilo 2.599 građana, što čini više od 20 posto svih prijedloga, odnosno Tesla je dobio dva i pol puta više glasova nego drugorangirani prijedlog (vidi listu na kraju priopćenja).

U sklopu istraživanja javnog mnijenja na uzorku od 1.000 građana najveću prosječnu ocjenu dobila je šahovnica, slijedi geografska karta Hrvatske, Dubrovnik, glagoljica te kuna, pri čemu su potonja tri motiva bila vrlo izjednačena. U toj je telefonskoj anketi samo 300 građana iznijelo svoje prijedloge motiva, a uz Plitvička jezera i prirodne ljepote Hrvatske, građani su također naveli Nikolu Teslu kao mogući motiv za nacionalnu stranu eurokovanica.

Na temelju odabranih motiva Hrvatska narodna banka početkom kolovoza objavit će otvoreni natječaj za izradu idejnog rješenja (grafičkog prikaza) nacionalne strane kovanog novca eura. Grafički oblikovane motive nacionalne strane kovanica eura HNB će sredinom listopada ove godine poslati Europskoj komisiji i Vijeću Europske unije, odnosno na odobrenje svim članicama europodručja.

Podsjetimo, Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom, koji je Vlada donijela u prosincu 2020., predviđen je odabir motiva i njihova grafičkog oblikovanja za nacionalnu stranu eurokovanica, a Hrvatska narodna banka određena je kao institucija koja će organizirati nabavu novčanica i kovanog novca eura. Za razliku od novčanica eura, koje su jednake u svim članicama europodručja, kovani novac eura i centa nosi informaciju zemlje koja ga je izdala te na naličju prikazuje nacionalne simbole te zemlje. Naličje kovanica naziva se stoga i nacionalnom stranom kovanica eura i centa. Kada Hrvatska uvede euro za svoju valutu, eurokovanice izdane u Hrvatskoj nalazit će se u optjecaju i jednako će vrijediti u svim državama europodručja.

Odabir motiva stoga je posebno važan jer će se kovanice s motivima koji simboliziraju Hrvatsku koristiti i izvan njenih granica. S obzirom na zahtjevnost proizvodnje kovanog novca, pripremne aktivnosti već su započete.

Izrada optjecajnoga kovanog novca eura s hrvatskom nacionalnom stranom trebala bi započeti najranije šest mjeseci prije dana uvođenja eura, odnosno nakon Odluke Vijeća EU-a da Hrvatska uvodi euro.

Komisija za novac
Članovi Komisije za novac su: Ivana Jakir Bajo, viceguvernerka i predsjednica, Bojan Fras, viceguverner, zamjenik predsjednika, dok su članovi viceguverner Michael Faulend, viceguverner Slavko Tešija, poslovni direktor HNB-a, Tomislav Presečan, Neven Barbaroša, viši savjetnik u Uredu guvernera, Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac, a vanjski članovi Komisije: Đuro Črnjak, specijalist i sudski vještak u području tiska i zaštite novčanica i dokumenata (prvi direktor Hrvatskoga novčarskog zavoda), Vesna Mažuran Subotić, specijalistica u području medaljarstva i numizmatike, bivša muzejska savjetnica i voditeljica Gliptoteke HAZU-a i Ivan Mirnik, poznati hrvatski arheolog i numizmatičar. Za potrebe odabira motiva i grafičkog prikaza za hrvatsku nacionalnu stranu kovanica eura pridruženi dodatni vanjski članovi Komisije za novac u svojstvu gosta su: Zvonimir Frka-Petešić, glavni koordinator Koordinacijskog odbora za komunikacije Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, Zvonimir Savić, glavni koordinator Upravljačkog odbora Nacionalnog vijeća za uvođenje eura i Stipe Župan, član Upravljačkog odbora Nacionalnog vijeća za uvođenje eura. Zamjenici članova Komisije su: Ivan Biluš, izvršni direktor Sektora platnog prometa i Boris Zaninović, izvršni direktor Sektora podrške poslovanju. Tajnik Komisije za odabir i Komisije za novac jest Damir Bićanić, savjetnik u Direkciji za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem Sektora za gotov novac Hrvatske narodne banke.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: BDP bi u prvom tromjesečju mogao porasti 3,9% na godišnjoj razini

17.05.2024.

Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da bi realni BDP u Hrvatskoj u prvom tromjesečju mogao porasti za jedan posto u odnosu na zadnje tromjesečje 2023. godine, dok bi na godišnjoj razini rast mogao iznositi 3,9 posto.

Oročeni depoziti kućanstava u godinu dana porasli 20,4 posto

02.05.2024.

Prema podacima monetarne statistike koju objavljuje HNB, na kraju ožujka 2024. ukupni depoziti domaćih sektora iznosili su 59,8 milijardi eura. Ukupni depoziti domaćih sektora tijekom prvog tromjesečja 2024. smanjili su se za 2,3 milijarde eura (ili 3,7%

HNB: Građani sve više dižu kredite, posebno stambene

02.04.2024.

HRVATSKA narodna banka (HNB) objavila je danas da će od 30. lipnja ove godine stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, kako je već ranije najavljeno, biti povećana na 1,5 posto, a do tada se primjenjuje stopa od 1 posto.

Euro i Schengen nisu doveli do rasta investicija, lani smo zabilježili pad stranih ulaganja

15.02.2024.

Koliko su vrijedila strana ulaganja u 2023., bit će poznato u travnju. Zadnji dostupni podatak Hrvatske narodne banke (HNB) za tri tromjesečja prošle godine pokazuje da su izravna strana ulaganja dosegla 2,6 milijardi eura. Najviše iz Austrije, 705 miliju

Iluzija novca: Hrvatska nakon prelaska na euro skočila na prvo mjestu u EU prema rastu potrošnje

23.01.2024.

Zbog toga trgovci i izbjegavaju izvjesiti cijenu od 100 kuna već radije navedu 99. Uvođenjem eura ti su se pragovi potpuno poremetili i bit će nam potrebno vrijeme da se prilagodimo na njih. Pogotovo se to odnosi na iznose koji su manji od 100 eura, jer s

Tag cloud

  1. 2602 članka imaju tag turizam
  2. 2457 članka imaju tag hrvatska
  3. 1576 članka imaju tag svijet
  4. 1240 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1860 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag izvoz
  7. 1249 članka imaju tag trgovina
  8. 1293 članka imaju tag ict
  9. 1419 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1129 članka imaju tag investicije
  11. 1169 članka imaju tag industrija
  12. 1025 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1136 članka imaju tag EU
  14. 831 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 974 članka imaju tag menadžment
  16. 563 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 667 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 372 članka imaju tag potpore
  23. 494 članka imaju tag eu fondovi
  24. 604 članka imaju tag tehnologija
  25. 469 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 489 članka imaju tag porezi
  27. 460 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 474 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 502 članka imaju tag obrazovanje
  31. 407 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor