Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Velj 2018

Hoće li Hrvatska zbog Brexita uplaćivati više u budžet EU-a? Bruxelles kaže da, Zagreb kaže ne

Izvor: www.index.hr · Autor: Gordan Duhaček  

Hoće li Hrvatska zbog Brexita uplaćivati više u budžet EU-a? Bruxelles kaže da, Zagreb kaže ne

POVJERENIK Europske komisije Gűnther Oettinger, zadužen između ostaloga za budžet Europske unije, nedavno se na Twitteru pohvalio da je na sastanku u Budimpešti s osam istočnoeuropskih članica EU-a dogovorio povećanje njihovih uplata u europski budžet. Naime, izlazak Velike Britanije iz EU-a u budžetu je ostavio značajnu rupu od 12 milijardi eura godišnje koja bi se trebala popuniti povećanjem uplata ostalih 27 članica, od kojih će, naravno, Njemačka dati najviše novca.
Oettinger se i na Twitteru 2. veljače pohvalio kako je na sastanku o kohezijskoj politici EU-a s predstavnicima Mađarske, Češke, Poljske, Slovačke, Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Slovenije dogovorio da će ove zemlje ubuduće uplaćivati “1,1 posto, možda i 1,2 posto” iz svog proporcionalnog bruto domaćeg dohotka, dok su prethodno uplaćivale 1 posto. Nakon toga su Oettinger i šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana Janos Lazar održali i zajedničku press konferenciju, na kojoj su obojica potvrdili da je takav dogovor postignut. Lazar je dogovor opisao kao “veliki uspjeh”, a Oettinger izrazio zahvalnost što je osam članica “pristalo dati veći doprinos budžetu EU-a”.

Gabrijela Žalac je predstavljala Hrvatsku na sastanku u Budimpešti

O svemu tome je izvijestio i utjecajni portal Politico, naglašavajući i da je navedenih osam članica EU-a dosad iz budžeta Europske unije povlačilo više novca nego što je uplaćivalo.

S obzirom na sve navedeno, zanimalo nas je tko je u ime Hrvatske pristao na povećanje uplata za budžet EU-a, pa smo se upitom prvo obratili Ministarstvu vanjskih i europskih poslova koji su nas uputili na Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova. Ispostavilo se da je Hrvatsku na budimpeštanskom sastanku predstavljala ministrica Gabrijela Žalac.

No zanimljivo je da iz Ministarstva regionalnog razvoja nude posve drugačiju verziju onoga što je dogovoreno u Budimpešti. Prenosimo najvažnije iz njihova odgovora na Indexov upit:

“Novi Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje nakon 2020. godine Europska komisija preliminarno planira objaviti u svibnju ove godine. Imajući na umu nove izazove koji stoje pred Europskom unijom poput Brexita, sigurnosnih pitanja i pitanja imigranata kao i konsolidacije EU 27, okolnosti pripreme samog prijedloga VFO-a nešto su drugačije no prije.

Međutim, nakon sastanka održanog u proširenom formatu Višegradske skupine (V4+4) u Budimpešti prošlog tjedna, na kojemu je sudjelovala ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, pojedini mediji objavili su netočne napise o pristanku povećanja izdvajanja iz svog proporcionalnog bruto domaćeg dohotka (GNI) u proračun Europske unije od strane Republike Hrvatske i ostalih sedam država članica koje odlučno opovrgavamo.

Iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova demantiraju povjerenika Oettingera

Naime, Ministrica je na sastanku zastupala isključivo nacionalne interese i isticala važnost očuvanja kohezijske politike u EU proračunu nakon 2020. kao glavne investicijske politike EU-a koja podupire učinkovitu provedbu investicija potrebnih za postizanje konvergencije i kohezije između država članica i njihovih regija. Ministrica Žalac nije izjavila kako RH pristaje na povećanje uplata već je isključivo istaknuto da se povećanje kao takvo prilikom pregovora s Europskom komisijom može uzeti u obzir što je logičan zaključak s obzirom na sve veći broj izazova i izlazak Ujedinjenog Kraljevstva, kao jedne od najvećih zemalja uplatiteljica u europski proračun.

Moguće povećanje može biti predmetom pregovora bez prejudiciranja ishoda istih. Ovakav stav usuglašen je i s Ministarstvom financija, a o budućnosti pregovora javnost će svakako biti pravovremeno informirana što je bio slučaj i do sada.”

Iz Ministarstva su još dodali citat iz zajedničke izjave usvojene na sastanku u Budimpešti, u kojoj stoji da se povećanje uplata iznad 1 posto BDP-a “treba uzeti na razmatranje”.

Šumovi u komunikaciji između Žalac i Bruxellesa

U svakom slučaju, prilično je zabrinjavajuće što su povjerenik Oettinger i Orbanov šef ureda Lazar s istog sastanka otišli s potpuno drugačijim dojmovima i uvjerenjima o dogovorenom u odnosu na ministricu Žalac, koja je na njemu također sudjelovala.

To nije prvi šum u komunikaciji između ministrice Žalac i briselskih institucija, s obzirom na pismo o Pelješkom mostu koje je nedavno objavio Index, a u kojem se iz Odjela za regionalnu i urbanu politiku tražilo od ministrice da ispuni višekratno dana obećanja povjerenici Corini Cretu o dodatnim informacijama o Pelješkom mostu.

Ne treba naglašavati koliko su fondovi EU-a važni za opstanak hrvatskog gospodarstva. Ako je za njih zadužena osoba koja nije u stanju razumjeti što je izgovoreno i dogovoreno tijekom službenih sastanaka i komunikacije s povjerenicima Europske komisije, loše nam se piše.


Komentari članka

Vezani članci

Opasnost od rušenja cijena jabuka zbog velikog izvoza iz Poljske

18.09.2018.

I proizvođači mandarina, kojih je rodilo 50 tisuća tona, traže iste cijene, no kako se može od njih čuti, nije sigurno hoće li moći dobiti i dvije kune za kilogram

Sve skuplja hrana, sve jeftiniji restorani

10.09.2018.

Volimo se uspoređivati s ostalim članicama EU, pa je upravo objavljeno da imamo cijene na 63,7 posto europskog prosjeka, a jeftinije žive samo građani Litve, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Bugarske

PDV po računu – Na povrat imaju pravo i hrvatski državljani s prebivalištem izvan RH

27.08.2018.

Ostvarivanje prava na povrat moguće je za dobra koja građanin kupac u roku od tri mjeseca izveze iz EU u treću zemlju. Taj se rok ne računa od datuma računa, nego tri mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka.

Svaki šesti nezaposleni u EU našao posao u prvom tromjesečju – zaposleno 2,8 milijuna ljudi

23.08.2018.

U prva tri ovogodišnja mjeseca bez posla je i dalje bilo 10,3 milijuna nezaposlenih. Ukupno je 3,4 milijuna nezaposlenih odnosno petina s kraja 2017. godine prešla u status ekonomski neaktivnog stanovništva.

Nakon žarulja s volframovom niti, od jeseni i halogene žarulje odlaze u povijest

21.08.2018.

Od jeseni na snagu stupaju nova pravila po pitanju rasvjete u kućanstvima.

Tag cloud

  1. 1799 članka imaju tag hrvatska
  2. 1834 članka imaju tag turizam
  3. 1496 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 954 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 908 članka imaju tag trgovina
  8. 649 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 925 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 834 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 520 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 418 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 325 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 237 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 311 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP