Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Velj 2018

Hoće li Hrvatska zbog Brexita uplaćivati više u budžet EU-a? Bruxelles kaže da, Zagreb kaže ne

Izvor: www.index.hr · Autor: Gordan Duhaček  

Hoće li Hrvatska zbog Brexita uplaćivati više u budžet EU-a? Bruxelles kaže da, Zagreb kaže ne

POVJERENIK Europske komisije Gűnther Oettinger, zadužen između ostaloga za budžet Europske unije, nedavno se na Twitteru pohvalio da je na sastanku u Budimpešti s osam istočnoeuropskih članica EU-a dogovorio povećanje njihovih uplata u europski budžet. Naime, izlazak Velike Britanije iz EU-a u budžetu je ostavio značajnu rupu od 12 milijardi eura godišnje koja bi se trebala popuniti povećanjem uplata ostalih 27 članica, od kojih će, naravno, Njemačka dati najviše novca.
Oettinger se i na Twitteru 2. veljače pohvalio kako je na sastanku o kohezijskoj politici EU-a s predstavnicima Mađarske, Češke, Poljske, Slovačke, Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Slovenije dogovorio da će ove zemlje ubuduće uplaćivati “1,1 posto, možda i 1,2 posto” iz svog proporcionalnog bruto domaćeg dohotka, dok su prethodno uplaćivale 1 posto. Nakon toga su Oettinger i šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana Janos Lazar održali i zajedničku press konferenciju, na kojoj su obojica potvrdili da je takav dogovor postignut. Lazar je dogovor opisao kao “veliki uspjeh”, a Oettinger izrazio zahvalnost što je osam članica “pristalo dati veći doprinos budžetu EU-a”.

Gabrijela Žalac je predstavljala Hrvatsku na sastanku u Budimpešti

O svemu tome je izvijestio i utjecajni portal Politico, naglašavajući i da je navedenih osam članica EU-a dosad iz budžeta Europske unije povlačilo više novca nego što je uplaćivalo.

S obzirom na sve navedeno, zanimalo nas je tko je u ime Hrvatske pristao na povećanje uplata za budžet EU-a, pa smo se upitom prvo obratili Ministarstvu vanjskih i europskih poslova koji su nas uputili na Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova. Ispostavilo se da je Hrvatsku na budimpeštanskom sastanku predstavljala ministrica Gabrijela Žalac.

No zanimljivo je da iz Ministarstva regionalnog razvoja nude posve drugačiju verziju onoga što je dogovoreno u Budimpešti. Prenosimo najvažnije iz njihova odgovora na Indexov upit:

“Novi Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje nakon 2020. godine Europska komisija preliminarno planira objaviti u svibnju ove godine. Imajući na umu nove izazove koji stoje pred Europskom unijom poput Brexita, sigurnosnih pitanja i pitanja imigranata kao i konsolidacije EU 27, okolnosti pripreme samog prijedloga VFO-a nešto su drugačije no prije.

Međutim, nakon sastanka održanog u proširenom formatu Višegradske skupine (V4+4) u Budimpešti prošlog tjedna, na kojemu je sudjelovala ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, pojedini mediji objavili su netočne napise o pristanku povećanja izdvajanja iz svog proporcionalnog bruto domaćeg dohotka (GNI) u proračun Europske unije od strane Republike Hrvatske i ostalih sedam država članica koje odlučno opovrgavamo.

Iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova demantiraju povjerenika Oettingera

Naime, Ministrica je na sastanku zastupala isključivo nacionalne interese i isticala važnost očuvanja kohezijske politike u EU proračunu nakon 2020. kao glavne investicijske politike EU-a koja podupire učinkovitu provedbu investicija potrebnih za postizanje konvergencije i kohezije između država članica i njihovih regija. Ministrica Žalac nije izjavila kako RH pristaje na povećanje uplata već je isključivo istaknuto da se povećanje kao takvo prilikom pregovora s Europskom komisijom može uzeti u obzir što je logičan zaključak s obzirom na sve veći broj izazova i izlazak Ujedinjenog Kraljevstva, kao jedne od najvećih zemalja uplatiteljica u europski proračun.

Moguće povećanje može biti predmetom pregovora bez prejudiciranja ishoda istih. Ovakav stav usuglašen je i s Ministarstvom financija, a o budućnosti pregovora javnost će svakako biti pravovremeno informirana što je bio slučaj i do sada.”

Iz Ministarstva su još dodali citat iz zajedničke izjave usvojene na sastanku u Budimpešti, u kojoj stoji da se povećanje uplata iznad 1 posto BDP-a “treba uzeti na razmatranje”.

Šumovi u komunikaciji između Žalac i Bruxellesa

U svakom slučaju, prilično je zabrinjavajuće što su povjerenik Oettinger i Orbanov šef ureda Lazar s istog sastanka otišli s potpuno drugačijim dojmovima i uvjerenjima o dogovorenom u odnosu na ministricu Žalac, koja je na njemu također sudjelovala.

To nije prvi šum u komunikaciji između ministrice Žalac i briselskih institucija, s obzirom na pismo o Pelješkom mostu koje je nedavno objavio Index, a u kojem se iz Odjela za regionalnu i urbanu politiku tražilo od ministrice da ispuni višekratno dana obećanja povjerenici Corini Cretu o dodatnim informacijama o Pelješkom mostu.

Ne treba naglašavati koliko su fondovi EU-a važni za opstanak hrvatskog gospodarstva. Ako je za njih zadužena osoba koja nije u stanju razumjeti što je izgovoreno i dogovoreno tijekom službenih sastanaka i komunikacije s povjerenicima Europske komisije, loše nam se piše.


Komentari članka

Vezani članci

Iz Hrvatske dnevno odseli 180 ljudi

18.06.2018.

Najmanje 250.000 hrvatskih građana odselilo je u inozemstvo u posljednjih pet godina, od kad je Hrvatska postala članica EU

Uvođenje zajedničke valute nam je suđeno: Hrvatska ni da hoće ne može na referendum o uvođenju eura

13.06.2018.

Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obvezu uvođenja eura i to je bio dio ugovora o pristupanju, a Ustav RH kaže da su međunarodni ugovori po snazi iznad zakona

Dogovor o ograničivanju cijene tel. poziva iz jedne u drugu članicu EU-a

08.06.2018.

Mnogi građani nisu ni bili svjesni da su operateri dio gubitaka zbog ukidanja roaminga nadoknađivali podizanjem cijena međunarodnih poziva. I tu je također bilo velikih nesporazuma jer je puno potrošača mislilo da s ukidanjem roaminga mogu zvati u europsk

Komisija državama poput Hrvatske: Platit ćemo vam extra, samo provodite te reforme

01.06.2018.

Europska komisija je predložila osnivanje posebnog Programa podrške reformama, teškog 25 milijardi eura.

Šećer pao ispod 3,30 kuna zbog ukidanja kvota, trend je kupnja mesa na akcijama

30.05.2018.

Mljekari kažu da je cijena trajnih mlijeka u posljednje vrijeme porasla. Podsjetimo, zadavala je velike probleme domaćim proizvođačima kada je znala pasti i na 2,89 kn/l

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija