Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Velj 2018

Hoće li Hrvatska zbog Brexita uplaćivati više u budžet EU-a? Bruxelles kaže da, Zagreb kaže ne

Izvor: www.index.hr · Autor: Gordan Duhaček  

Hoće li Hrvatska zbog Brexita uplaćivati više u budžet EU-a? Bruxelles kaže da, Zagreb kaže ne

POVJERENIK Europske komisije Gűnther Oettinger, zadužen između ostaloga za budžet Europske unije, nedavno se na Twitteru pohvalio da je na sastanku u Budimpešti s osam istočnoeuropskih članica EU-a dogovorio povećanje njihovih uplata u europski budžet. Naime, izlazak Velike Britanije iz EU-a u budžetu je ostavio značajnu rupu od 12 milijardi eura godišnje koja bi se trebala popuniti povećanjem uplata ostalih 27 članica, od kojih će, naravno, Njemačka dati najviše novca.
Oettinger se i na Twitteru 2. veljače pohvalio kako je na sastanku o kohezijskoj politici EU-a s predstavnicima Mađarske, Češke, Poljske, Slovačke, Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Slovenije dogovorio da će ove zemlje ubuduće uplaćivati “1,1 posto, možda i 1,2 posto” iz svog proporcionalnog bruto domaćeg dohotka, dok su prethodno uplaćivale 1 posto. Nakon toga su Oettinger i šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana Janos Lazar održali i zajedničku press konferenciju, na kojoj su obojica potvrdili da je takav dogovor postignut. Lazar je dogovor opisao kao “veliki uspjeh”, a Oettinger izrazio zahvalnost što je osam članica “pristalo dati veći doprinos budžetu EU-a”.

Gabrijela Žalac je predstavljala Hrvatsku na sastanku u Budimpešti

O svemu tome je izvijestio i utjecajni portal Politico, naglašavajući i da je navedenih osam članica EU-a dosad iz budžeta Europske unije povlačilo više novca nego što je uplaćivalo.

S obzirom na sve navedeno, zanimalo nas je tko je u ime Hrvatske pristao na povećanje uplata za budžet EU-a, pa smo se upitom prvo obratili Ministarstvu vanjskih i europskih poslova koji su nas uputili na Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova. Ispostavilo se da je Hrvatsku na budimpeštanskom sastanku predstavljala ministrica Gabrijela Žalac.

No zanimljivo je da iz Ministarstva regionalnog razvoja nude posve drugačiju verziju onoga što je dogovoreno u Budimpešti. Prenosimo najvažnije iz njihova odgovora na Indexov upit:

“Novi Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje nakon 2020. godine Europska komisija preliminarno planira objaviti u svibnju ove godine. Imajući na umu nove izazove koji stoje pred Europskom unijom poput Brexita, sigurnosnih pitanja i pitanja imigranata kao i konsolidacije EU 27, okolnosti pripreme samog prijedloga VFO-a nešto su drugačije no prije.

Međutim, nakon sastanka održanog u proširenom formatu Višegradske skupine (V4+4) u Budimpešti prošlog tjedna, na kojemu je sudjelovala ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, pojedini mediji objavili su netočne napise o pristanku povećanja izdvajanja iz svog proporcionalnog bruto domaćeg dohotka (GNI) u proračun Europske unije od strane Republike Hrvatske i ostalih sedam država članica koje odlučno opovrgavamo.

Iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova demantiraju povjerenika Oettingera

Naime, Ministrica je na sastanku zastupala isključivo nacionalne interese i isticala važnost očuvanja kohezijske politike u EU proračunu nakon 2020. kao glavne investicijske politike EU-a koja podupire učinkovitu provedbu investicija potrebnih za postizanje konvergencije i kohezije između država članica i njihovih regija. Ministrica Žalac nije izjavila kako RH pristaje na povećanje uplata već je isključivo istaknuto da se povećanje kao takvo prilikom pregovora s Europskom komisijom može uzeti u obzir što je logičan zaključak s obzirom na sve veći broj izazova i izlazak Ujedinjenog Kraljevstva, kao jedne od najvećih zemalja uplatiteljica u europski proračun.

Moguće povećanje može biti predmetom pregovora bez prejudiciranja ishoda istih. Ovakav stav usuglašen je i s Ministarstvom financija, a o budućnosti pregovora javnost će svakako biti pravovremeno informirana što je bio slučaj i do sada.”

Iz Ministarstva su još dodali citat iz zajedničke izjave usvojene na sastanku u Budimpešti, u kojoj stoji da se povećanje uplata iznad 1 posto BDP-a “treba uzeti na razmatranje”.

Šumovi u komunikaciji između Žalac i Bruxellesa

U svakom slučaju, prilično je zabrinjavajuće što su povjerenik Oettinger i Orbanov šef ureda Lazar s istog sastanka otišli s potpuno drugačijim dojmovima i uvjerenjima o dogovorenom u odnosu na ministricu Žalac, koja je na njemu također sudjelovala.

To nije prvi šum u komunikaciji između ministrice Žalac i briselskih institucija, s obzirom na pismo o Pelješkom mostu koje je nedavno objavio Index, a u kojem se iz Odjela za regionalnu i urbanu politiku tražilo od ministrice da ispuni višekratno dana obećanja povjerenici Corini Cretu o dodatnim informacijama o Pelješkom mostu.

Ne treba naglašavati koliko su fondovi EU-a važni za opstanak hrvatskog gospodarstva. Ako je za njih zadužena osoba koja nije u stanju razumjeti što je izgovoreno i dogovoreno tijekom službenih sastanaka i komunikacije s povjerenicima Europske komisije, loše nam se piše.


Komentari članka

Vezani članci

Gotovo četvrtina samozaposlenih u EU pokrenula posao zbog povoljne prilike

13.12.2018.

Prošle je godine u Europskoj uniji zaposleno bilo više od 228 milijuna građana, od čega je njih 33 milijuna spadalo u kategoriju samozaposlenih, navodi Eurostat u najnovijem izvješću, objavljenom u utorak.

Hrvatski ulazak u eurozonu najranije 2023. godine

02.12.2018.

Realan scenarij hrvatskog ulaska u eurozonu je između 2023. i 2025. godine

Sporazum o Brexitu je potvrđen. Što dalje?

26.11.2018.

Bio je ovo jedan od kraćih EU samita. Nakon što je predsjednik Vijeća Europske unije Donald Tusk s predsjednicama država i vlada 27 članica EU-a na „radnom sastanku" razmijenio mišljenje i nakon što je zaključeno da su ispunjeni svi uvjeti za Članak 50 EU

Najbolje europske zemlje za početak poslovanja

20.11.2018.

Prvo mjesto zauzela je Hrvatima draga Irska, nakon nje slijedi Island, dok treće mjesto drži Švedska.

Bruxelles popravio prognozu: Hrvatski BDP se 2019. konačno vraća na razinu prije krize?

09.11.2018.

Europska komisija u četvrtak je podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,8 posto, s prethodnih 2,6 posto, ocijenivši da je iznenađujuće snažan rast u drugom tromjesečju najavio solidan rast u cijeloj godini

Tag cloud

  1. 1835 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 789 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 372 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast