Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Stu 2015

'Hoće li nam dva popa zatvoriti Zrće ili ćemo otvoriti još pet takvih?'

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nikola Sučec  

'Hoće li nam dva popa zatvoriti Zrće ili ćemo otvoriti još pet takvih?'

U proteklih dvadesetak godina eksplodiralo je zaduženje Hrvatske, kako inozemno tako i unutarnje. Izvozne industrije su uništene, uvoz je procvao i previše se poticala potrošnja. Srećom, dug se da reprogramirati i iskoristiti kao polugu razvoja, smatraju domaći ekonomisti

Centralni dio drugog dana godišnje konferencije Hrvatskog društva ekonomista bio je panel održan u četvrtak na temu hrvatske zaduženosti i bijega iz te poprilično neugodne situacije. U raspravi su sudjelovali HDZ-ov ekonomski strateg Tomislav Ćorić, ekonomski analitičar Žarko Primorac, Goran Butorac s Ekonomskog instituta u Zagrebu, Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa, ekonomist Branimir Lokin i bivši ministar financija Mato Crkvenac.

U uvodu u raspravu Kovačević je istaknuo kako Hrvatska u idućim godinama mora rasti barem tri posto da bi ostala na životu, tj. izbjegla bankrot. 'Živimo, ali kakav je to život? Tko u ovoj državi stvara novu vrijednost? Jako malo njih. Dosta je više tog okolišanja. Nama se iseljavaju manji gradovi pa je pitanje za koga se borimo, za koga će raditi politika ako ljudi odu?', rekao je.

Izvor svih problema je manjak proizvodnje

Više o uzrocima zbog kojih smo ušli u krizu govorio je Butorac istaknuvši da, kad se govori o zaduženosti, treba pitati zašto se uopće ide u zaduženje. 'Cilj mora biti puna zaposlenost svih resursa, a ne potrošnja. Visoka zaduženost nosi zabrinutost onih koji su pod zajmovima. S druge strane gospodarstvenici strahuju pa dolazi do prestanka ulaganja', rekao je.

Izvor svih problema Butorac je identificirao u manjku proizvodnje. Zamjera i na politici koju su vodile domaće banke, a živjele su od jeftinih kredita koje su uzimale u inozemstvu kako bi ih u Hrvatskoj plasirale po višim kamatama i ubirale profit.

Lokin je napomenuo da Hrvatska nema samo vanjski dug, nego i unutrašnji, kojim se nitko ne bavi: 'Unutarnji dug je velik i mi ga moramo riješiti mjerama. Treba ga optimizirati, treba nam ekonomska politika koja će pokrenuti proizvodnju. Ne slažem se s mišljenjem da su naši problemi strukturni jer to govori neoliberalni koncept. Ne postoje neravnoteže, svaki sustav je uravnotežen, samo postoje razni ciklusi. Dugovi moraju biti mogućnost za pokretanje novog ciklusa, samo oko toga treba usuglasiti politiku.'

Lokin: Na konzultacije pozvati vjerovnike

Smatra da dugove treba reprogramirati, za što je sad idealna prilika i u razgovore o dugu pozvati i vjerovnike, a ne zaduživati se bez ikakvih konzultacija.

Kreator jednog dijela zaduženja Hrvatske, Mato Crkvenac, objasnio je kako je dug izraz unutarnjih i vanjskih neravnoteža. S tog stajališta treba i promatrati pitanje zašto se Hrvatska toliko zadužila:

'Naš dug je prije svega nastao zbog nedostatka ekonomske politike i interesa skupine grupacije, zbog čega je nestala proizvodno-izvozna industrija, a mi smo postali trgovačko-uvozna ekonomija. Sada moramo učiniti nešto pametno jer se naša poduzeća ne mogu zadužiti jeftinije od države koja plaća premiju na rizik od četiri i pol posto. Treba se usmjeriti na to kako rješavati problem i kako u budućnost.'

Ćorić: Niti ja, niti Karamarko nismo govorili da ću biti ministar financija!

Kovačević je upitao Ćorića kako bi on upravljao dugom kao potencijalni HDZ-ov ministar financija. Na to pitanje Ćorić se najprije ogradio: 'Niti Tomislav Karamarko niti sam ja ikada nagađao o toj poziciji, pa ne bih o potencijalnom.'

Ćorić je mišljenja da je javni dug kao beznačajna varijabla postao varijabla od životnog značenja za Hrvatsku. On zauzima sve više prostora u BDP-u: 'Zamislite da je dug na razini sto posto BDP-a, a mi plaćamo kamatu od četiri posto. Znači svake godine četiri posto BDP-a odlazi samo na kamatu. Dugom upravljaju samo četiri osobe u Ministarstvu. To je problem Hrvatske, nekredibilitet uslijed nečinjenja. Prije svega trebamo kredibilan makroekonomski okvir i vremensku konzistentnost.'

Smatra da Hrvatska mora više koristiti svoje potencijale, poput neobrađenog zemljišta.

Kovačević mu je objasnio da je primjerice u Slavoniji sve zemljište iskorišteno, a neobrađena je zemlja u Lici i Gorskom kotaru, gdje nema ljudi koji bi radili na zemlji.

Kovačević je upitao Primorca je li monetarna politika bila uzrok hrvatskog zaduživanja. On mu je odgovorio: 'Hrvatska ekonomija je eurizirana i centralna banka može malo što učiniti. Borba protiv inflacije joj je dobro išla, a sad smo u deflaciji, ali ne vidim nijedne mjere kojom bi se stabilizirale cijene. Nećemo postati članica eurozone još 15 godina, pa moramo uvoditi poseban monetarni model, a u postojeći model sumnjam jer ne vidim kako će nas postepeno deeurizirati.'

Kovačević: Spas ne treba tražiti u megalomanskim projektima

Crkvenac je zaključio: 'Moramo utvrditi naše dugoročne interese i na temelju toga razviti fiskalnu, obrazovnu i mnoge druge politike.' Dodao je da je dva puta davao ostavku na poziciju ministra financija, ali mu to nije pomoglo. Za reforme i smanjenje proračuna nije bilo političke volje, pogotovo jer je bio u Vladi koju je činilo šest stranaka.

Kovačević je rekao kako spas ne treba tražiti u megalomanskim industrijskim projektima, nego u malim koracima. Nije se loše osloniti na turizam, jer kakav-takav bio, on donosi zaradu. 'Hoće li nama doći dva popa i zatvoriti Zrće ili ćemo otvoriti pet novih Zrća jer nam donose novac?', ilustrirao je.

U završnim riječima Crkvenac je rekao da treba urediti uvjete privređivanja i da je apsurdno to da poduzetnicima treba devedeset papira za pokretanje proizvodnog pogona. Zazvao je i porez na nekretnine i nasljedstvo te rekao da treba rasteretiti cijenu rada.

Ćorić je konstatirao da je fiskalna pozicija Hrvatske nemoguća, zbog čega dugoročno možemo izaći iz krize jedino konzistentnom strategijom ekonomskog rasta.


Komentari članka

Vezani članci

Mate Rimac je gospodarstvenik godine, dodijeljene i ostale nagrade

03.12.2019.

Gospodarski događaj godine po izboru žirija: Najava inicijalne javne ponude dionica Infobipa na burzi u New Yorku. Gospodarski događaj godine po izboru čitatelja – Refinanciranje roll-up kredita u Fortenova grupi.

Gospodarstvo ubrzalo: Rast BDP-a u trećem tromjesečju 2,9%

28.11.2019.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju ove godine za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je BDP porastao 2,4 posto

Šibensko brodogradilište isporučilo katamaran za Norvežane

26.11.2019.

Brodogradilište Iskra u Šibeniku isporučilo je 100. brod. Desetogodišnju suradnju s norveškim kupcem okrunili su hibridnim dizelsko-električnim katamaranom za rad na uzgajalištima ribe.

Kakvu 2020. očekuju izvoznici?

26.11.2019.

Pred izvoznicima je teško razdoblje zbog usporavanja ključnih tržišta u Europskoj uniji - glavna je poruka s konferencije udruge Hrvatski izvoznici o očekivanjima u idućoj godini. Sudjelovao je i ministar financija Zdravko Marić, koji je ponovio da danas

Objavljeni podaci o plaćama u Hrvatskoj, evo gdje su najveće

19.11.2019.

Promatra li se kretanje plaća po regijama NUTS 2 (Jadranska i Kontinentalna Hrvatska, op.a.), uočljivo je da je u Kontinentalnoj Hrvatskoj prisutna diferencijacija među županijama i Gradom Zagrebom, pri čemu se Grad Zagreb pozicionira iznad prosjeka Hrvat

Tag cloud

  1. 1955 članka imaju tag hrvatska
  2. 1984 članka imaju tag turizam
  3. 1554 članka imaju tag financije
  4. 1257 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1013 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 845 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 923 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 592 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 772 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 370 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 265 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 351 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 380 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 307 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 381 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 270 članka imaju tag opg