Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ou 2019

Hranidba krmača određuje brojnost legla i težinu prasadi - a to ovisi o svinjogojcu

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Karolina Tušek  

Hranidba krmača određuje brojnost legla i težinu prasadi - a to ovisi o svinjogojcu

Ljiljana Pomper, dipl. ing poljoprivrede iz tvrtke Schaumann Agri održala je predavanje u sklopu sajma Viroexpo na temu "Pretpostavke uspješne proizvodnje prasadi" s naglaskom na utjecaj hranidbe krmača na fazu sisanja i odbića te brojnosti legala.

Predavanje su poslušali svinjogojci što s velikih, što s malih svinjogojskih farmi sa područja Slavonije, ali i Podravine.

Schaumann u svom konceptu hranidbe na prvo mjesto stavlja proizvođača i krmiva proizvedena na vlastitom gospodarstvu uz inovativni i praktični pristup.

Ciljevi u proizvodnji prasadi
Legla s visokim brojem prasadi zahtijevaju djelotvornu pomoćnu hranidbu prasadi za odterećenje krmače i za visoke težine prasadi kod odbića. Da bi se to ostvarilo moraju se osigurati ukusne i visoko probavljive hranidbene komponente s mliječnim udjelom, termički obrađenim škrobom i specijalno obrađenim proteinskim izvorima, postići izravnanje nedostatka vlastite proizvodnje enzima i želučanih kiselina u fazi odbića primjenom dodataka s enzimima i kiselinama, optimalnu higijenu u hranilicama i pojilicama, višekratnu ponudu svježe hrane tijekom dana te osigurati optimalnu mikroklimu za prasad.

Najveću mogućnost preživljavanja (čak 89 posto) ima ona prasad čija porođajna težina iznosi 1,7 kilograma. Povećavanjem porođajne težine postotak preživljavanja se smanjuje.

Težina kod odbića prasadi bi kod 21. dana sisajuće faze trebala iznositi više od 6 kilograma žive vage, a s 28 dana poželjno je da je veća od 8,5 kilograma žive vage. Važno je napomenuti i važnost dnevnog prirasta koji bi trebao biti veći od 450 g od 6,5 do 28 kilograma žive vage. Svinjogojci bi trebali voditi računa o stabilnoj probavi prasadi, jer dani s proljevima koštaju rezultate te gubitke treba minimalizirati, objasnila je Ljiljana Pomper, te naglasila kako hranidba krmača određuje porođajnu težinu prasadi kao i njihovu težinu kod odbića!

Proizvode potrebne za kvalitetnu hranidbu krmača i prasadi kao i za tov svinja pronađite u Schaumannovom oglasniku!

Zašto je kolostrum toliko važan?
Prasadi je kod prašenja potrebno omogućiti dovoljnu količinu konzumacije kolostruma, također za "kasnije rođene" odvajanjem prvorođene prasadi. Kolostrum je vrlo bitan oprašenoj prasadi jer više od 50% proteina mlijeka dolazi iz gama-globulina, a antitijela pripadaju upravo gama-globulinima.

Prvi dan prasadi treba nadoknaditi energetski manjak i vitaminski poticaj za što iz Schaumanna preporučuju Schaumalac Pro Aktiv.

Početak određuje uspjeh
Utjecaj žive vage prasadi kod prašenja i kod odbića, Pomper je objasnila na sljedeći način:

dodatnih 0,1 kg kod rođenja znači dodatnih 0,2 kg kod odbića
dodatnih 0,2 kg kod odbića znači dva dana ranije klanje
dodatnih 5 g po danu do odbića znači jedan dan ranijeg klanja
maloj prasadi (minus 1,4 kg) potrebno je tjedan dana dulje do željene kilaže
Kada je riječ o kritičnom periodu odbića valja istaknuti kako je odbiće izrazito stresno za prasad koja odbićem ostaju bez mlijeka, majke, dotadašnjeg legla i sigurnosti, a dolaze u novi prostor, klimu i uvjete hranidbe, te za to razdoblje kao prihrana u Schaumannu postoji cijela paleta proizvoda. Izbor ovisi o uvjetima oko odbića.

Hranidba krmača - što ona zapravo podrazumijeva?
Kvalitetnom hranidbom krmača u laktaciji smanjujemo gubitke žive vage krmače, čime joj osiguravamo dulji životni vijek, utječemo na sljedeću suprasnost i veličinu legla. Nisu toliko važni zahtjevi po kilogramu smjese, već su odlučujući dnevni zahtjevi krmače. Zahtjevi po kilogramu smjese rezultat su dnevne konzumacije krmače, upozorila je Pomper.

Ukoliko dođe do gubitka težine krmače u laktaciji više od 10%, to bi moglo značiti dva praseta manje u sljedećem leglu naročito kod prvopraskinja. Krmaču i prasad treba poduprijeti s prihranom predstarterima jer se na taj način najbolje iskorištava potencijal prasadi.


Komentari članka

Vezani članci

Fajferice im odredile životni put: doveli ih na Krk pa s otoka preselili na kopno

29.03.2019.

Supružnici Stupan upustili su se u neobičnu avanturu. Na Krk su doselili obitelj crnih slavonskih svinja. No, kako im je želja bila da si sami proizvode svu hranu, sa svojim su svinjama preselili s otoka na imanje kod Vrbovca gdje žive svoj san.

Govorili su da griješi kad se odlučio za fajferice, Robert Bujan dokazao suprotno

25.03.2019.

Neki susjedi i dio rodbine bili su skeptični, smatrali su da griješim što sam izabrao tu pasminu, ali nisu me pokolebali. Na kraju se pokazalo da je fajferica kvalitetnija od drugih pasmina, a uzgoj na otvorenom pun pogodak, kaže Robert Bujan.

Uz slogan "Slavonsko meso iz inata" kreću u osvajanje tržišta s novim brendom

19.12.2018.

Dario Periškić, upravitelj proizvođačke organizacije PZ Slavonski svinjogojac prvi put otkriva da izlaze na tržište s markom ‘Mmmeso’ kako bi potrošači za svaki komad znali s koje domaće farme dolazi.

Udruživanje je jedini put oporavka sela, slavonski svinjogojci to prepoznali i povukli pola milijuna eura

16.10.2018.

Želja je članova PZ Slavonski svinjogojac kroz proizvođačku organizaciju osigurati planiranu proizvodnju i prilagoditi je potražnji, posebno u pogledu kvalitete i količine; koncentrirati ponudu i stavljati na tržište vlastite proizvode, optimizirati trošk

JOŠ JEDAN APSURD Hrvatska izvozi svinje, a uvozi svinjsko meso. Što će donijeti niži PDV?

03.10.2018.

Vrijednost uvezenog svinjskog mesa u prvih osam mjeseci ove godine je 83,4 milijuna eura, dok je izvoz tek nešto veći od devet milijuna eura. U ukupnoj robnoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa svijetom ostvaren je manjak u iznosu od 583

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 947 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 911 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 505 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 568 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija