Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Ou 2018

Hrvati iz inozemstva šalju milijarde u Hrvatsku, stručnjaci: To je put u propast

Izvor: www.index.hr · Autor: DW/G.D.  

Hrvati iz inozemstva šalju milijarde u Hrvatsku, stručnjaci: To je put u propast

HRVATSKI građani u inozemstvu svake godine šalju sve više novca „kući“. Baš kao nekad u Jugoslaviji, gastarbajteri izdržavaju ili potpomažu svoju rodbinu obilnim sredstvima. Samo u odnosu na 2016. godinu, prema podacima Hrvatske narodne banke, cifra koju su preko računa poslali u Hrvatsku povećala se za 120 milijuna eura i približila se svoti od 16 milijardi kuna, prvi puta premašivši svotu od dvije milijarde eura. To je za daleko veća svota od one koje je Hrvatska zabilježila u izravnim stranim ulaganjima u 2016. godini, 1,7 milijardi eura. No, te su doznake samo one koje bilježi statistika. Tome valja pridodati da je hrvatska Vlada još prije dvije godine procijenila da iseljenici u gotovini u Hrvatsku donose oko 8,5 milijardi kuna, a tu je i potrošnja prilikom dolaska u „stari kraj“ koju se zapravo ne može izračunati, javlja Deutsche Welle.
Količina novca ne čudi kada se prisjetimo podataka da se iseljavanje sve više ubrzava. S 13 tisuća službeno iseljenih 2011. godine, nakon ulaska u EU stigli smo na više od 39 tisuća iseljenih prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, dok je stvarna brojka bliža 80 tisuća. Međutim, postoji velika razlika između Hrvatske i bivše Jugoslavije.

Sve manje rođenih

Za Jugoslaviju je ekonomska migracija bila dobra vijest. Zemlja je imala višak radne snage i tako je smanjivala nezaposlenost, emigranti su slali velike količine novca, u devizama koje su bivšoj državi bile potrebne. Prema podacima koje je portal MojeVrijeme.hr pronašao u izvještajima Svjetske banke o globalnom razvoju iz 1981. godine, 1978. godine količina novca koji su iseljenici slali u Jugoslaviju prelazila je 51% vrijednosti izvoza jugoslavenske industrije. Danas doznake gastarbajtera pokrivaju svega 15-ak posto hrvatskog izvoza, no Hrvatska ubrzano gubi radnu snagu, a iako u iseljavanju prednjače muškarci, sve više iseljenika odlazi s obiteljima ili zasnivaju obitelji u inozemstvu, te ne planiraju svoju budućnost u Hrvatskoj. Prošle je godine u Hrvatskoj rođeno najmanje djece u posljednjih 100 godina, svega 36.647. Sve je to put u propast, upozorava u razgovoru za Deutsche Welle prof. dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koja pojašnjava zašto se novčanim doznakama iz inozemstva ne treba veseliti.

Mirovinski i zdravstveni sustav pucaju po šavovima

„Dugoročni neto efekt (priljeva sredstava s jedne strane i gubitka ljudi s druge strane) je sigurno negativan, iako u kratkom i srednjem roku ima pozitivni učinak na BDP i životni standard dijela stanovništva u Hrvatskoj. Stope rasta hrvatskog BDP-a bile bi znatno niže, a razmjeri siromaštva znatno veći, da iseljena Hrvatska ne šalje novac članovima obitelji i da iseljenici ne troše dio inozemnih zarada tijekom godišnjeg odmora provedenog u Hrvatskoj. Na taj način kroz rast potrošnje hrvatska država ubire i veće porezne prihode od PDV-a kao najizdašnijeg javnog prihoda“, kaže prof. Ivanov i ističe da bi tekući račun bilance plaćanja Hrvatske, unatoč rastu izvoza roba i usluga, bio u deficitu da nema privatnih doznaka iz inozemstva.

„Nasuprot pozitivnim učincima priljeva deviznih doznaka iz inozemstva koji zajedno s učincima prihoda od turizma omogućavaju kratkoročno i srednjoročno preživljavanje, iseljavanje stanovništva dugoročno djeluje na snižavanje potencijalne stope rasta BDP-a, nema novih investicija, smanjuje nam se ukupna faktorska produktivnost, demografska slika je iz godine u godinu sve lošija, a mirovinski i zdravstveni sustavi pucaju po šavovima. Pri tome novih produktivnih ulaganja neće ni biti ako se domaće tržište stalno sužava - smanjenjem broja stanovništva koje živi, troši i privređuje u zemlji", kaže prof. Ivanov.

Ona ističe da je razlog slabe konkurentnosti hrvatskog robnog izvoza osim niske produktivnosti i prejaka kuna, kojoj između brojnih faktora pridonose i devizni priljevi od inozemnih doznaka.

„Dugoročno to je put u propast, ili u najbolju ruku dugoročna stagnacija bez perspektive da se situacija bitno poboljša u narednom razdoblju. Državu ne čini mrtvi kapital u nekretninama, sezonski popunjeni hoteli, ni polu-iskorišteni proizvodni kapaciteti. Čine je ljudi! A bez njih ostajemo, dok u one koji su u Hrvatskoj ne ulažemo dovoljno. Niti smo kao druge zemlje sa sličnim nepovoljnim demografskim trendovima razvili programe privlačenja stranaca iz drugih siromašnijih država za život i rad u Hrvatskoj.

Ujedno, doznake obitelji iz inozemstva (uz socijalne transfere države) svakako su faktor koji demotivira dio stanovništva da postanu aktivni sudionici na hrvatskom tržištu rada. Problem nedostatka kvalificirane radne snage i nemogućnost korištenja prednosti ekonomije obujma stoga su sve više izražena ograničenja dostizanja većih potencijala rasta hrvatske ekonomije, a uskoro će se odraziti i na nemogućnost daljnjeg rasta izvoza kao izvora prihoda u uvjetima skučenih mogućnosti rasta domaće potrošnje.

Postoji i niz drugih nepovoljnih učinaka. Država u svakog pojedinca ulaže značajna sredstva za njegovo obrazovanje i zdravstvenu skrb, a nema povrata na ulaganje ako osoba ne radi ili iseli iz zemlje. Pri tome osobe na privremenom radu u inozemstvu vrlo često u Hrvatskoj koriste zdravstvene ili druge usluge koje financira država. To znači dodatno opterećenje za hrvatske javne financije, a najveći je problem što se teret poreza i doprinosa za financiranje socijalne države i javne infrastrukture raspodjeljuje na sve manji broj zaposlenih osoba u Hrvatskoj", zaključuje prof. dr.sc. Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Poražavajuća situacija u cijeloj regiji

I druge zemlje bivše Jugoslavije u sličnoj su situaciji. Dok su prema podacima Eurostata za 2016. godinu doznake iz inozemstva u Hrvatsku činile 4,3 posto hrvatskog BDP-a (a gruba računica govori da će za 2017. godinu vjerojatno premašivati pet posto), doznake iseljenika u Srbiju iznosile su 8,4 posto BDP-a Srbije, 9,9 posto BDP-a Crne Gore i čak 14,7 posto BDP-a Kosova. Doznake 1,7 milijuna ljudi rođenih u Bosni i Hercegovini, koji sada žive u 51 zemlji svijeta povećale su BDP BiH u 2016. godini za čak 10,9 posto, prema podacima Svjetske banke, a u prvih devet mjeseci 2017. godine povećale su se za osam posto u odnosu na podatke iz 2016. godine, objavile su kolege iz BiH redakcije DW-a. A to su samo doznake koje su išle preko računa, gotovinu je nemoguće izbrojati.

Iako podaci za Hrvatsku u usporedbi s istočnim okruženjem zvuče još i dobro, Hrvatska je uz Latviju najviše ovisna o doznakama iz inozemstva od svih članica Europske unije. Doznake iseljenih Slovenaca, primjerice, iznosili su svega 2,4 posto BDP-a te zemlje, a prosjek EU je 0,7 posto. A s tim bi se zemljama Hrvatska morala uspoređivati.


Komentari članka

Vezani članci

Zatvorio kafić i otišao u Irsku: "Radim i uživam, a svaki tjedan sjedne 500€"

18.09.2018.

"Bila je to stalna borba s uvjetima poslovanja kod nas. Na plaću dvaput plaćaš porez, pa ide porez na dobit, pa porez na potrošnju, pa su PDV digli s 13 na 25 posto, pa je tu ZAMP... Odustao sam", priča Nedjeljko.

Zašto zapravo liječnici napuštaju Hrvatsku?

13.09.2018.

Goruća tema masovnog napuštanja Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju najčešće se ilustrira primjerom liječnika. U pravilu se pritom smatra da oni odlaze isključivo ili makar prvenstveno zbog većih primanja na (sjevero)zapadu kontinenta, no značajna anke

Njemačkoj nedostaje 800.000 radnika, njemački konzulati zatrpani zahtjevima

03.09.2018.

Broj zahtjeva za vizama uvelike je nadmašio kapacitete naših konzularnih predstavništava što je urodilo rastućim brojem pritužbi predstavnika gospodarstva, politike i civilnog društva

Vjenčaju se da bi imali manji porez u Njemačkoj

21.08.2018.

Samci plaćaju najviši porez u Njemačkoj, pojašnjava majka mladića koji je s djevojkom, kako kaže, imao brzinsko vjenčanje u Đakovu

Rekordna potražnja za radnicima u Njemačkoj – najviše u ICT sektoru

01.08.2018.

Najveća potražnja za novim radnicima zabilježena je u sektoru informacijsko-komunikacijskom tehnologija. Sektori maloprodaje, industrijske proizvodnje i javne uprave također su zabilježili veliki godišnji porast slobodnih radnih mjesta.

Tag cloud

  1. 1812 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1503 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 849 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 833 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 477 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP