Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Ou 2018

Hrvati iz inozemstva šalju milijarde u Hrvatsku, stručnjaci: To je put u propast

Izvor: www.index.hr · Autor: DW/G.D.  

Hrvati iz inozemstva šalju milijarde u Hrvatsku, stručnjaci: To je put u propast

HRVATSKI građani u inozemstvu svake godine šalju sve više novca „kući“. Baš kao nekad u Jugoslaviji, gastarbajteri izdržavaju ili potpomažu svoju rodbinu obilnim sredstvima. Samo u odnosu na 2016. godinu, prema podacima Hrvatske narodne banke, cifra koju su preko računa poslali u Hrvatsku povećala se za 120 milijuna eura i približila se svoti od 16 milijardi kuna, prvi puta premašivši svotu od dvije milijarde eura. To je za daleko veća svota od one koje je Hrvatska zabilježila u izravnim stranim ulaganjima u 2016. godini, 1,7 milijardi eura. No, te su doznake samo one koje bilježi statistika. Tome valja pridodati da je hrvatska Vlada još prije dvije godine procijenila da iseljenici u gotovini u Hrvatsku donose oko 8,5 milijardi kuna, a tu je i potrošnja prilikom dolaska u „stari kraj“ koju se zapravo ne može izračunati, javlja Deutsche Welle.
Količina novca ne čudi kada se prisjetimo podataka da se iseljavanje sve više ubrzava. S 13 tisuća službeno iseljenih 2011. godine, nakon ulaska u EU stigli smo na više od 39 tisuća iseljenih prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, dok je stvarna brojka bliža 80 tisuća. Međutim, postoji velika razlika između Hrvatske i bivše Jugoslavije.

Sve manje rođenih

Za Jugoslaviju je ekonomska migracija bila dobra vijest. Zemlja je imala višak radne snage i tako je smanjivala nezaposlenost, emigranti su slali velike količine novca, u devizama koje su bivšoj državi bile potrebne. Prema podacima koje je portal MojeVrijeme.hr pronašao u izvještajima Svjetske banke o globalnom razvoju iz 1981. godine, 1978. godine količina novca koji su iseljenici slali u Jugoslaviju prelazila je 51% vrijednosti izvoza jugoslavenske industrije. Danas doznake gastarbajtera pokrivaju svega 15-ak posto hrvatskog izvoza, no Hrvatska ubrzano gubi radnu snagu, a iako u iseljavanju prednjače muškarci, sve više iseljenika odlazi s obiteljima ili zasnivaju obitelji u inozemstvu, te ne planiraju svoju budućnost u Hrvatskoj. Prošle je godine u Hrvatskoj rođeno najmanje djece u posljednjih 100 godina, svega 36.647. Sve je to put u propast, upozorava u razgovoru za Deutsche Welle prof. dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koja pojašnjava zašto se novčanim doznakama iz inozemstva ne treba veseliti.

Mirovinski i zdravstveni sustav pucaju po šavovima

„Dugoročni neto efekt (priljeva sredstava s jedne strane i gubitka ljudi s druge strane) je sigurno negativan, iako u kratkom i srednjem roku ima pozitivni učinak na BDP i životni standard dijela stanovništva u Hrvatskoj. Stope rasta hrvatskog BDP-a bile bi znatno niže, a razmjeri siromaštva znatno veći, da iseljena Hrvatska ne šalje novac članovima obitelji i da iseljenici ne troše dio inozemnih zarada tijekom godišnjeg odmora provedenog u Hrvatskoj. Na taj način kroz rast potrošnje hrvatska država ubire i veće porezne prihode od PDV-a kao najizdašnijeg javnog prihoda“, kaže prof. Ivanov i ističe da bi tekući račun bilance plaćanja Hrvatske, unatoč rastu izvoza roba i usluga, bio u deficitu da nema privatnih doznaka iz inozemstva.

„Nasuprot pozitivnim učincima priljeva deviznih doznaka iz inozemstva koji zajedno s učincima prihoda od turizma omogućavaju kratkoročno i srednjoročno preživljavanje, iseljavanje stanovništva dugoročno djeluje na snižavanje potencijalne stope rasta BDP-a, nema novih investicija, smanjuje nam se ukupna faktorska produktivnost, demografska slika je iz godine u godinu sve lošija, a mirovinski i zdravstveni sustavi pucaju po šavovima. Pri tome novih produktivnih ulaganja neće ni biti ako se domaće tržište stalno sužava - smanjenjem broja stanovništva koje živi, troši i privređuje u zemlji", kaže prof. Ivanov.

Ona ističe da je razlog slabe konkurentnosti hrvatskog robnog izvoza osim niske produktivnosti i prejaka kuna, kojoj između brojnih faktora pridonose i devizni priljevi od inozemnih doznaka.

„Dugoročno to je put u propast, ili u najbolju ruku dugoročna stagnacija bez perspektive da se situacija bitno poboljša u narednom razdoblju. Državu ne čini mrtvi kapital u nekretninama, sezonski popunjeni hoteli, ni polu-iskorišteni proizvodni kapaciteti. Čine je ljudi! A bez njih ostajemo, dok u one koji su u Hrvatskoj ne ulažemo dovoljno. Niti smo kao druge zemlje sa sličnim nepovoljnim demografskim trendovima razvili programe privlačenja stranaca iz drugih siromašnijih država za život i rad u Hrvatskoj.

Ujedno, doznake obitelji iz inozemstva (uz socijalne transfere države) svakako su faktor koji demotivira dio stanovništva da postanu aktivni sudionici na hrvatskom tržištu rada. Problem nedostatka kvalificirane radne snage i nemogućnost korištenja prednosti ekonomije obujma stoga su sve više izražena ograničenja dostizanja većih potencijala rasta hrvatske ekonomije, a uskoro će se odraziti i na nemogućnost daljnjeg rasta izvoza kao izvora prihoda u uvjetima skučenih mogućnosti rasta domaće potrošnje.

Postoji i niz drugih nepovoljnih učinaka. Država u svakog pojedinca ulaže značajna sredstva za njegovo obrazovanje i zdravstvenu skrb, a nema povrata na ulaganje ako osoba ne radi ili iseli iz zemlje. Pri tome osobe na privremenom radu u inozemstvu vrlo često u Hrvatskoj koriste zdravstvene ili druge usluge koje financira država. To znači dodatno opterećenje za hrvatske javne financije, a najveći je problem što se teret poreza i doprinosa za financiranje socijalne države i javne infrastrukture raspodjeljuje na sve manji broj zaposlenih osoba u Hrvatskoj", zaključuje prof. dr.sc. Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Poražavajuća situacija u cijeloj regiji

I druge zemlje bivše Jugoslavije u sličnoj su situaciji. Dok su prema podacima Eurostata za 2016. godinu doznake iz inozemstva u Hrvatsku činile 4,3 posto hrvatskog BDP-a (a gruba računica govori da će za 2017. godinu vjerojatno premašivati pet posto), doznake iseljenika u Srbiju iznosile su 8,4 posto BDP-a Srbije, 9,9 posto BDP-a Crne Gore i čak 14,7 posto BDP-a Kosova. Doznake 1,7 milijuna ljudi rođenih u Bosni i Hercegovini, koji sada žive u 51 zemlji svijeta povećale su BDP BiH u 2016. godini za čak 10,9 posto, prema podacima Svjetske banke, a u prvih devet mjeseci 2017. godine povećale su se za osam posto u odnosu na podatke iz 2016. godine, objavile su kolege iz BiH redakcije DW-a. A to su samo doznake koje su išle preko računa, gotovinu je nemoguće izbrojati.

Iako podaci za Hrvatsku u usporedbi s istočnim okruženjem zvuče još i dobro, Hrvatska je uz Latviju najviše ovisna o doznakama iz inozemstva od svih članica Europske unije. Doznake iseljenih Slovenaca, primjerice, iznosili su svega 2,4 posto BDP-a te zemlje, a prosjek EU je 0,7 posto. A s tim bi se zemljama Hrvatska morala uspoređivati.


Komentari članka

Vezani članci

Kad bi svi nezaposleni u Njemačkoj dobili posao, ostalo bi još 400 tisuća slobodnih radnih mjesta

18.04.2018.

Kompanijama ujedno ponestaje kvalificiranih radnika zbog neuobičajeno dugog razdoblja gospodarskog rasta, koji je ušao u devetu godinu, i nestašice radno sposobnog stanovništva.

Rekordne uplate s rada u inozemstvu

26.03.2018.

Prema najnovijim podacima, podijeli li se broj radničkih doznaka s procijenjenim brojem naših ljudi koji žive i rade u inozemstvu, ispada da prosječan gastarbajter u godini dana u Hrvatsku pošalje više od 6000 eura. Naravno, riječ je o novcu uplaćenom na

Velika Britanija 1. srpnja Hrvatima ukida radna ograničenja

20.03.2018.

Hrvatska će recipročno ukinuti ograničenja za Britance, a ostale su još samo tri članice EU-a koje još drže ograničenja za hrvatske državljane, a to su Austrija, Nizozemska i Slovenija.

Mladi ne odlaze samo zbog ekonomije, već bahatosti i primitivizma političara

15.03.2018.

A sve pod kontrolom i u režiji političke bulumente priprostih, neobrazovanih i beskrupuloznih lica maskiranih u tobožnju brigu za nacionalni opstanak.

Hrvati su najisplativiji strani radnici u najmoćnijoj državi Europe

07.03.2018.

Stopa nezaposlenosti među hrvatskim državljanima u Njemačkoj je 5,6 posto, što je na istom nivou kao i stopa nezaposlenosti Nijemaca (5,6 posto), ali mnogo niže u odnosu na useljenike iz drugih država, čija je prosječna stopa nezaposlenosti 14 posto.

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1772 članka imaju tag turizam
  3. 1484 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 742 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 894 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 752 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 814 članka imaju tag ict
  13. 782 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 543 članka imaju tag maloprodaja
  17. 511 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 464 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 366 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 419 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 226 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 293 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 286 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija