Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Svi 2024

Hrvatska bi trebala imati drugi najveći rast u EU-u

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Dijana Pavlović  

Hrvatska bi trebala imati drugi najveći rast u EU-u

Europska komisija u proljetnim je ekonomskim prognozama znatno povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva. Komisija procjenjuje da će hrvatskog gospodarstvo u ovoj godini rasti za 3,3 posto, a u prognozama iz veljače predviđala je rast od 2,6 posto. Za 2025. godinu predviđa rast od 2,9 posto, neznatno više nego u veljači, kada je prognozirala rast od 2,8 posto.

Napeto tržište rada

Hrvatska zajedno s Rumunjskom, čiji se rast također procjenjuje na 3,3 posto, trebala bi imati drugi najveći rast BDP-a u EU-u nakon Malte, koja bi trebala rasti za 4,6 posto. "Predviđa se da će hrvatski BDP porasti za 3,3 posto u 2024. i 2,9 posto u 2025., uglavnom potaknut snažnom potrošnjom kućanstava. Očekuje se da će tržište rada ostati napeto, uz nastavak rasta zaposlenosti i pad stope nezaposlenosti na nove najniže razine. Predviđa se da će inflacija nastaviti postupno padati", navodi Komisija.

Očekuje se da će inflacija usporiti na 3,5 posto u 2024. i 2,2 posto u 2025., uglavnom zbog usporavanja cijena prerađene hrane i neenergetskih industrijskih proizvoda. Cijene usluga, potaknute povećanjem plaća i snažnom potražnjom potrošača, uključujući strane turiste, ostaju najtvrdokornija komponenta inflacije. Zbog snažnog rasta i unatoč povećanju deficita, očekuje se da će omjer javnog duga i BDP-a ove godine pasti ispod 60 posto, na 59,5, a sljedeće godine na 59,1 posto. Proračunski deficit prošle je godine iznosio je 0,7 posto, a ove godine se očekuje da će porasti na 2,6 posto.

Proračunski prihodi su snažno rasli zbog visoke inflacije, dobre turističke sezone i snažnog rasta plaća u javnom i privatnom sektoru. Istodobno, i proračunski rashodi su znatno porasli zbog povećanja plaća, socijalne pomoći, rasta kamata i investicija. "Očekuje se da će se 2024. deficit opće države povećati na 2,6 posto BDP-a jer novi zakon o plaćama u javnom sektoru i mjere socijalne pomoći stvaraju dodatni pritisak na rashode", navodi Komisija. Prihodi od neizravnih poreza trebali bi rasti zbog solidnog nominalnog rasta BDP-a i dobre turističke sezone, a i prihodi od izravnih poreza također će rasti zbog povećanja zaposlenosti i plaća unatoč poreznoj reformi iz siječnja ove godine koja smanjuje porezne prihode.Komisija ističe da je prošle godine privatna potrošnja rasla zbog znatnog povećanja plaća u kontekstu napetog tržišta rada. Investicije su rasle i zbog sve većeg povlačanja europskih sredstava, bilo u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira, bilo u okviru Mehanizma za oporovak i otpornost. Pad robnog izvoza više je nego nadoknađen rastom izvoza usluga i manjim uvozom.

Rizici

Komisija očekuje usporavanje investicija djelomično zbog usporavanja apsorpcije europskih sredstava jer je krajem prošle godine okončano povlačenje sredstava iz prethodnog sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje 2014.-2020. Prošle godine investicije su rasle za 4,1 posto, ove godine rast bi trebao usporiti na 3,1 posto, a sljedeće blago porasti na 3,4 posto. Očekuje se postupni oporavak robnog izvoza zbog jačanja vanjske potražnje, a izvoz usluga nastavit će rasti, ali sporijim tempom. Zbog većeg rasta uvoza očekuje se da će netodoprinos izvoza gospodarskom rastu biti blago negativan. Za sljedeću godinu Komisija predviđa da će rast BDP-a usporiti na 2,9 posto jer će se usporiti rast potrošnje zbog sporijeg povećanja plaća u javnom i privatnom sektoru. Očekuje se i blagi rast investicija zbog ubrzanja povlačenja sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021-2027. i ublažavanja uvjeta financiranja. EK prognozira blago usporavanje izvoza usluga zbog ograničenja na strani ponude tijekom vrhunca turističke sezone i mogućih gubitaka cjenovne konkurentnosti.

Rizici za ove prognoze uključuju daljnji rast plaća koje bi mogle potaknuti privatnu potrošnju veću od očekivane, naročito ove godine, a što bi istodobno potaknulo pritisak na cijene, što bi moglo naštetiti konkurentnosti izvoznika, posebice sljedeće godine. Potencijalna ograničenja kapaciteta apsorpcije mogla bi dovesti do usporavanja povlačenja sredstava EU-a, što bi negativno utjecalo na rast ulaganja. Tržište rada i dalje je ograničeno unatoč priljevu stranih radnika.


Komentari članka

Vezani članci

Stiže novi narodni trezorac vrijedan 1,2 milijarde eura, prinos 3,15 posto

07.11.2024.

Za dva tjedna državi na naplatu stiže 1,13 milijardi eura vrijedno izdanje trezorskih zapisa (TZ) iz lanjskog studenoga, u kojemu su građani participirali više od milijardu eura. S obzirom na skoro dospijeće Ministarstvo financija već sutra kreće s ponudo

Poskupljenja svuda oko nas: Toliko su narasle cijene da se ovoga puta čak i Vlada zabrinula

06.11.2024.

Nakon šest mjeseci usporavanja, inflacija je u listopadu ponovo ubrzala. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, cijene su u listopadu u odnosu na lanjski listopad porasle za 2,2 posto, dok je u rujnu inflacija na godišnjoj razini iznosila 1,6

Ovo su tvrtke u Hrvatskoj u kojima je prosječna neto plaća viša od pet tisuća eura

30.10.2024.

Forbes Hrvatska je pripremio listu od 12 tvrtki s više od 20 zaposlenih po visini prosječnih neto plaća, a listu predvodi zagrebačka podružnica talijanske kompanije KT S.p.A koja se bavi petrokemijskim postrojenjima. Zapošljava 38 ljudi, a prosječna plaća

Prosječna plaća od dvije tisuće eura još će dugo biti nedostižna

29.10.2024.

Podatak o prosječnoj plaći objavljen prije nekoliko dana opet je uzburkao duhove u javnosti, prije svega poslodavačkoj. U džepove zaposlenih u Hrvatskoj u kolovozu se slilo prosječnih neto 1324 eura, čime je nastavljen rast plaća po dvoznamenkastoj stopi.

Stižu promjene u poslovanju za 500-tinjak tvrtki

25.10.2024.

Početak iduće godine za oko 500-tinjak hrvatskih poduzeća značit će i velike promjene u poslovanju. Za mnoge zaposlene u administraciji tih poduzeća pojam ESG već sada uzrokuje određenu glavobolju, jer povrh postojeće papirologije - koju očito jako volimo

Tag cloud

  1. 2666 članka imaju tag turizam
  2. 2514 članka imaju tag hrvatska
  3. 1636 članka imaju tag svijet
  4. 1319 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1894 članka imaju tag financije
  6. 1595 članka imaju tag izvoz
  7. 1466 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1326 članka imaju tag ict
  9. 1273 članka imaju tag trgovina
  10. 1162 članka imaju tag investicije
  11. 1217 članka imaju tag industrija
  12. 1041 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1145 članka imaju tag EU
  14. 1005 članka imaju tag menadžment
  15. 840 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 601 članka imaju tag opg
  17. 758 članka imaju tag maloprodaja
  18. 518 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 680 članka imaju tag marketing
  21. 622 članka imaju tag tehnologija
  22. 961 članka imaju tag kriza
  23. 377 članka imaju tag potpore
  24. 497 članka imaju tag eu fondovi
  25. 478 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 502 članka imaju tag porezi
  27. 464 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 482 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 536 članka imaju tag krediti
  30. 509 članka imaju tag obrazovanje
  31. 414 članka imaju tag osijek
  32. 410 članka imaju tag start up
  33. 488 članka imaju tag dzs
  34. 431 članka imaju tag energetika
  35. 453 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 419 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor