Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Svi 2024

Hrvatska bi trebala imati drugi najveći rast u EU-u

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Dijana Pavlović  

Hrvatska bi trebala imati drugi najveći rast u EU-u

Europska komisija u proljetnim je ekonomskim prognozama znatno povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva. Komisija procjenjuje da će hrvatskog gospodarstvo u ovoj godini rasti za 3,3 posto, a u prognozama iz veljače predviđala je rast od 2,6 posto. Za 2025. godinu predviđa rast od 2,9 posto, neznatno više nego u veljači, kada je prognozirala rast od 2,8 posto.

Napeto tržište rada

Hrvatska zajedno s Rumunjskom, čiji se rast također procjenjuje na 3,3 posto, trebala bi imati drugi najveći rast BDP-a u EU-u nakon Malte, koja bi trebala rasti za 4,6 posto. "Predviđa se da će hrvatski BDP porasti za 3,3 posto u 2024. i 2,9 posto u 2025., uglavnom potaknut snažnom potrošnjom kućanstava. Očekuje se da će tržište rada ostati napeto, uz nastavak rasta zaposlenosti i pad stope nezaposlenosti na nove najniže razine. Predviđa se da će inflacija nastaviti postupno padati", navodi Komisija.

Očekuje se da će inflacija usporiti na 3,5 posto u 2024. i 2,2 posto u 2025., uglavnom zbog usporavanja cijena prerađene hrane i neenergetskih industrijskih proizvoda. Cijene usluga, potaknute povećanjem plaća i snažnom potražnjom potrošača, uključujući strane turiste, ostaju najtvrdokornija komponenta inflacije. Zbog snažnog rasta i unatoč povećanju deficita, očekuje se da će omjer javnog duga i BDP-a ove godine pasti ispod 60 posto, na 59,5, a sljedeće godine na 59,1 posto. Proračunski deficit prošle je godine iznosio je 0,7 posto, a ove godine se očekuje da će porasti na 2,6 posto.

Proračunski prihodi su snažno rasli zbog visoke inflacije, dobre turističke sezone i snažnog rasta plaća u javnom i privatnom sektoru. Istodobno, i proračunski rashodi su znatno porasli zbog povećanja plaća, socijalne pomoći, rasta kamata i investicija. "Očekuje se da će se 2024. deficit opće države povećati na 2,6 posto BDP-a jer novi zakon o plaćama u javnom sektoru i mjere socijalne pomoći stvaraju dodatni pritisak na rashode", navodi Komisija. Prihodi od neizravnih poreza trebali bi rasti zbog solidnog nominalnog rasta BDP-a i dobre turističke sezone, a i prihodi od izravnih poreza također će rasti zbog povećanja zaposlenosti i plaća unatoč poreznoj reformi iz siječnja ove godine koja smanjuje porezne prihode.Komisija ističe da je prošle godine privatna potrošnja rasla zbog znatnog povećanja plaća u kontekstu napetog tržišta rada. Investicije su rasle i zbog sve većeg povlačanja europskih sredstava, bilo u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira, bilo u okviru Mehanizma za oporovak i otpornost. Pad robnog izvoza više je nego nadoknađen rastom izvoza usluga i manjim uvozom.

Rizici

Komisija očekuje usporavanje investicija djelomično zbog usporavanja apsorpcije europskih sredstava jer je krajem prošle godine okončano povlačenje sredstava iz prethodnog sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje 2014.-2020. Prošle godine investicije su rasle za 4,1 posto, ove godine rast bi trebao usporiti na 3,1 posto, a sljedeće blago porasti na 3,4 posto. Očekuje se postupni oporavak robnog izvoza zbog jačanja vanjske potražnje, a izvoz usluga nastavit će rasti, ali sporijim tempom. Zbog većeg rasta uvoza očekuje se da će netodoprinos izvoza gospodarskom rastu biti blago negativan. Za sljedeću godinu Komisija predviđa da će rast BDP-a usporiti na 2,9 posto jer će se usporiti rast potrošnje zbog sporijeg povećanja plaća u javnom i privatnom sektoru. Očekuje se i blagi rast investicija zbog ubrzanja povlačenja sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021-2027. i ublažavanja uvjeta financiranja. EK prognozira blago usporavanje izvoza usluga zbog ograničenja na strani ponude tijekom vrhunca turističke sezone i mogućih gubitaka cjenovne konkurentnosti.

Rizici za ove prognoze uključuju daljnji rast plaća koje bi mogle potaknuti privatnu potrošnju veću od očekivane, naročito ove godine, a što bi istodobno potaknulo pritisak na cijene, što bi moglo naštetiti konkurentnosti izvoznika, posebice sljedeće godine. Potencijalna ograničenja kapaciteta apsorpcije mogla bi dovesti do usporavanja povlačenja sredstava EU-a, što bi negativno utjecalo na rast ulaganja. Tržište rada i dalje je ograničeno unatoč priljevu stranih radnika.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski poduzetnici u 2023. ostvarili neto dobit od 8,8 milijardi eura

11.06.2024.

Hrvatski poduzetnici, obveznici poreza na dobit, njih 156.145 (bez financijskih institucija), u 2023. godini imali su 1.029.659 zaposlenih (prema satima rada). Ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 161,1 milijardu eura i ukupni rashodi u iznosu od 150,5

Nikola Nikšić: Rimac je fokusiran na razvoj, a ne na dobit, visoke kapitalne rezerve jamče financijsku stabilnost

11.06.2024.

U bilanci društva Rimac Technology d.o.o., koje je s 1.1.2022. nastalo izdvajanjem gospodarske cjeline iz Rimac Group d.o.o., i u 100-postotnom je vlasništvu tog društva, na poziciji kapitalnih rezervi na dan 31.12.2023. (440.6 milijuna eura) došlo je do

Svake godine se govori o propadanju turizma, a pogledajte koliko je rastao od 2012.

10.06.2024.

POČINJE turistička sezona, a s njom dolaze standardne "sezonske" teme koje se svake godine ponavljaju. Prevelika cijena kave (po novijem kuglice sladoleda), prebrojavanje stranih turista, kritiziranje previsoke cijene apartmana za domaće goste itd.

Nikad više radnika i nikad manje stanovnika

10.06.2024.

Hrvatska danas ima najviše zaposlenih u protekle 32 godine, pokazuju službene statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Zadnji je put više osiguranika, osoba koje su po različitim radnim osnovama uplaćivale mirovinsko osiguranje, Hrvatska ima

Savjetnik u turizmu: Gosti su postali oprezni, događa se jedna anomalija

10.06.2024.

U dosadašnjem dijelu godine u Hrvatskoj je ostvareno više od 4.7 milijuna dolazaka, što je 7 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, bilježimo i rast noćenja za 5 posto. Najposjećeniji gradovi su Dubrovnik, Zagreb, Rovinj, Split i Poreč.

Tag cloud

  1. 2612 članka imaju tag turizam
  2. 2464 članka imaju tag hrvatska
  3. 1581 članka imaju tag svijet
  4. 1253 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1865 članka imaju tag financije
  6. 1568 članka imaju tag izvoz
  7. 1430 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1251 članka imaju tag trgovina
  9. 1295 članka imaju tag ict
  10. 1134 članka imaju tag investicije
  11. 1174 članka imaju tag industrija
  12. 1026 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 834 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1136 članka imaju tag EU
  15. 979 članka imaju tag menadžment
  16. 569 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 670 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 607 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 471 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 490 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 475 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 503 članka imaju tag obrazovanje
  31. 408 članka imaju tag osijek
  32. 428 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor