Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Lis 2009

Hrvatska će se brodogradnja prepoloviti

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ivica Tijardović  

Hrvatska će se brodogradnja prepoloviti

Poznato je da se hrvatski sindikati pokušavaju izboriti za prava brodograditelja, no ni u ostalim dijelovima Europe situacija nije bolja. Sindikat francuskog brodogradilišta STX France u Saint Nazaireu odbio je plan prema kojem bi 2400 zaposlenika utrošilo 326.000 sati na prekvalifikaciju kako bi se osposobili za druge sektore.

Sindikat se boji da je to znak koji vodi prema otpuštanju djelatnika s posla ili odlazak na neizvjesno čekanje koje u konačnici može dovesti do otkaza. Ništa bolje nije ni u Njemačkoj gdje ThyssenKrupp prodaje brodograđevnoj grupi Abu Dhabi Mar 80% udjela u brodogradilištu Blohm+Voss iz Hamburga, koje će ubuduće graditi superjahte. U Italiji pak Fincantieri namjerava do kraja godine otpustiti 1200 svojih brodograditelja. I norveška su brodogradilišta pred bankrotom ne dođe li do novih narudžbi.

Obnova brodova

Finska Wartsila je ovo ljeto izišla s podacima da postoji mogućnost otkazivanja narudžbi za njezine proizvode (brodske strojeve i slično) u vrijednosti od 800 milijuna eura, a u listopadu je taj neizvjesni iznos smanjen na 650 milijuna eura.

Zanimljivo je da ThyssenKrupp razmišlja o zatvaranju grčkog brodogradilišta Hellenic Shipyards nakon što je narudžba za četiri podmornice otkazana u rujnu, kao i ugovor o opremanju još tri podmornice. Kako grčka vlada nije uplatila 520 milijuna eura, mogućnost zatvaranja brodogradilišta je realna opcija. Nijemci vjerojatno žele vidjeti što će nova vlada u Grčkoj poduzeti glede 1400 brodograditelja i brojnih kooperanata.

Za brodogradilište je zainteresirana i grčka brodograđevna grupa Neorion Holdings. Oni očekuju da 230 milijuna eura koje je grčka vlada dala brodogradilištu Hellenic Shipyards u vidu pomoći brodogradilište vrati državi po nalogu Europske komisije kako ne bi taj iznos ušao u vrijednost brodogradilišta pri kupoprodaji. Jedino rješenje za spas europske brodogradnje je obnova stare flote jer postoji oko 300 brodova koji bi morali otići u rezališta, a narudžbe za novih sto bi mogle već sad biti potpisane.

Da bi se to ostvarilo, potrebna je financijska podrška od 700 milijuna eura, no Bruxelles je više zabrinut za automobilsku nego za brodograđevnu industriju. Naime, sada je u brodogradilištima EU zaposleno oko 100.000 brodograditelja, a u automobilskoj industriji oko 2 milijuna i još deset indirektno. Prema tome dok Južna Koreja financira svoja brodogradilišta sa 20 milijardi dolara, a Kineska svoja sa 30 milijardi, EU razmišlja o zatvaranju komercijalne brodogradnje, no ne i one za vojne potrebe.

Pa koji su razlozi da EU bježi od brodogradnje? Odgovor se može pronaći u vijesti da su nedavno prvi kontejnerski brodovi naručeni nakon više od godine dana u brodogradilištu Hyundai Mipo Dockyard u Južnoj Koreji. Riječ je o svega dva kontejnerska broda od 1600 teu, svaki vrijedan svega 19 milijuna dolara, što je 30% manje u odnosu na najviše cijene iz 2008., koji će biti građeni za Abu Dhabi Tanker Co.

Neka su kineska brodogradilišta smanjila cijenu brodova za rasute terete koji su prije godinu i pol vrijedili 40 milijuna dolara na svega 25 milijuna. Nešto veći brodovi tipa Capesize sad su se naručili za 56 milijuna dolara, a 2008. vrijedili su 98 milijuna dolara. No problem je što je više od 3200 brodova za rasute terete već naručeno, a riječ je o čak 283,3 milijuna tona nosivosti novih brodova, a samo u 2010. bit će isporučeno 109 milijuna tona nosivosti novih brodova. No postoji mogućnost da polovina narudžbi u Kini bude otkazana.

Prepolovljena potražnja

Naime, vjeruje se da sva brodogradilišta svijeta godišnje mogu izgraditi brodove ukupne nosivosti do 200 milijuna tona, a da potražnja za brodovima ne prelazi 100 milijuna tona nosivosti. Unatoč svemu Kina ne odustaje, pa je tako dopustila svojim brodarima kupnju otkazanih brodova u svojim brodogradilištima.

Prema kineskim informacija, u prvih osam mjeseci 2009. otkazana su 84 broda, ukupne nosivosti 4 milijuna tona. Na drugom kraju svijeta Synergy grupa pak planira investirati 850 milijuna dolara u gradnju najvećeg brodogradilišta u području sjeveroistočnog Brazila na površini od dva milijuna četvornih metara gdje će se graditi veliki brodovi za prijevoz željezne rude. Da bi izišla iz brodograđevne krize, Južna Koreja namjerava investirati 13 milijardi dolara u industriju za proizvodnju električne energije pomoću vjetra i drugih alternativnih izvora.

Tri najveća brodogradilišta (Hyundai Heavy Industries, Samsung Heavy Industries i STX Shipbuilding) ozbiljno su se prihvatila tog posla. Posljednjih petnaestak godina sve naše vlade nisu pružile hrvatskoj brodogradnji ozbiljnu priliku. U razvoj brodogradnje nije se ozbiljno investiralo, pa sve upućuje na to da se privatizacija nije htjela izbjeći, a došla je u najnezgodnije vrijeme. Ne treba se uopće nadati da će nam EU popustiti u svojim zahtjevima glede brodogradnje pa treba očekivati da će se hrvatska brodogradnja prepoloviti.

No ni to ne jamči njezinu egzistenciju ako nije spremna prilagoditi se potrebama tržišta prema uzoru na južnokorejska brodogradilišta. Prema tome nama predstoji privatizacija brodogradilišta prema kriterijima EU, ili zaboraviti na EU na neodređeno vrijeme, uza sve konsekvencije koje iza toga slijede.


Komentari članka

Vezani članci

Tko je najpraćeniji youtuber u povijesti interneta poznat kao MrBeast?

17.06.2024.

Kanal​​ na YouTubeu Jimmyja Donaldsona,​ poznatijega kao MrBeast, prošloga je tjedna i službeno postao najpraćeniji u povijesti te videoplatforme. U trenutku pisanja ovoga teksta američkog youtubera prati 273 milijuna pratitelja, sedam milijuna više od in

Hrvatski poduzetnici u 2023. ostvarili neto dobit od 8,8 milijardi eura

11.06.2024.

Hrvatski poduzetnici, obveznici poreza na dobit, njih 156.145 (bez financijskih institucija), u 2023. godini imali su 1.029.659 zaposlenih (prema satima rada). Ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 161,1 milijardu eura i ukupni rashodi u iznosu od 150,5

Svake godine se govori o propadanju turizma, a pogledajte koliko je rastao od 2012.

10.06.2024.

POČINJE turistička sezona, a s njom dolaze standardne "sezonske" teme koje se svake godine ponavljaju. Prevelika cijena kave (po novijem kuglice sladoleda), prebrojavanje stranih turista, kritiziranje previsoke cijene apartmana za domaće goste itd.

Nikad više radnika i nikad manje stanovnika

10.06.2024.

Hrvatska danas ima najviše zaposlenih u protekle 32 godine, pokazuju službene statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Zadnji je put više osiguranika, osoba koje su po različitim radnim osnovama uplaćivale mirovinsko osiguranje, Hrvatska ima

Savjetnik u turizmu: Gosti su postali oprezni, događa se jedna anomalija

10.06.2024.

U dosadašnjem dijelu godine u Hrvatskoj je ostvareno više od 4.7 milijuna dolazaka, što je 7 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, bilježimo i rast noćenja za 5 posto. Najposjećeniji gradovi su Dubrovnik, Zagreb, Rovinj, Split i Poreč.

Tag cloud

  1. 2612 članka imaju tag turizam
  2. 2464 članka imaju tag hrvatska
  3. 1581 članka imaju tag svijet
  4. 1253 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1865 članka imaju tag financije
  6. 1568 članka imaju tag izvoz
  7. 1430 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1251 članka imaju tag trgovina
  9. 1295 članka imaju tag ict
  10. 1134 članka imaju tag investicije
  11. 1174 članka imaju tag industrija
  12. 1026 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 834 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1136 članka imaju tag EU
  15. 979 članka imaju tag menadžment
  16. 569 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 670 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 607 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 471 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 490 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 475 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 503 članka imaju tag obrazovanje
  31. 408 članka imaju tag osijek
  32. 428 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor