Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Ruj 2017

Hrvatska izvozi mulj, životinjska crijeva, slamu, koralje, lišće, grane...

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Igor MIKULIĆ  

Hrvatska izvozi mulj, životinjska crijeva, slamu, koralje, lišće, grane...

Koliko je izvoz važan za Hrvatsku, govore statistički pokazatelji, iz kojih je vidljivo kako samo 15 posto hrvatskih poduzeća izvozi, no ta poduzeća istodobno zapošljavaju 52 posto ukupnog broja zaposlenih u svim poduzećima, ostvaruju 66 posto ukupnih prihoda od prodaje, a u razvoj ulažu čak 79 posto ukupno ulaganih sredstava u razvoj.

Ti se podaci mogu vidjeti na izvoznom portalu (https://izvoz.gov.hr/), baš kao i činjenice da upravo izvozno usmjerena ekonomija može maloj zemlji poput Hrvatske jamčiti dugoročno održiv razvoj, zbog financijskih i drugih ograničenja unutarnjeg tržišta. Ili činjenica da izvoz unaprjeđuje kompetitivne prednosti zemlje usvajanjem novih znanja i tehnologija, a izvozna orijentacija jača ukupnu konkurentnost zemlje te stvara pozitivnu percepciju o funkcioniranju njezina gospodarstva.
Posao i dobit

Osim, nazovimo ih, ozbiljnih (po financijskoj i općoj ekonomskoj vrijednosti) hrvatskih izvoznih proizvoda, uspjeli smo pronaći i pomalo nevjerojatne proizvode koji nalaze svoje mjesto na inozemnim tržištima. Naravno da se takve proizvode ne može nazvati neozbiljnim, jer oni nekome donose prihode, omogućavaju vjerojatno brojnim ljudima posao i mjesečnu plaću, donose dobit...

Recimo, s nevjericom će mnogi reagirati kada kažemo da Hrvatska u Mađarsku izvozi - mulj! Da, doista, pravi mulj, koji nastaje nakon obrade, odnosno pročišćivanja, otpadnih voda. A zbrinjavanje mulja, s obzirom na sve veći broj pročišćivača otpadnih voda, postaje problem. Podatak o izvozu mulja mogao se čuti na prošlotjednoj konferenciji o vodama u Zagrebu. Samo u našem glavnom gradu godišnje nastaje oko 50 tisuća tona mulja. Tvrtka Kemis-Termoclean iz Zagreba ovlaštena je za zbrinjavanje mulja, a izvozi ga, u dnevnim količinama od 100 do 200 tona, u Mađarsku, gdje se mulj koristi za rekultivaciju starih rudarskih kopova gline te deponija pepela iz termoelektrana. Prema podacima časopisa Komunal, na tim rekultiviranim površinama omogućuje se podizanje nasada biomase i uzgoj energetskog bilja, koje se potom u mađarskim kogeneracijama koristi za proizvodnju električne energije.

Iz Hrvatske gospodarske komore, kojoj smo se obratili s pitanjima o izvozu nekih neobičnih i javnosti možda zanimljivih proizvoda, baš poput mulja, dostavili su nam, primjerice, podatak da su, prema izvješću o izvozu otpada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, 2015. godine iz Hrvatske izvezene 1563 tone različitih muljeva, dakle ne samo onih s pročšćivača vode.

Podaci Državnog zavoda za statistiku koje je obradio HGK i dostavio našem listu pokazuju kako Hrvatska izvozi životinjska crijeva, mjehure i želuce. U 2015. godini taj je izvoz (763 tone) vrijedio 4,6 milijuna eura, a lani (959 tona) 4,4 milijuna eura. Izvozimo i ptičju kožu i druge ptičje dijelove. U 2015. godini u vrijednosti od 994 eura, a 2016. taj izvoz bilježi velik pad, na 527 eura. Tu priča o životinjskim ostatcima kao izvoznim proizvodima ne završava. Recimo, kosti i srž rogova, prah i otpaci donijeli su 2015. godine gotovo 61 tisuću eura izvoznih prihoda, a lani nešto više od 84 tisuće eura. Nadalje, izvoz bjelokosti, kitove kosti, rogova i otpadaka, kako se navode ti proizvodi u carinskoj tarifi, donijeli su 2015. godine 89 tisuća eura prihoda, a 2016. nešto više od 81 tisuće eura.
Vrijedna slama

Hrvatska izvozi i koralje, ljušture mekušaca i otpatke. Lani je taj izvoz vrijedio više od pet tisuća eura. Oko 300 eura uprihodili smo lani i preklani izvozom proizvoda koji se u carinskoj tarifi svrstavaju pod - ambra siva, kastoreum, cibet i mošus.

Niz je neobičnih izvoznih proizvoda i iz biljne proizvodnje. Tako je izvoz pod - lišće, grane, svježe, sušeno u 2015. donio 266 tisuća eura, a 2016. godine 220 tisuća eura. Sasvim solidne prihode donosi izvoz slame i pljeve. Prije dvije godine izvezli smo 23.663 tone slame, čija je vrijednost 1,2 milijuna eura. Lani je količina znatno smanjena, na 15.635 tona, te je i prihod snižen na 817 tisuća eura.

Izvoz roba pod carinskom tarifom - broskva, stočna repa, sijeno, lucerna godišnje donosi oko sto tisuća eura prihoda. U protekle dvije godine izvozili smo biljni materijal za pletarske proizvode. Njegova je vrijednost na godišnjoj razini oko 800 eura. Zanimljiv je i izvoz vinskog taloga ili vinskog kamena, i to prije dvije godine u vrijednosti od gotovo tisuću eura.

Kada se pogledaju izvozni proizvodi koje smo spomenuli i koji sasvim sigurno imaju uporabnu vrijednost, može se samo još jednom zaključiti kako svaka roba ima svoga kupca.

IZVOZ RASTE ČETVRTU GODINU ZAREDOM

Uz sve neobične izvozne artikle, valja podsjetiti kako je, prema službenim statističkim podacima, ukupan hrvatski robni izvoz u 2016. godini vrijedio 92,8 milijardi kuna ili 5,7 posto više nego godinu prije. Uvezli smo istodobno roba u vrijednosti od 148,5 milijardi kuna ili 5,5 posto više nego 2015. Ohrabruje podatak da izvoz raste protekle tri godine, a taj rast nastavljen je i ove godine. U prvih šest mjeseci 2017. Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 49,9 milijardi kuna, što je rast za 14,5 posto u odnosu prema istom razdoblju 2016., a uvezla je za 80,6 milijardi kuna ili 11,2 posto više nego u prvoj polovini prošle godine.

Najvažniji hrvatski izvozni proizvodi su lijekovi. Primjerice, samo u prvih šest mjeseci ove godine izvoz proizvoda farmaceutske industrije premašio je četiri milijarde kuna. Hrvatska vrijednosno najveću robnu razmjenu ostvaruje s Njemačkom, Italijom i Slovenijom.

SAMO 15 POSTO HRVATSKIH PODUZEĆA IZVOZI

49,9
milijardi kuna vrijedna je roba koju je u prvih šest mjeseci 2017. Hrvatska izvezla na inozemna tržišta, što čini rast za 14,5 posto u odnosu prema istom razdoblju 2016.

15
posto hrvatskih poduzeća izvozi

52
posto ukupnog broja zaposlenih u svim poduzećima zapošljavaju poduzeća koja izvoze


Komentari članka

Vezani članci

Istraživanje koje pokazuje zašto hrvatska ekonomija uvijek zaostaje

15.11.2017.

Gotovo 80 posto hrvatskih tvrtki nisu ni izvoznici, ni uvoznici, već su okrenuti poslovanju isključivo na domaćem tržištu. Zapanjujući je to podatak iz nove analize o funkcioniranju tržišta u Hrvatskoj i proizvodnosti hrvatskih poduzeća

Boris Mikšić gradi novu tvornicu i postaje broj 1 u Europi

14.11.2017.

Boris Mikšić, bivši kandidat za predsjednika Hrvatske i uspješni poduzetnik, najavio je investiciju u gradnju nove tvornice u Belom Manastiru, kojom će postati najveći proizvođač antikorozivnih folija u Europi

Dalekovod pred potpisom novog ugovora u Norveškoj vrijednog 50 milijuna eura

13.11.2017.

Renomirana norveška tvrtka za prijenos električne energije Statnett objavila je da Dalekovodu planira dodijeliti ugovor za izgradnju 420 kilovoltnog (kV) dalekovoda Sauda-Lyse

Izvoz u prvih osam mjeseci veći 14,6 posto, uvoz 11,3 posto

10.11.2017.

Prema najnovijim podacima, Hrvatska je tijekom tih osam mjeseci na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti gotovo 66,7 milijardi kuna, a uvezla za 107,7 milijardi kuna. Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je tako 41 milijardu kuna

AD Plastik od novih ugovora očekuje prihod veći od 22 milijuna eura

07.11.2017.

AD Plastik ugovorio je proizvodnju zaštitnika remena za više vozila PSA Grupe (Peugeot i Citroen), a početak proizvodnje planiran je u kolovozu 2019. godine. Ujedno su dogovoreni poslovi proizvodnje vodilica, mobilnih i fiksnih rukohvata za više različiti

Tag cloud

  1. 1685 članka imaju tag hrvatska
  2. 1720 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1115 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 619 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 701 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 731 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 724 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 499 članka imaju tag marketing
  18. 463 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 374 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 332 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 215 članka imaju tag potpore
  28. 310 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 286 članka imaju tag agrokor
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 277 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 274 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja