Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Sij 2023

Hrvatska je jedan od svjetskih ekonomskih pobjednika u 2022. 2023. će biti izazovna

Izvor: www.index.hr · Autor: Branimir Perković  

Hrvatska je jedan od svjetskih ekonomskih pobjednika u 2022. 2023. će biti izazovna

ZVUČI nestvarno jer su hrvatski građani navikli da zemlja u kojoj žive zaostaje za usporedivim državama, ali ove bi godine Hrvatska mogla biti jedna od najuspješnijih država na svijetu po ekonomskom napretku. Ne samo da je ekonomski rast među većima u Europi i razvijenom svijetu nego čak posramljuje većinu zemalja u razvoju.

Ekonomski pesimizam duboko je usađen u hrvatsko društvo, s dobrim razlogom. Hrvatska je i do zadnje krize rasla sporije od usporedivih zemalja, a krive odluke koje su državne vlasti donosile za vrijeme krize upropastile su gospodarstvo Hrvatske. Kriza je trajala šest godina, puno dulje nego u drugim državama, a Hrvatska je iz nje izašla sa slomljenim gospodarstvom i visokim državnim dugom.

Ove godine bilježi jako dobre ekonomske pokazatelje, barem s obzirom na situaciju u kojoj se svijet nalazi. Dakako, probleme kao što su inflacija i rast cijena energenata Hrvatska dijeli s ostalim državama, ali gospodarstvo dobro usklađuje s tektonskim promjenama u svijetu.

Hrvatska je ekonomski rasla brže od ostatka svijeta
Rezultati za ovu godinu bit će poznati tek u prvim mjesecima sljedeće godine, ali predviđanja su i više nego dobra. Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira da će 2022. BDP Hrvatske narasti za 5.9 posto, što je čak pesimistično u odnosu na ostale institucije.

Europska Komisija očekuje rast za 6 posto, Hrvatska narodna banka (HNB) za 6.3 posto, a Svjetska banka 6.4 posto. Bez obzira na to koje se očekivanje obistini, gospodarstvo Hrvatske ima jednu od najvećih stopa rasta u Europi. Točnije, MMF procjenjuje da će samo Irska i Portugal ostvariti bolji gospodarski rast.

Hrvatska je većinu godina 21. stoljeća zaostajala za svijetom, u smislu da je godišnji rast gospodarstva bio manji nego ekonomski rast cijelog svijeta. Posebno je bilo vidljivo zaostajanje za ostalim državama tzv. Nove Europe, čak i prije krize 2008., a posebno u godinama nakon nje.

Ove godine očekuje se puno manji rast svjetske ekonomije (3.2 posto) u odnosu na ekonomiju Hrvatske (5.9 posto). To je, doduše, sporedna vijest jer se isto događalo i prije. No odlična je vijest to što je Hrvatska rasla brže od zemalja u razvoju, što se zadnji put dogodilo prije dvadeset godina.

Na globalnom planu 2022. Hrvatska je bila ekonomski uspješnija od Kine, čiji je rast BDP-a iznosio između 2.7 posto (procjena Svjetske banke) i 3.2 posto (procjena MMF-a). Dotad se nikad u povijesti nije dogodilo da Hrvatska ima godišnji rast BDP-a tri postotna boda veći od Kine.

Više nije druga najsiromašnija država EU
Hrvatska se klasificira kao zemlja visokog srednjeg dohotka i s obzirom na poziciju u svjetskim okvirima, pokušava sustići razvijene zemlje te se što više udaljiti od zemalja s niskim i srednjim dohotkom. Pravilo je da manje razvijene zemlje ostvaruju veće stope rasta i time sustižu razvijene zemlje, koje su blizu maksimalne razine dohotka i sporije rastu.

Od 2009. do 2014. Hrvatska je zaostajala za svima; razvijenim zemljama, zemljama u razvoju i općenito za svijetom. Standard razvijenih zemalja bio je sve dalje, a one nerazvijene su se sve više približavale standardu Hrvatske.

2022. je posebna godina zbog toga što se trend preokrenuo, Hrvatska se približava razvijenim zemljama brže od većine nerazvijenijih država. Ta promjena je vidljiva i unutar EU pa od prošle godine Hrvatska više nije druga najnerazvijenija članica.


Komentari članka

Vezani članci

Osječka mega investicija stvorit će 1500 radnih mjesta: 'Slavonija će postati mjesto u koje se dolazi živjeti, kao nakon Drugog svjetskog rata'

24.03.2023.

Američka kompanija Jabil objavila je gradnju velikog centra izvrsnosti za proizvodnju u osječkoj zoni Nemetin te planira zaposliti više od 1500 ljudi. Riječ je o najvećoj investiciji u povijesti Osijeka, objavio je osječki gradonačelnik Ivan Radić

U Europskoj uniji je sve manje krupne stoke, a broj svinja postao je alarmantno nizak. Hrvatska stoji loše

24.03.2023.

Stočni fond u Europskoj uniji brojio je u prosincu 2022. 134 milijuna svinja, 75 milijuna goveda, 59 milijuna ovaca i 11 milijuna koza. Podaci Eurostata pokazuju da se u posljednjih godinu dana bilježi smanjenje broja svih vrsta krupne stoke, a sličan tre

Diana Koziarska: Ako se startupovi iz SEE regije žele natjecati globalno, moraju se povezati

24.03.2023.

Kada ste rano u procesu pokretanja tvrtke prije dobivanja sredstava, nemate novca da zaposlite ljude i izgradite ogroman tim. Obično sve radite sami, kao osnivač tvrtke. Trebaju vam osnove svega. Vi ste taj koji razgovara s kupcima. Vi ste taj koji prodaj

Prosječna neto plaća i dalje pada, pola Hrvata radi za manje 930 eura

22.03.2023.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj ove godine iznosila je 1.094 eura, što je nominalno i realno više za 4,6 posto u odnosu na prosinac, dok je na godišnjoj razini, prema siječnju lani, nominalno viša za 11

HNB blago podigao projekciju rasta BDP-a

21.03.2023.

U 2024. se očekuje nastavak usporavanja inflacije, pa bi ona na razini godine mogla iznositi 3.8 posto, što je za 0.6 postotnih bodova više u odnosu na posljednju projekciju, a u 2025. bi inflacija mogla dodatno usporiti na 2.2 posto, neznatno više nego u

Tag cloud

  1. 2448 članka imaju tag turizam
  2. 2301 članka imaju tag hrvatska
  3. 1418 članka imaju tag svijet
  4. 1509 članka imaju tag izvoz
  5. 1765 članka imaju tag financije
  6. 1103 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1179 članka imaju tag trgovina
  8. 1210 članka imaju tag ict
  9. 1314 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1044 članka imaju tag investicije
  11. 972 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1076 članka imaju tag industrija
  13. 799 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1099 članka imaju tag EU
  15. 898 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 500 članka imaju tag poticaji
  18. 701 članka imaju tag maloprodaja
  19. 511 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 649 članka imaju tag marketing
  22. 354 članka imaju tag potpore
  23. 477 članka imaju tag eu fondovi
  24. 569 članka imaju tag tehnologija
  25. 437 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 525 članka imaju tag krediti
  27. 458 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 487 članka imaju tag obrazovanje
  29. 452 članka imaju tag porezi
  30. 387 članka imaju tag osijek
  31. 432 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 382 članka imaju tag start up
  33. 409 članka imaju tag energetika
  34. 459 članka imaju tag dzs
  35. 401 članka imaju tag hnb
  36. 436 članka imaju tag BDP
  37. 332 članka imaju tag hgk
  38. 407 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor