Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Lip 2019

Hrvatska je na začelju Europe, potrebne su nam radikalne reforme

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marina Šunjerga/VL  

Hrvatska je na začelju Europe, potrebne su nam radikalne reforme

Hrvatska je i dalje na začelju Europe i stoga su nužne radikalne reforme, a ne fina prilagođavanja, zavapili su poduzetnici. Po ocjeni konkurentnosti HUP Skoru, koje svake godine objavljuje Hrvatska udruga poslodavaca, naša je zemlja pala za dva boda pa po ocjeni svih kriterija pa tako, nakon dvije godine napretka, zaostaje za svim novim članicama Europske unije.

Hrvatska sada ima najgori rezultat sa svega 36 bodova od 100, a najveći su utezi preopterećenost gospodarstva te nesređeno tržište rada. Na pad ukupnog HUP Skora za 2018. najviše su utjecali pad skora fiskalne konsolidacije, investicijskih i poslovnih barijera, a najkritičniji je skor opterećenja gospodarstva. Unatoč gospodarskom rastu koji se bilježi i ove godine, nazadujemo za zemljama poput Rumunjske i Bugarske, koje imaju bolje ocjene, jer ne provodimo reforme koje bi vodile rasterećenju gospodarstva, upozorili su poslodavci.

Guše nas porezi i birokrati
"Hrvatska je najopterećenija među promatranim zemljama. Naše je gospodarstvo zagušeno poreznim i parafiskalnim nametima te birokratskim procedurama i zato nema snage za jači rast",upozorila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a. Poslodavci godinama pozivaju na reforme koje bi vodile manjoj i efikasnijoj državi, a posljednje dvije godine bili su glasni u pozivanju Vlade da ne propusti razdoblje rasta ekonomije u kojem je rezove najlakše provoditi. Država, pak, ide u suprotnom smjeru, umjesto da smanjuje svoje troškove ona ih konstantno povećava. Tako se pokazuje da država povećava prihode brže od rasta BDP-a pa se u posljednjim godinama udio državnih prihoda u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti povećao.

Nedostižna nam Irska
Država s prihodima u ukupnom BDP-u sudjeluje s gotovo 47%, dok je, primjerice, Rumunjska na 32%, a Irska u koju iseljava veliki broj Hrvata na 30. U našim razmjerima to znači da bi gospodarstvo, da je država svedena na irske razmjere, izdvajalo oko 60 milijardi kuna manje za poreze, parafiskalne namete i razne komunalne i lokalna davanja te troškove administracije. A situacija se pogoršava čak i na razini Hrvatske.

Tako je, upozorava HUP, uoči krize udio poreza i doprinosa u BDP-u iznosio oko 33 posto, dok je sada skočio na više od 37 posto. "Da bismo se vratili na razine opterećenja prije krize država bi trebala poslovni sektor i građane rasteretiti za 10 milijardi kuna, a taj bi iznos osigurao rast investicija i dinamizirao tržište rada", poručili su poslodavci koji ističu da ih zabrinjava rast rashoda države po stopama višima od rasta gospodarstva i tvrde da poslodavci takav pristup ne mogu izdržati.

Problem leži i u činjenici da lokalna vlast diže opterećenje kroz cijenu odvoza smeća, komunalne doprinose i naknade te naknade za vodu pa se gotovo poništavaju pozitivni učinci rasterećenja porezne reforme koja je napravila osjetan pomak u troškovima poslovanja. Takvim pristupom onemogućuje se snažnije ulaganje i rast plaća.

Poslodavci poručuju da se isključivo kroz smanjenje troška rada mogu povećati primanja radnika, naročito onih s najnižima, jer oni ni ne plaćaju porez pa im je kroz poreznu politiku nemoguće poboljšati kućni budžet. Podsjećaju poslodavci da su lani otvorili novih 40 tisuća radnih mjesta, ali i da je u ovom trenutku otvoreno više od 30.000 tisuća radnih mjesta koja su nepopunjena vjerojatno i zbog činjenice da plaće rastu presporo.

Stiže doba velikih obećanja
"Ulazimo u predizborno razdoblje, doba velikih obećanja u kojem će se, bojim se, ponovno zaboraviti na nužne poteze. Obećanja nas neće pogurati na ljestvici konkurentnosti niti će se išta bitno promijeniti, ni plaće ni uvjeti rada.

BDP će biti zaključan na stope niže od tri posto jer uvjeti rada ne osiguravaju zamašnjak privatnog sektora. Ovo su realne brojke koje gledaju ulagači kada odlučuju gdje će investirati, ali i građani kada odlaze iz zemlje", zaključila je predsjednica HUP-a.


Komentari članka

Vezani članci

U maloj riječkoj tvornici kreiraju se jedinstvene igračke: 'U našim igračkama sve je hrvatsko - od ideje do materijala'

24.06.2019.

Kupili su teren na Kukljanovu gdje planiraju preseliti proizvodnu i zaposliti još više djelatnika, a pokrenut je i projekt s jednom riječkom tvrtkom čiji će krajnji rezultat biti plasman riječkih igračaka na inozemno tržište

Englezi uče hrvatski i troše 200 eura dnevno

21.06.2019.

Kada ih je prošle godine sa zanimljivim prijedlogom kontaktirala Linda Rabuzin, profesorica/direktorica Škole hrvatskog jezika (Croatian Language School) iz Londona - vlasnici pitoresknog, bajkovitog obiteljskog pansiona Maksimilian, u srcu barokne osječk

Uspjeli i uz prepreke

21.06.2019.

Rumunjka Mirela Rus u Splitu sa suprugom drži pet prodavaonica Break Time.

Marić najavio novo porezno rasterećenje i povećanje plaća te otkrio sudbinu poreza na nekretnine

21.06.2019.

Ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu da će kroz nekoliko dana ponovno zasjesti radna skupina, osnovana 2016., kako bi razmijenili mišljenja, te da će tijekom ljetne stanke krenuti u javnu raspravu i prezentirati nove mjere kojima namjerav

Diplomirala menadžment, otvorila OPG i prva u Hrvatsku uvezla britansku mliječnu ovcu

14.06.2019.

Danas 24-godišnja Slavica Zorić prije tri godine pokrenula je OPG koji uspješno vodi, a njena je priča dobila novi zamah kada je iz Programa ruralnog razvoja, kroz podmjeru 6.1., povukla 50.000 eura.

Tag cloud

  1. 1917 članka imaju tag hrvatska
  2. 1933 članka imaju tag turizam
  3. 1534 članka imaju tag financije
  4. 1225 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 958 članka imaju tag trgovina
  8. 829 članka imaju tag investicije
  9. 942 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 885 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 535 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 576 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 498 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 335 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija