Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Lip 2019

Hrvatska je na začelju Europe, potrebne su nam radikalne reforme

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marina Šunjerga/VL  

Hrvatska je na začelju Europe, potrebne su nam radikalne reforme

Hrvatska je i dalje na začelju Europe i stoga su nužne radikalne reforme, a ne fina prilagođavanja, zavapili su poduzetnici. Po ocjeni konkurentnosti HUP Skoru, koje svake godine objavljuje Hrvatska udruga poslodavaca, naša je zemlja pala za dva boda pa po ocjeni svih kriterija pa tako, nakon dvije godine napretka, zaostaje za svim novim članicama Europske unije.

Hrvatska sada ima najgori rezultat sa svega 36 bodova od 100, a najveći su utezi preopterećenost gospodarstva te nesređeno tržište rada. Na pad ukupnog HUP Skora za 2018. najviše su utjecali pad skora fiskalne konsolidacije, investicijskih i poslovnih barijera, a najkritičniji je skor opterećenja gospodarstva. Unatoč gospodarskom rastu koji se bilježi i ove godine, nazadujemo za zemljama poput Rumunjske i Bugarske, koje imaju bolje ocjene, jer ne provodimo reforme koje bi vodile rasterećenju gospodarstva, upozorili su poslodavci.

Guše nas porezi i birokrati
"Hrvatska je najopterećenija među promatranim zemljama. Naše je gospodarstvo zagušeno poreznim i parafiskalnim nametima te birokratskim procedurama i zato nema snage za jači rast",upozorila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a. Poslodavci godinama pozivaju na reforme koje bi vodile manjoj i efikasnijoj državi, a posljednje dvije godine bili su glasni u pozivanju Vlade da ne propusti razdoblje rasta ekonomije u kojem je rezove najlakše provoditi. Država, pak, ide u suprotnom smjeru, umjesto da smanjuje svoje troškove ona ih konstantno povećava. Tako se pokazuje da država povećava prihode brže od rasta BDP-a pa se u posljednjim godinama udio državnih prihoda u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti povećao.

Nedostižna nam Irska
Država s prihodima u ukupnom BDP-u sudjeluje s gotovo 47%, dok je, primjerice, Rumunjska na 32%, a Irska u koju iseljava veliki broj Hrvata na 30. U našim razmjerima to znači da bi gospodarstvo, da je država svedena na irske razmjere, izdvajalo oko 60 milijardi kuna manje za poreze, parafiskalne namete i razne komunalne i lokalna davanja te troškove administracije. A situacija se pogoršava čak i na razini Hrvatske.

Tako je, upozorava HUP, uoči krize udio poreza i doprinosa u BDP-u iznosio oko 33 posto, dok je sada skočio na više od 37 posto. "Da bismo se vratili na razine opterećenja prije krize država bi trebala poslovni sektor i građane rasteretiti za 10 milijardi kuna, a taj bi iznos osigurao rast investicija i dinamizirao tržište rada", poručili su poslodavci koji ističu da ih zabrinjava rast rashoda države po stopama višima od rasta gospodarstva i tvrde da poslodavci takav pristup ne mogu izdržati.

Problem leži i u činjenici da lokalna vlast diže opterećenje kroz cijenu odvoza smeća, komunalne doprinose i naknade te naknade za vodu pa se gotovo poništavaju pozitivni učinci rasterećenja porezne reforme koja je napravila osjetan pomak u troškovima poslovanja. Takvim pristupom onemogućuje se snažnije ulaganje i rast plaća.

Poslodavci poručuju da se isključivo kroz smanjenje troška rada mogu povećati primanja radnika, naročito onih s najnižima, jer oni ni ne plaćaju porez pa im je kroz poreznu politiku nemoguće poboljšati kućni budžet. Podsjećaju poslodavci da su lani otvorili novih 40 tisuća radnih mjesta, ali i da je u ovom trenutku otvoreno više od 30.000 tisuća radnih mjesta koja su nepopunjena vjerojatno i zbog činjenice da plaće rastu presporo.

Stiže doba velikih obećanja
"Ulazimo u predizborno razdoblje, doba velikih obećanja u kojem će se, bojim se, ponovno zaboraviti na nužne poteze. Obećanja nas neće pogurati na ljestvici konkurentnosti niti će se išta bitno promijeniti, ni plaće ni uvjeti rada.

BDP će biti zaključan na stope niže od tri posto jer uvjeti rada ne osiguravaju zamašnjak privatnog sektora. Ovo su realne brojke koje gledaju ulagači kada odlučuju gdje će investirati, ali i građani kada odlaze iz zemlje", zaključila je predsjednica HUP-a.


Komentari članka

Vezani članci

Putem servisa Hitro.hr u devet mjeseci otvorena 4.452 trgovačka društva i obrta

11.10.2019.

Putem servisa Hitro.hr u prvih devet mjeseci ove godine ukupno su otvorena 4.452 trgovačka društva i obrta, od čega je najviše jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću, gotovo 60 posto

Italija uvodi 'internetski' porez

10.10.2019.

Italija će u 2020. godini uvesti porez od tri posto na određene internetske transakcije velikih digitalnih kompanija, izjavio ministar gospodarstva Roberto Gualtieri.

Izvoz u prvih osam mjeseci porastao 5,8 posto, uvoz 5,9 posto

09.10.2019.

Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u prvih osam mjeseci ove godine iznosila je 74,1 milijardu kuna, što je 5,8 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz dosegnuo 123,5 milijardi kuna ili 5,9 posto više

Svjetska banka povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019.

09.10.2019.

Svjetska banka povisila je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini zahvaljujući solidnoj domaćoj potražnji dok bi u iduće dvije godine tempo rasta trebao usporiti zbog sporijeg rasta potrošnje kućanstava i investicija ali i slabije inozemne po

Prve čarape sašila sam si za Olimpijadu, a sada prodajem više od 20.000 pari godišnje

07.10.2019.

- Ideja je nastala pred moj odlazak na Olimpijske igre. Htjela sam napraviti sportske čarape u kojima ću nastupiti u Sočiju, a to mi je bilo relativno lako, s obzirom na to da moji već 30 godina imaju obiteljsku tvornicu čarapa koje, doduše, nisu sportske

Tag cloud

  1. 1944 članka imaju tag hrvatska
  2. 1970 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1248 članka imaju tag izvoz
  5. 843 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag svijet
  7. 1009 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 837 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 863 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 566 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 548 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 428 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 261 članka imaju tag potpore
  25. 395 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 344 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 304 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 350 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija