Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Lip 2019

Hrvatska je na začelju Europe, potrebne su nam radikalne reforme

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marina Šunjerga/VL  

Hrvatska je na začelju Europe, potrebne su nam radikalne reforme

Hrvatska je i dalje na začelju Europe i stoga su nužne radikalne reforme, a ne fina prilagođavanja, zavapili su poduzetnici. Po ocjeni konkurentnosti HUP Skoru, koje svake godine objavljuje Hrvatska udruga poslodavaca, naša je zemlja pala za dva boda pa po ocjeni svih kriterija pa tako, nakon dvije godine napretka, zaostaje za svim novim članicama Europske unije.

Hrvatska sada ima najgori rezultat sa svega 36 bodova od 100, a najveći su utezi preopterećenost gospodarstva te nesređeno tržište rada. Na pad ukupnog HUP Skora za 2018. najviše su utjecali pad skora fiskalne konsolidacije, investicijskih i poslovnih barijera, a najkritičniji je skor opterećenja gospodarstva. Unatoč gospodarskom rastu koji se bilježi i ove godine, nazadujemo za zemljama poput Rumunjske i Bugarske, koje imaju bolje ocjene, jer ne provodimo reforme koje bi vodile rasterećenju gospodarstva, upozorili su poslodavci.

Guše nas porezi i birokrati
"Hrvatska je najopterećenija među promatranim zemljama. Naše je gospodarstvo zagušeno poreznim i parafiskalnim nametima te birokratskim procedurama i zato nema snage za jači rast",upozorila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a. Poslodavci godinama pozivaju na reforme koje bi vodile manjoj i efikasnijoj državi, a posljednje dvije godine bili su glasni u pozivanju Vlade da ne propusti razdoblje rasta ekonomije u kojem je rezove najlakše provoditi. Država, pak, ide u suprotnom smjeru, umjesto da smanjuje svoje troškove ona ih konstantno povećava. Tako se pokazuje da država povećava prihode brže od rasta BDP-a pa se u posljednjim godinama udio državnih prihoda u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti povećao.

Nedostižna nam Irska
Država s prihodima u ukupnom BDP-u sudjeluje s gotovo 47%, dok je, primjerice, Rumunjska na 32%, a Irska u koju iseljava veliki broj Hrvata na 30. U našim razmjerima to znači da bi gospodarstvo, da je država svedena na irske razmjere, izdvajalo oko 60 milijardi kuna manje za poreze, parafiskalne namete i razne komunalne i lokalna davanja te troškove administracije. A situacija se pogoršava čak i na razini Hrvatske.

Tako je, upozorava HUP, uoči krize udio poreza i doprinosa u BDP-u iznosio oko 33 posto, dok je sada skočio na više od 37 posto. "Da bismo se vratili na razine opterećenja prije krize država bi trebala poslovni sektor i građane rasteretiti za 10 milijardi kuna, a taj bi iznos osigurao rast investicija i dinamizirao tržište rada", poručili su poslodavci koji ističu da ih zabrinjava rast rashoda države po stopama višima od rasta gospodarstva i tvrde da poslodavci takav pristup ne mogu izdržati.

Problem leži i u činjenici da lokalna vlast diže opterećenje kroz cijenu odvoza smeća, komunalne doprinose i naknade te naknade za vodu pa se gotovo poništavaju pozitivni učinci rasterećenja porezne reforme koja je napravila osjetan pomak u troškovima poslovanja. Takvim pristupom onemogućuje se snažnije ulaganje i rast plaća.

Poslodavci poručuju da se isključivo kroz smanjenje troška rada mogu povećati primanja radnika, naročito onih s najnižima, jer oni ni ne plaćaju porez pa im je kroz poreznu politiku nemoguće poboljšati kućni budžet. Podsjećaju poslodavci da su lani otvorili novih 40 tisuća radnih mjesta, ali i da je u ovom trenutku otvoreno više od 30.000 tisuća radnih mjesta koja su nepopunjena vjerojatno i zbog činjenice da plaće rastu presporo.

Stiže doba velikih obećanja
"Ulazimo u predizborno razdoblje, doba velikih obećanja u kojem će se, bojim se, ponovno zaboraviti na nužne poteze. Obećanja nas neće pogurati na ljestvici konkurentnosti niti će se išta bitno promijeniti, ni plaće ni uvjeti rada.

BDP će biti zaključan na stope niže od tri posto jer uvjeti rada ne osiguravaju zamašnjak privatnog sektora. Ovo su realne brojke koje gledaju ulagači kada odlučuju gdje će investirati, ali i građani kada odlaze iz zemlje", zaključila je predsjednica HUP-a.


Komentari članka

Vezani članci

Volim ljuto u šest godina pronašao put do 300 restorana i hotela. Nova misija - izvoz

20.08.2019.

Počeli su sa svega 500 sadnica, danas ih imaju 30.000, osam zaposlenika i 50-ak proizvoda.

Mlada Saša zarađuje šetajući tuđe pse. Ide joj odlično, zapošljava šest ljudi

19.08.2019.

Imam šestero stalno zaposlenih, a surađujem i s 30-ak studenata koji uskaču ovisno o svojim obvezama. Planiram se proširiti izvan Zagreba, u druge gradove, no izazov je pronaći odgovarajuće ljude za taj posao. Mi imamo ogromnu odgovornost jer ljudi su, na

Mjesta sa zonama imaju dvostruko više zaposlenih u gospodarstvu

19.08.2019.

Gradovima i općinama uspješnima u aktiviranju svojih zona taj se trud vraća kroz punjenje proračuna. Od 2008. do 2016. u prosjeku su imali 60 posto veće prihode.

Novi oblik porezne utaje: Dvije trećine lokala vara državu na računima

16.08.2019.

Nefiskalizirani računi nisu novost u poslovanju poduzetnika i oni ih izdaju kada poslovnim partnerima šalju informativne ponude ili kada nisu sigurni da će oni platiti račun.

Palo njemačko gospodarstvo, na rubu su recesije

14.08.2019.

NJEMAČKA, najveća europska ekonomija, mogla bi otklizati u recesiju, što bi moglo negativno utjecati i na ostale europske zemlje, uključujući i Hrvatsku. O ekonomskoj snazi Njemačke svjedoči to što njena 84 milijuna stanovnika, što je 16 posto stanovništv

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 903 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija