Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Lip 2023

Hrvatska je rekorder EU. Gospodarstvo se najbrže oporavilo od pandemije

Izvor: www.index.hr · Autor: Branimir Perković  

Hrvatska je rekorder EU. Gospodarstvo se najbrže oporavilo od pandemije

PANDEMIJA covida-19 i razne mjere koje su se uvodile da bi se pokušalo spriječiti ili usporiti širenje virusa su stvorile veliki negativni šok za gospodarstva svih država na svijetu. Restrikcije na kretanje ljudi među državama (često i unutar država, pa i unutar naselja), lockdown, kontrole i usporavanje svjetske trgovine, gotovo pa potpuni prekid zrakoplovnog i cestovnog prometa u nekim razdobljima, te razne druge namjerne i nenamjerne promjene su stvorili situaciju s kakvom se svjetsko gospodarstvo moralo suočavati rijetko kada u povijesti.

Hrvatska je 2020. imala jedan od najvećih padova BDP-a u EU, primarno zbog velikih ograničenja za međudržavna, a time turistička putovanja. Kako turizam čini jako velik dio gospodarstva Hrvatske, pad BDP-a od 8.4 posto je bio očekivan.

Do danas su se pojavili i drugi šokovi koji su direktna posljedica politika koje su se provodile u pandemiji (rast cijena), a koji su pogoršani događanjima u ostatku svijeta (rat u Ukrajini, produljeni lockdown u Kini). Ali izgleda da je Hrvatska jedna od država koje su se najbolje oporavile od pandemije, i realno najbolja u EU.

Hrvatska je imala najsnažniji oporavak gospodarstva nakon pandemije
Mjereno rastom bruto društvenog proizvoda (BDP) od posljednja tri mjeseca 2019., netom prije početka pandemije, do prva tri mjeseca ove godine, Hrvatska je najbolja u EU. Realni BDP (sezonski prilagođen) je narastao za 11.8 posto, daleko više od prosjeka EU (2.9 posto).

Ujedno se radi i o najbržem oporavku od svih država, a s Hrvatskom se može mjeriti samo realni rast BDP-a Poljske (11.2 posto). Ostale države koje su zabilježile snažan oporavak su Slovenija (7.8 posto), Danska (7.6 posto), Rumunjska (7.5 posto), Bugarska (6.8 posto), Švedska (6.4 posto), i Grčka (5.9 posto).

Doduše, jedna država je ostvarila i veći rast od Hrvatske, ali je izostavljena s razlogom. Radi se o Irskoj, koja je izostavljena zbog fenomena "vilenjačke ekonomije" (eng. leprechaun economics). Problem s mjerenjem BDP-a te države je što se u njoj nalaze sjedišta brojnih međunarodnih korporacija koje posluju u EU, a koje koriste Irsku kao poreznu oazu i izbjegavaju plaćanje poreza u drugim državama EU. Rekordan rast dobiti kompanija iz tehnološkog sektora 2022. je tako umjetno povećao i rast BDP-a Irske.

Iz podataka se može zaključiti da su se manje razvijene države EU puno bolje oporavile od bogatijih. Iznimke su Danska, koja je velik rast BDP-a imala zbog poskupljenja sirove nafte i plina 2022., te Švedska. Osim činjenice da je imala daleko manje protupandemijske mjere od ostalih država EU, nema drugog objašnjenja za dobru performansu Švedske.

Bitna informacija na makrorazini je daleko snažniji oporavak SAD-a (rast BDP-a 5.4 posto) od EU (rast BDP-a 2.9 posto). To se može objasniti većim problemima EU oko cijene nafte i plina, uzrokovanima napadom Rusije na Ukrajinu i posljedično odvajanjem država Europe od Rusije za uvoz tih energenata.

Tri države EU se još uvijek po vrijednosti sezonski prilagođenog realnog BDP-a nisu vratile na razine prije pandemije (posljednja tri mjeseca 2019.). To su Španjolska (-0.2 posto), Njemačka (-0.5 posto), i Češka (-1 posto). Isti problem ima i Ujedinjeno Kraljevstvo (-0.5 posto).

Snažan rast izvoza potvrđuje da se ne radi o statističkoj iluziji
Da se radi o realnom rastu gospodarstva, a ne samo statističkoj varci, lako je provjeriti iz podataka o vrijednosti izvoza proizvoda 2019. i 2022. Treba naglasiti da su u navedenom razdoblju svi proizvodi poskupjeli, posebno 2022., pa se velik dio toga rasta jednostavno odnosi na rast cijena. Ipak, rast je prevelik, a varijacija među državama preširoka, da bi sve bilo rezultat rasta cijena.

Hrvatska je 2022. ostvarila 24 milijarde eura izvoza proizvoda, dok je 2019. ostvareno 15 milijardi eura. To daje rast od 60 posto, ali nije korigirano za razliku u cijenama, pa je realni rast manji. Ali to ne znači da realni rast izvoza nije bio snažan, nego samo da je bio nešto manji od 60 posto, kako sugerira podatak o ukupnoj vrijednosti.

Tako se Hrvatska nalazi u društvu pet država EU koje su između 2019. i 2022. povećale izvoz proizvoda za 60 posto i više. Rekorder je Slovenija (rast 65 posto), zatim slijede Latvija (rast 64 posto), Grčka (rast 62 posto) i Bugarska (rast 60 posto).

Prosječno su države EU ostvarile rast vrijednosti izvoza od 39 posto, a najmanje Luksemburg (7 posto), Francuska (15 posto) i Njemačka (18 posto). Kada bi se uzeo rast cijena industrijskih i drugih proizvoda, realno je izvoz te tri zemlje najvjerojatnije pao, tj. nije se oporavio na razine otprije pandemije.


Komentari članka

Vezani članci

Prosječna plaća za ožujak 1.326 eura, većina građana imala ispodprosječnu plaću

22.05.2024.

Prosječna neto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila je 1.326 eura, što je u odnosu na ožujak 2023. godine nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak, koji

U Hrvatskoj trenutno oko 200 tisuća stranih radnika: Domaći zaposlenici ključ su njihove integracije na radnom mjestu

20.05.2024.

„Procjenjuje se da u Hrvatskoj trenutačno radi dvjesto tisuća stranih radnika. Izuzetno je važna njihova integracija u tvrtke, ali i naše društvo. Kako bi se u tome uspjelo, rukave trebaju zasukati poslodavci i državne institucije.“, poruka je to odaslana

Više od pet i pol milijardi dolara slilo se u Hrvatsku iz inozemstva prošle godine

20.05.2024.

Prema podacima organizacije Globalno partnerstvo znanja o migracijama i razvoju KNOMAD, koja djeluje uz podršku Svjetske banke i Europske komisije, njihov udjel u BDP-u neke države može biti značajan te je primjerice evidentirano da je udio doznaka u BDP-

HNB: BDP bi u prvom tromjesečju mogao porasti 3,9% na godišnjoj razini

17.05.2024.

Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da bi realni BDP u Hrvatskoj u prvom tromjesečju mogao porasti za jedan posto u odnosu na zadnje tromjesečje 2023. godine, dok bi na godišnjoj razini rast mogao iznositi 3,9 posto.

U Hrvatskoj aktivno 60,9 posto registriranih tvrtki

16.05.2024.

Kod aktivnih pravnih osoba najviše je tvrtki, 94.471, ili 52,4 posto, koje imaju između jednog i devet zaposlenika, a 67.133 subjekta, ili njih 37,2 posto, nema zaposlenih. Nadalje, 14.521 pravna osoba ima između 10 i 49 zaposlenih, 3699 ima od 50 do 249

Tag cloud

  1. 2602 članka imaju tag turizam
  2. 2457 članka imaju tag hrvatska
  3. 1576 članka imaju tag svijet
  4. 1240 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1860 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag izvoz
  7. 1249 članka imaju tag trgovina
  8. 1293 članka imaju tag ict
  9. 1419 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1129 članka imaju tag investicije
  11. 1169 članka imaju tag industrija
  12. 1025 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1136 članka imaju tag EU
  14. 831 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 974 članka imaju tag menadžment
  16. 563 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 667 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 372 članka imaju tag potpore
  23. 494 članka imaju tag eu fondovi
  24. 604 članka imaju tag tehnologija
  25. 469 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 489 članka imaju tag porezi
  27. 460 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 474 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 502 članka imaju tag obrazovanje
  31. 407 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor