Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Velj 2017

Hrvatska najgora po iskorištenosti fondova EU

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: Zvonimir Savić, HGK  

Hrvatska najgora po iskorištenosti fondova EU

Prema podatcima Ministarstva financija, u 2014. godini Hrvatska je povukla iz proračuna EU 584 milijuna eura, u 2015. godini 556 milijuna eura, a u 2016. godini (prema procjenama HGK) oko 850 milijuna eura.

Potrebno je naglasiti da se navedeno dominantno odnosi na sredstva fondova EU koja su predviđena za proračunsko razdoblje EU 2007.-2013. godine te da je prošla godina bila posljednja u kojoj su se mogli dostaviti zahtjevi za isplatom sredstava iz toga proračunskog razdoblja. Kako bi što manje sredstava ostalo neiskorišteno u proračunu EU, bitno je da je ostvareno značajno povećanje stope iskorištenosti. Tako je stopa iskorištenosti iz proračunskog razdoblja 2007.-2013. u 2013. godini iznosila manje od petine, a do 2016. godine (prema posljednjim dostupnim podatcima iz Europske komisije) znatno je porasla, na 80,7%.

Unatoč takvom napretku, sve države EU krajem prošle godine imale su veću stopu iskorištenosti od Hrvatske. To znači da je Hrvatska ujedno bila lošija i od svih zemalja EU10, s kojima je relevantno uspoređivati Hrvatsku pri stupnjevanju apsorpcije fondova, budući da su to manje razvijene članice EU kojima je zajedničko to da koriste sve fondove kohezijske (regionalne) politike (uključujući Kohezijski fond). Hrvatska ne samo da je imala najmanju iskorištenost, nego je i bila daleko od prosjeka, i na razini EU10 (94,4%), i EU28 (94,1%). Grčka je jedina dosegnula 100%, a samo Malta i Hrvatska su ostale ispod 90% iskorištenosti.

Razlozi dosadašnjega slabijega korištenja sredstava iz fondova EU uglavnom su posljedica neuravnoteženosti velikog broja projektnih prijedloga, ali i nedostatka osoblja u nadležnim tijelima te učestale izmjene natječajne dokumentacije. Prošlogodišnje je intenziviranje iskorištenosti EU sredstava ponajprije posljedica rasta broja objavljenih natječaja, jačanja administrativnih kapaciteta u sustavu upravljanja i kontrole fondovima EU te informiranja potencijalnih korisnika. Kada se alocirana sredstva iz fondova EU relativiziraju i izraze po glavi stanovnika, iznos za Hrvatsku od 2,5 tisuća eura, šesti je najveći od svih članica Unije. Prema podatcima Europske komisije, u protekle tri godine ovoga proračunskog razdoblja, točnije do studenoga prošle godine, Hrvatska je iskoristila, odnosno isplaćeno joj je za projekte, tek 0,4%, što Hrvatsku svrstava na 22. mjesto među članicama EU28 kada se gleda uspješnost povlačenja sredstava. U usporedbi s članicama EU10, samo su Slovenija i Rumunjska bile neuspješnije od Hrvatske.

Kada se promatraju dodijeljena (a još neisplaćena) sredstva za projekte u odnosu na ukupan iznos na raspolaganju, Hrvatska je na 25. mjestu s tek 9,1%, vrlo daleko od prosjeka EU28 (19,4%) i prosjeka EU10 (21,6%). Među državama EU10, lošija je samo Rumunjska sa 7,2%. S obzirom na to da je pokazatelj dodijeljenih, još neisplaćenih sredstava naznaka budućih kretanja stvarnih isplata, njegov nizak iznos za Hrvatsku sugerira da će relativna pozicija Hrvatske još neko vrijeme biti među lošijima u cijeloj EU i EU10.

Zaostajanje razvijenosti Hrvatske za prosjekom EU28, a osobito za prosjekom tranzicijskihi posttranzicijskih članica EU, nameće potrebu ostvarivanja dinamičnijih stopa gospodarskog rasta u srednjoročnom razdoblju. U tom smislu treba nužno iskoristiti svaki dodatni impuls koji može potencirati tu dinamiku. Jedan od njih, a koji nam je na raspolaganju, financiranje je sredstvima iz EU fondova, što, prema procjenama EK, može podići stopu gospodarskog rasta do tri postotna boda te, što je znatno važnije, podići konkurentnost hrvatskoga gospodarstva.

Naime, sredstvima iz fondova mogle bi se unaprijediti mnoge slabe točke hrvatskoga gospodarstva poput strukturnih problema tržišta rada zbog kojih Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti i participacije na tržištu rada ili potenciranja inovativnosti prema kojoj je Hrvatska daleko najlošija od svih zemalja EU10. Indeksi globalne konkurentnosti Svjetskoga gospodarskog foruma ili Indeks lakoće poslovanja Svjetske banke, zapravo najzornije prikazuju odmak (zaostajanje) od razine prosjeka zemalja EU10 odnosno dobro prikazuju relativnu razinu strukturnih slabosti hrvatskoga gospodarstva. Kako bismo poboljšali učinkovitost korištenja sredstava iz fondova EU i kako ne bismo ostali u donjem dijelu EU28 i EU10 ljestvice, potrebno je ubrzati pripremu i objavu natječaja, ali i sustav upravljanja i kontrole fondovima EU učiniti učinkovitijima (ako ne i jednostavnijima).

Primjerice, u Hrvatskoj su u sustav upravljanja i kontrole fondova regionalne politike EU uključena dva ministarstva kao upravljačka tijela te dodatno i dvije razine posredničkih tijela s ukupno dvadesetak institucija (ministarstva, agencije, zavodi, uredi...). Za usporedbu, iznosom dodijeljenih sredstava iz fondova EU, Hrvatskoj je među najbližima Slovačka. U njoj većina operativnih programa (strateških dokumenata) za korištenje fondova EU, uz upravljačka tijela uopće nema definirane dodatne razine posredničkih tijela, a Slovačka pritom ima mnogo veću stopu iskorištenosti fondova EU od Hrvatske.


Komentari članka

Vezani članci

U Hrvatskoj stručnjak ima plaću kao obični radnik u Njemačkoj

17.01.2018.

Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci plaćeni su u Njemačkoj 30 eura po satu, a u Hrvatskoj devet pa proizlazi da se u Hrvatskoj može angažirati stručnjaka za plaću nekog jednostavnog zanimanja u Njemačkoj

Sedam velikih projekata koji će obilježit 2018. godinu u Hrvatskoj

17.01.2018.

Odluka rejtinške agencije Fitch o povećanju hrvatskog kreditnog rejtinga prvi je korak na putu jačanja boniteta hrvatske države.

Hrvatska 102 milijuna noćenja Iza nas je rekordna turistička godina

16.01.2018.

Prihod od turizma u Hrvatskoj u prvih 9 mjeseci 2017. narastao na gotovo 9 milijardi eura

Štednje nikad više: Hrvati u bankama imaju 271 milijardu kuna

16.01.2018.

Obje su kategorije zabilježile godišnje stope rasta iznad 22 posto, što je u potpunosti u skladu s kontinuiranim padom kamatnih stopa na štedne i oročene depozite u Hrvatskoj i eurozoni

Igre s brojkama: Nezaposlenost pala jer je HZZ izbrisao 45.000 ljudi iz evidencije

15.01.2018.

Svaka vlast voli se hvaliti svojim uspjesima. Ova garnitura ima sreću što vlada u propulzivno vrijeme, u kojem krumpiri rastu i na asfaltu

Tag cloud

  1. 1722 članka imaju tag hrvatska
  2. 1740 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1133 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 724 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 334 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija