Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Lis 2019

Hrvatska skočila za 5 mjesta na ljestvici konkurentnosti

Izvor: hr.n1info.com · Autor: N1 Info  

Hrvatska skočila za 5 mjesta na ljestvici konkurentnosti

„Značajan napredak na ljestvici konkurentnosti Hrvatska duguje ponajviše makroekonomskoj stabilnosti i kvaliteti infrastrukture. Dosljedna nastojanje Vlade na fiskalnoj disciplini, rješavanju zatomljenih problema i povlačenju sredstava EU rezultirali su većom konkurentnošću Hrvatske. Vjerujem da će ovo biti poticaj našem društvu u cjelini za daljnji razvoj strukturnih promjena i poboljšanje regulatornih okvira i tako pridonijeti boljitku građana Hrvatske.“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Indeks globalne konkurentnosti 4.0 stavlja naglasak na 4. industrijsku revoluciju i inovacije koji promiču nove poslovne modele i ubrzavaju rast. Industrijska revolucija obuhvaća i odražava promjene koje su nastale pod utjecajem naprednih računalnih i komunikacijskih tehnologija i stvorile skok u razvitku nove industrijske paradigme. Da bi prosperirala, gospodarstva moraju biti otvorena novim idejama, efikasna u prihvaćanju promjena, odlučna graditi inovacijski ekosistem gdje su inovacije prisutne na svim razinama te ulagati u svoje zaposlenike kao ključnog čimbenika njihovog uspjeha. Indeks identificira prednosti i nedostatke svake pojedine ekonomije te pomaže odrediti bitna područja za poboljšanja i pratiti napredak.
12 stupova konkurentnosti

Metodologija se temelji na analizi 12 stupova konkurentnosti: institucije, infrastruktura, primjena ICT-a, makroekonomska stabilnost, zdravlje, vještine, tržište proizvoda, tržište rada, financijski sustav, veličina tržišta, poslovna dinamika i kapacitet za inovacije. Stupovi konkurentnosti grupirani su u četiri skupine: poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacijski ekosistem.

Ukupni broj indikatora je 103, a udjel „čvrstih“ statističkih indikatora iznosi 70% dok se 30% indikatora odnosi na pokazatelje dobivene istraživanjem mišljenja gospodarstvenika. Stoga ukupni rang znatno manje ovisi o percepciji, a više o statističkim pokazateljima. Ovim istraživanjem obuhvaćeno je 99% svjetskog BDP-a i 94% svjetske populacije.

Metodologija također mjeri i udaljenost zemlje od „idealnog stanja“ ocjenom od 0 do 100 te u odnosu na prošlu godinu Hrvatska je poboljšala svoju ocjenu za 1,8 i ona sada iznosi 61,9 što znači da smo za 38,1 udaljeni od idealnog stanja (ocjena 100).

Ovogodišnje izvješće posebnu pažnju usmjerava na brigu o okolišu koja postaje bitna za održivi rast gospodarstva zemlje. Fokus je stavljen na klimatske promjene koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju zbog ekstremnih vremenskih promjena te zagađenje okoliša, korištenje obnovljivih izvora energije i dostupnost pitke vode.

Singapur je ove godine najkonkurentnija zemlja na svijetu, a slijede SAD, Hong Kong, Nizozemska,
Švicarska, Japan, Njemačka Švedska, Ujedinjeno kraljevstvo i Danska.
Najveći skok u makroekonomskoj stabilnosti

Na ljestvici globalne konkurentnosti najveći pomak ostvarili smo u stupu makroekonomske stabilnosti gdje smo na 43. mjestu što je skok za 63 mjesta u odnosu na prošlu godinu. Također smo u odnosu na prošlu godinu bolje rangirani u stupu infrastrukture (32.), zdravlja (47.) i tržišta rada (94.).

U odnosu na prošlu godinu bilježimo pad u stupu institucija (77.), primjene ICT-a (60.), vještina (69.), tržišta proizvoda (86.), financijskog sustava (63.), poslovne dinamika (101.) te kapaciteta za inovacije (73.).

Kao konkurentske prednosti potrebno je izdvojiti inflaciju (1.), visoki stupanj elektrifikacije (2.), trgovinske barijere (6.), kvalitetu cesta (13.), prava radnika (14.), i dr.
Najlošiji u efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova

Kao i prošlih godina najlošiji smo u efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (140.), opterećenje vladinim propisima (139.), efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa (138.), lakoći zapošljavanja strane radne snage (137.), sklonost prema poduzetničkim rizicima (137.), fokusiranosti vlade prema budućnosti (137.), pronalaženje kvalificirane radne snage (137.), zapošljavanja i otpuštanja radnika (136.), i dr.

Izvješće pokazuje da ukidanjem administrativnih procedura, stvaranja ozračja pravne sigurnosti te smanjenja davanja poduzetnika vlada može unaprijediti poslovnu i ulagačku klimu. Za osnaživanje inovacijskog ekosistema politike države moraju poticati transfer tehnologija i znanja kako bi se razvojem znanstvenog i obrazovnog sustava osnažila tehnološka spremnost gospodarstva za primjenu novih znanja u kreiranju inovativnih proizvoda i usluga.

Glavne poruke Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2019. su:

Povećanje konkurentnosti je od velike važnosti kako bi se poboljšao životni standard
Globalne ekonomije nisu spremne na budući pad produktivnosti
Donositelji politika moraju se osim monetarne politike okrenuti drugim politikama koje povećavaju ulaganja i poticaje za oživljavanje rasta produktivnosti
Pronalaženje ravnoteže između tehnološke integracije i ulaganja u ljudski kapital bit će presudno za povećanje produktivnosti.


Komentari članka

Vezani članci

Čak 85 posto kućanstava ima u vlasništvu kuću ili stan u kojoj žive, što je znatno više nego u drugim članicama Europske unije

26.10.2020.

Prosječna vrijednost neto imovine kućanstava u Hrvatskoj iznosi 107 tisuća eura, a 85 posto kućanstava ima u vlasništvu kuću ili stan u kojoj žive, što je znatno više nego u drugim članicama Europske unije, pokazuje analiza stručnjakinje Instituta za javn

Sve više radnika osjeti koronakrizu na vlastitom džepu, provjerili smo koje djelatnosti odolijevaju recesiji, a u kojima su poslodavci već srezali plaće

23.10.2020.

U prvih osam mjeseci ove godine zadržan je trend rasta plaća unatoč koronakrizi koja je dovela do urušavanja gospodarske aktivnosti i dramatičnog pada BDP-a. Pozitivan predznak zasad održavaju državne i javne službe, ali sve je više privatnih poslodavaca

Hrvatska među vodećim destinacijama u istraživanju njemačkog autokluba ADAC

23.10.2020.

Prema rezultatima godišnjeg istraživanja njemačkog autokluba ADAC, Njemačka i Hrvatska apsolutni su pobjednici sezone, izvijestio je direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Njemačkoj Romeo Draghicchio

Nove mjere za gospodarstvo

21.10.2020.

- Do sada smo isplatili, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), 6,85 milijardi kuna za različite mjere za očuvanje radnih mjesta. Kad se dodaju otpisani doprinosi dolazimo do više od 10 milijardi kuna. Toliko smo učinili dosad, rekao je

Hrvatska u škarama precjenjene kune

21.10.2020.

Ulagači u hrvatsku robnu proizvodnju već četvrt stoljeća stradavaju uslijed monetarno-političke zaštite interesa uvoznika roba i novca: velikih banaka i trgovačkih lobija.

Tag cloud

  1. 2056 članka imaju tag hrvatska
  2. 2138 članka imaju tag turizam
  3. 1597 članka imaju tag financije
  4. 1333 članka imaju tag izvoz
  5. 1112 članka imaju tag svijet
  6. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1040 članka imaju tag trgovina
  8. 777 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1065 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 880 članka imaju tag investicije
  11. 978 članka imaju tag ict
  12. 1017 članka imaju tag EU
  13. 713 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 910 članka imaju tag industrija
  15. 794 članka imaju tag menadžment
  16. 937 članka imaju tag kriza
  17. 629 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 523 članka imaju tag tehnologija
  22. 318 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 289 članka imaju tag potpore
  25. 374 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 365 članka imaju tag eu fondovi
  27. 414 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 338 članka imaju tag opg
  29. 394 članka imaju tag porezi
  30. 369 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 321 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 388 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 307 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici