Hrvatska slijedi slovenski model pomoći tvrtkama

Ni danas održani četvrti sastanak radne skupine za izradu modela fondova za pomoć poduzećima nije donio konačno rješenje. No, predstavnici Ministarstva financija, banaka i centralne banke uspjeli su usuglasiti temeljne postavke.

- Postoje određene konture, ali je ostao još niz detalja koje treba definirati - kaže jedan član radne skupine. Tehnički detalji trebali bi biti definirani ovih dana, pa postoje dobri izgledi da će Vlada već na ovotjednoj sjednici raspravljati o fondovima za spas gospodarstva.

Tržišni principi
Napredak je postignut u dijelu priče koji se odnosi na angažman HBOR-a i HNB-a u poticanju kreditiranja poduzeća. Kao svojevrsno uporište pregovoračima je poslužio slovenski model koji guraju predstavnici HNB-a, a prihvatljiv je poslovnim bankama. Riječ je o modelu koji je pokrenut još početkom prošle godine, a počiva na čvrstim tržišnim principima. Država odobrava jamstva poslovnim bankama u visini od 50 posto vrijednosti kredita namijenjenih poduzećima. Cilj je bio u kreditnoj krizi potaknuti kreditiranje i pomoći zdravim tvrtkama da lakše dođu do novca potrebnog za investiranje i obrtna sredstava.

U radnoj skupini smatraju da bi taj model trebao biti dorađen tako da bi HBOR, pored garancija, odobravao i kredite. Banke su, navodno, spremne odobriti HBOR-u oko dvije milijarde kuna. S obzirom na to da je likvidnost sustava jako dobra, postoji mogućnost da bi ta sredstva odobrila i bez prethodnog spuštanja obvezne rezerve HNB-a. Među tehničkim detaljima koje tek treba definirati su i kriteriji po kojima bi se odobravale garancije, a po kojima krediti poduzećima.

Zajednički fondovi
Konačna cijena po kojoj bi poduzeća dobivala kredite, pretpostavlja se, bila bi 6-7 posto. Drugi vid poticanja ekonomije - kroz zajedničke fondove države i privatnog sektora koji bi onda novac ulagali u odabrane tvrtke - nešto je teže definirati. Još je niz detalja koje tek treba usuglasiti.

Slovenci bankama daju garancije
Još početkom prošle godine slovenska je vlada donijela Zakon o jamstvenoj shemi koji je na snazi od 1. svibnja 2009. do kraja ove godine, a model je odobrila i Europska komisija. Vlada je izdvojila čak 1,2 milijarde eura kako bi tvrtkama olakšala pristup kreditima za investicije ili obrtna sredstva. Dodjelu garancija, uime države, provodi Slovenska banka za izvoz i razvoj održavajući aukcije za poslovne banke, a do danas je podijeljeno oko 500 milijuna eura garancija. Njima se u pravilu pokriva oko 50 posto odobrenog kredita poduzećima. Za te kredite ne mogu se natjecati poduzeća u problemima koja već dobivaju pomoć države, poput Mure, niti se krediti mogu koristiti za otkup dionica tvrtki.