Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Srp 2020

Hrvatska usred krize nije srezala nijedan porez. Pogledajte kako to rade pametniji

Izvor: www.index.hr · Autor: Adriano Milovan  

Hrvatska usred krize nije srezala nijedan porez. Pogledajte kako to rade pametniji

BROJNE europske države iskoristile su koronakrizu kako bi srezale porezno opterećenje i tako potaknule potrošnju, pomogle tvrtkama i ubrzale oporavak gospodarstva. Hrvatska nije među njima.

Njemačka drastično srezala PDV

Možda najveći zahvat u poreznom sustavu napravila je Njemačka, koja je odlučila srezati opću stopu PDV-a s 19 na 16 posto. Vlada kancelarke Angele Merkel smanjila je i sniženu poreznu stopu PDV-a , i to sa sedam na pet posto. Nove su porezne stope u primjeni, kako su objavili svjetski mediji, od 1. srpnja do kraja ove godine. Što će biti nakon toga, vidjet će se.

Boris Johnson smanjio PDV na turizam i ugostiteljstvo

Izmjene u poreznom sustavu proveo je i niz drugih europskih zemalja. Tako je Ujedinjeno Kraljevstvo odlučilo smanjiti stopu PDV-a na turizam i ugostiteljstvo s 20 na pet posto, dok se kupnja e-knjiga i e-novina više uopće neće oporezivati. U vladi Borisa Johnsona nadaju se da će smanjenje poreznog opterećenja na pojedine djelatnosti ne samo pomoći njihovom poslovanju u krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa nego i potaknuti potrošnju, posebno u popularnim pubovima.

I Austrija je u jeku koronakrize odlučila izmijeniti porezni sustav pa su u Beču u drugoj polovici ove godine odlučili smanjiti stopu PDV-a na bezalkoholna pića s 20 na 10 posto, dok je stopa PDV-a za usluge smještaja, kulturu i tiskana izdanja srezana s 10 na pet posto.

Nešto manji zahvat u porezni sustav učinila je Belgija, u kojoj je, prema podacima iz svjetskih medija, stopa PDV-a za usluge smještaja, restorane i izdavaštvo prepolovljena s 12 na šest posto. Sličnu je taktiku izabrala i Bugarska, najsiromašnija članica EU, koja je stopu PDV-a za smještaj, restorane i knjige smanjila s 21 na devet posto.

Grčka srezala PDV na turizam, ali i na taksije

Grčka i Cipar, zemlje koje, kao i Hrvatska, uvelike ovise o turizmu, toj su gospodarskoj grani odlučile pomoći smanjenjem PDV-a na usluge smještaja i restorane. Na Cipru je za te djelatnosti stopa PDV-a smanjena s devet na samo pet posto, a isto smanjenje provedeno je i u Grčkoj. Osim toga, Cipar će stopom PDV-a od samo pet posto oporezovati i usluge javnoga prijevoza.

Smanjenje poreznog opterećenja prijevoza, uključujući i taksije, provedeno je, prema pisanju svjetskih medija, i u Grčkoj, i to s 24 na 13 posto, a tim su poreznim izmjenama obuhvaćena i bezalkoholna pića.

I u Češkoj su odlučili zbog koronakrize smanjiti porezno opterećenje, i to za usluge smještaja, sportska i kulturna zbivanja. Te su djelatnosti vlasti u Pragu odlučile oporezovati stopom PDV-a od 10 posto, umjesto, kao do sada, stopom od 15 posto.

Na izmjene u poreznom sustavu odlučila se i Litva, u kojoj bi se usluge smještaja i restorana trebale oporezivati stopom PDV-a od devet posto, umjesto, kao što je dosad bio slučaj, stopom od 21 posto.

Dodajmo ovdje kako porezna rasterećenja razmatraju u još nekim europskim zemljama. Jedna od njih je Irska, u kojoj, prema pisanju portala Avalara, koji se bavi poreznim pitanjima, razmatraju spuštanje stope PDV-a za hotelijerstvo i turizam s 13,5 na devet posto.

I izvan Europe smanjuju poreze

Rezanje poreza u Europi zasad je samo privremeno: većina donesenih mjera planira se provoditi samo u drugoj polovici ove godine. No, u ovom trenutku nitko još ne može reći koliko će trajati koronakriza i kakav će biti njen intenzitet pa nije isključeno ni da snižene porezne stope potraju i nešto duže. Vrijedi istaknuti i kako se za smanjenje poreza u jeku koronakrize nisu odlučile samo brojne europske zemlje nego i mnoge druge države diljem svijeta. U zemljama koje nisu pribjegle rezanju poreza u pravilu su tvrtkama pomogli produljenjem rokova za uplatu poreza i drugim mjerama.

Naša nova vlada stidljivo najavljuje prve zahvate u poreznom sustavu

Hrvatska se zasad nije odlučila na smanjenje poreza. Nova vlada, koja se upravo formira, zasad još stidljivo najavljuje prve zahvate u poreznom sustavu, i to prije svega u segmentu poreza na dohodak i proširenja primjene snižene stope PDV-a na cjelokupnu hranu. Drugim riječima, nećemo gledati zahvate u poreznom sustavu kakve je, primjerice, napravila Njemačka.

Osim toga, najavljene izmjene u poreznom sustavu u Hrvatskoj prije svega su dizajnirane da bi koliko-toliko očuvale standard građana, a manje su usmjerene u poticanje gospodarske aktivnosti. Ekonomisti to objašnjavaju prevelikim značajem PDV-a za hrvatski proračun, budući da je samo od tog poreza, prema podacima Ministarstva financija, u 2019. ubrano oko 54,9 milijardi kuna.

Za hrvatsku vladu je PDV zlatna koka

"Ni jedna vlada se dosad nije značajnije usudila dirati u PDV jer je to zlatna koka. Smanjenje PDV-a za jedan postotni bod znači i oko dvije milijarde kuna manje prihoda", upozorava za Index konzultant Andrej Grubišić.

Grubišić smatra da je vlada u koronakrizi trebala značajnije smanjiti porezno opterećenje i tako pomoći gospodarstvu. Vjeruje i da bi veće koristi bile od smanjenja poreznog opterećenja nego od izravnih financijskih transfera. Naravno, dodaje naš sugovornik, vlada i dalje ima priliku porezno rasteretiti hrvatsko gospodarstvo i tako omogućiti rast standarda.

Po njemu, vlada bi prije svega trebala smanjiti stopu poreza na dobit, i to za sve, a ne samo, kako se sada najavljuje, za manje poduzetnike. Uz to, kaže Grubišić, stopu poreza na dobit trebalo bi smanjiti retroaktivno, odnosno i za 2019. godinu.

Andrej Grubišić: Opću stopu PDV-a trebalo bi postupno smanjivati, a međustope ukinuti jer su diskriminatorne

Kada je riječ o PDV-u, Grubišić je mišljenja da bi opću stopu tog poreza trebalo postupno smanjivati, iz godine u godinu, dok bi međustope trebalo ukinuti jer su one, kako kaže, diskriminatorne, budući da se primjenjuju samo u pojedinim djelatnostima. Ipak, svjestan je da bi naglo smanjenje opće stope PDV-a, koja je u Hrvatskoj sada 25 posto i jedna je od najvećih u Europi, bilo prevelik udar za državnu blagajnu pa predlaže da se ona smanjuje postupno.

Primjerice, za po jedan postotni bod svake godine, dok se ne dođe do određene stope koja bi bila optimalna u hrvatskim prilikama. Osim smanjenja PDV-a i poreza na dobit, Grubišić zagovara i rezanje poreza na dohodak, kao i trošarina.


Komentari članka

Vezani članci

Europom se širi svinjska kuga, Hrvatska uvodi dodatne mjere

27.07.2021.

Nakon što je Njemačka prijavila Europskoj komisiji prve slučajeve afričke svinjske kuge (ASK) u domaćih svinja na tri gospodarstva smještena u administrativnom području Brandenburg, koje se nalazi neposredno uz granicu s Poljskom, Hrvatska uvodi dodatne m

Potpore za srpanj za sve radnike ako ih 70 i više posto ima covid-potvrde

25.07.2021.

Kriterij za dodjelu potpore je i dokaz o padu prihoda/primitaka u propisanim usporednim razdobljima, pri čemu su već spomenuti izuzetak poslodavci s područja pogođenih potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, koji ne mora

Što se događa s milijarderskim prihodima od prodaje cjepiva

21.07.2021.

Budući da su farmaceutske tvrtke koje proizvode cjepivo od njegove prodaje ostvarile profit koji se broju u milijardama, potpuno je opravdano zapitati se kako one upravljaju tim prihodom od cjepiva, pogotovo ako se uzme u obzir da u njega nisu samostalno

U Istri su baš ljuti što su dospjeli u narančasto: 'Uzalud nam dobre brojke kad ovisimo o drugima'

19.07.2021.

U Istarskoj županiji ni danas nema novih slučajeva zaraze koronavirusom nakon što je ispitano 215 briseva, izvijestio je u petak Stožer civilne zaštite koji negoduje jer je Istra, neovisno o povoljnoj epidemiološkoj situaciji, od jučer zajedno s ostatkom

Hrvatska obala više nije zelena na najvažnijoj europskoj korona-karti

16.07.2021.

Narančastu boju tako imaju Primorsko-goranska županija, Istra, ali i sve dalmatinske županije

Tag cloud

  1. 2229 članka imaju tag turizam
  2. 2123 članka imaju tag hrvatska
  3. 1402 članka imaju tag izvoz
  4. 1631 članka imaju tag financije
  5. 1215 članka imaju tag svijet
  6. 915 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1145 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1074 članka imaju tag trgovina
  9. 1039 članka imaju tag ict
  10. 899 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 913 članka imaju tag investicije
  12. 1044 članka imaju tag EU
  13. 739 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 941 članka imaju tag industrija
  15. 824 članka imaju tag menadžment
  16. 439 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 641 članka imaju tag maloprodaja
  19. 440 članka imaju tag poticaji
  20. 598 članka imaju tag marketing
  21. 414 članka imaju tag opg
  22. 537 članka imaju tag tehnologija
  23. 516 članka imaju tag krediti
  24. 401 članka imaju tag eu fondovi
  25. 314 članka imaju tag potpore
  26. 437 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 459 članka imaju tag obrazovanje
  29. 416 članka imaju tag porezi
  30. 391 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 338 članka imaju tag osijek
  32. 394 članka imaju tag hnb
  33. 439 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 409 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici