Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Lip 2018

Hrvatska zbog internet kladionica gubi milijardu poreza godišnje, evo kako su taj problem riješili drugi

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Jagoda Marić  

Hrvatska zbog internet kladionica gubi milijardu poreza godišnje, evo kako su taj problem riješili drugi

Hrvatska udruga za igre na sreću procjenjuje da građani godišnje na ilegalnim internet kladionicama potroše oko tri milijarde kuna, a da država, jer njihov rad nije reguliran, propušta naplatiti oko milijardu kuna poreza

ZAGREB Svjetsko prvenstvo u nogometu koje počinje u četvrtak značit će, ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, pojačan odlazak Hrvata u kladionice. Prema podacima Hrvatske udruge za igre na sreću svake druge godine u lipnju, kada se održava europsko ili svjetsko nogometno prvenstvo, pojačava se interes za klađenje. Tako je u lipnju 2016. godine kada je u Francuskoj održano Europsko prvenstvo klađenje povećano za 20 posto u odnosu na lipanj 2015. godine kada nije bilo tako velikog nogometnog natjecanja.

Od svake te uplate, koliko god sitna bila, država će ubrati pet posto, a od svakog dobitka kojeg igrač ostvari, ovisno o njegovoj visini, od deset do trideset posto.

Mimo zakona

No, početak Svjetskog prvenstva bio je prilika da iz Hrvatske udruge za igre na sreću upozore da država, ali i oni, gube dio kolača od kladionica koje, kako tvrde, na hrvatskom tržištu posluju ilegalno. Riječ je o kladionicama koje posluju putem interneta i koje državi ne plaćaju ni naknadu od pet posto na uplate, niti su obveze proslijediti porez koji igrači plaćaju na dobitke. U Udruzi procjenjuju da građani Hrvatske godišnje na ilegalnim internet kladionicama potroše oko tri milijarde kuna, a da država, jer njihov rad nije reguliran, propušta godišnje naplatiti oko milijardu kuna poreza. Nadaju se, kažu, da će država što prije blokirati ili na drugi način regulirati poslovanje stranih kladionica koje na hrvatskom tržištu ilegalno posluju putem interneta.

– Tražimo da institucije naše države hitno zaštite nas koji osim plaćanja naknada i poreza poslujemo poštujući sve zakone i propise. Također, tražimo da se hitno onemogući poslovanje stranih online kladionica koje u Hrvatskoj ne plaćaju ni naknade, ni poreze, a zbog čega će samo ovaj mjesec iz proračuna iscuriti milijuni kuna. Apeliramo na Vladu Republike Hrvatske, na nadležno Ministarstvo financija i sve druge institucije da se što prije blokiraju ili na drugi način reguliraju ilegalne strane internet kladionice, kazala je Matea Mateković, predstavnica HUZIS-a, udruge koja okuplja hrvatske tvrtke priređivače igara na sreću.

Golem gubitak

Prema podacima Fine u prošloj je godini u djelatnosti klađenja i kockanja ostvaren prihod od 2,7 milijardi kuna, od čega oko 500 milijuna kuna otpada na Hrvatsku lutriju, pa ispada da prema procjenama HUZIS-a veći prihod završi na računima internetskih kladionica čije poslovanje Hrvatska uopće ne nadzire. Iz Udruge dodaju i to da je industrija klađenja u prošloj godini uplatila 750 milijuna kuna kroz koncesijske naknade, mjesečne naknade i poreze, te još indirektno kroz ostala davanja, poreze i doprinose na plaću, PDV ili poreze od zakupa. Ako je njihova računica točna to onda znači da država zbog nereguliranih internet kladionica godišnje izgubi jednak prihod kao i onaj koji naplati od registriranih kladionica. Procjena je da su se Hrvati okrenuli tim kladionicama između ostaloga zato što se od 2015. godine porez plaća na sve dobitke bez obzira na njihovu visinu, ali i zato što strane ilegalne internet kladionice ne provode zabranu primanja uplata maloljetnika, što bi se odnosi na domaće kladionice.

Europska iskustva

U Udruzi nadaju se da će država pitanje njihove nelojalne konkurencije riješiti tako da ih što prije blokira ili na drugi način regulira njihovo poslovanje. Pozivaju se na to da je većina država u Europi taj problem riješila donošenjem zakonskog okvira kojim je predviđeno blokiranje IP adresa ili blokiranje novčanih transakcija tih ilegalnih priređivača igara na sreću.

Ministarstvo razmišlja o rješenju, ali bez zalijetanja

U Ministarstvu financija kažu da su svjesni problema s ilegalnim internet kladionicama, da se razmišlja o rješenju, ali da prije bilo kakvog prijedloga moraju odvagati mogućnost i da država upadne u dodatne probleme, odnosno da zabranama ili blokadama koje ne bi bile dobro osmišljene ne zaradi tužbe.

Tako je primjerice u Belgiji komisija za igre na sreću sklopila sporazume s velikim brojem pružatelja Internet usluga kojima je ugovoreno da blokiraju stranice koje se nalaze na crnoj listu ilegalnih priređivača igara na sreću. Uz to je s udruženjem banaka postignut dogovor da će banke raskinuti svoje poslovne odnose s operaterima koji omogućuju pristup ilegalnim stranicama za igre na sreću. Francuska nema crnu listu zabranjenih online stranica za klađenje, ali njihovo tijelo nadležno za online igre na sreću može zatražiti specifičnu zabranu, pa je 2010. godine sud odredio da pružatelji internetskih usluga moraju blokirati pristup stranicama s ilegalnim kladionicama na zahtjev tog tijela.

Susjedna Italija je jedna od prvih u Europi koja je zakonom uvela blokiranje ilegalnih online prerađivača igara na sreću. U toj se zemlji na mjesečnoj bazi ažurira popis stranica za koje se smatra da nude ilegalne igre na sreću, a na njemu je više tisuća takvih stranica.

U Njemačkoj pak nikada nisu stupile na snagu odredbe koje bi značile blokiranje ilegalnih internet kladionica, ali lokalne vlasti mogu zabraniti takve stranice.


Komentari članka

Vezani članci

Kreću izmjene: IT stručnjaci više neće moći biti paušalci ili će tvrtke plaćati kazne

17.09.2019.

U Ministarstvu financija pripremaju izmjene Općeg poreznog zakona koje bi, u dijelu koji se odnosi na bolji nadzor poslovanja paušalnih obrtnika, u konačnici mogle imati negativan efekt na IT industriju, pribojavaju se u udruzi Hrvatski nezavisni izvoznic

Poljoprivrednici pozvani da plate porezne dugove

13.09.2019.

Poziv Porezne uprave stigao svima čiji primitci godišnje prelaze 80.500 kn

Porezna reforma: Od danas rastu dnevnice, djeca radnika mogu u vrtiće na račun tvrtke

02.09.2019.

Pravilnikom se uvodi i pet novih neoporezivih primitaka, među kojima su i troškovi prehrane radnika – do 5.000 kuna godišnje kao paušalna naknada, ili do 12.000 kuna godišnje za troškove prehrane nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak - mogućnost za povećanje primanja

02.09.2019.

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje na snagu stupaju s današnjim danom, poslodavcima pružaju dodatnu mogućnost za povećanje primanja njihovih zaposlenika.

Može li ovo spasiti Njemačku od recesije? Ministar predložio porezne promjene

30.08.2019.

Mala i srednja poduzeća ostvaruju 35 posto ukupnih prihoda njemačkih tvrtki, a njihov udio u ukupnom broju radnih mjesta iznosi čak 60 posto, podsjetio je ministar. Većinom su u obiteljskom vlasništvu, imaju do 500 zaposlenih i godišnje prihode niže od 50

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 912 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 487 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 347 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija