Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Lip 2018

Hrvatska zbog internet kladionica gubi milijardu poreza godišnje, evo kako su taj problem riješili drugi

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Jagoda Marić  

Hrvatska zbog internet kladionica gubi milijardu poreza godišnje, evo kako su taj problem riješili drugi

Hrvatska udruga za igre na sreću procjenjuje da građani godišnje na ilegalnim internet kladionicama potroše oko tri milijarde kuna, a da država, jer njihov rad nije reguliran, propušta naplatiti oko milijardu kuna poreza

ZAGREB Svjetsko prvenstvo u nogometu koje počinje u četvrtak značit će, ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, pojačan odlazak Hrvata u kladionice. Prema podacima Hrvatske udruge za igre na sreću svake druge godine u lipnju, kada se održava europsko ili svjetsko nogometno prvenstvo, pojačava se interes za klađenje. Tako je u lipnju 2016. godine kada je u Francuskoj održano Europsko prvenstvo klađenje povećano za 20 posto u odnosu na lipanj 2015. godine kada nije bilo tako velikog nogometnog natjecanja.

Od svake te uplate, koliko god sitna bila, država će ubrati pet posto, a od svakog dobitka kojeg igrač ostvari, ovisno o njegovoj visini, od deset do trideset posto.

Mimo zakona

No, početak Svjetskog prvenstva bio je prilika da iz Hrvatske udruge za igre na sreću upozore da država, ali i oni, gube dio kolača od kladionica koje, kako tvrde, na hrvatskom tržištu posluju ilegalno. Riječ je o kladionicama koje posluju putem interneta i koje državi ne plaćaju ni naknadu od pet posto na uplate, niti su obveze proslijediti porez koji igrači plaćaju na dobitke. U Udruzi procjenjuju da građani Hrvatske godišnje na ilegalnim internet kladionicama potroše oko tri milijarde kuna, a da država, jer njihov rad nije reguliran, propušta godišnje naplatiti oko milijardu kuna poreza. Nadaju se, kažu, da će država što prije blokirati ili na drugi način regulirati poslovanje stranih kladionica koje na hrvatskom tržištu ilegalno posluju putem interneta.

– Tražimo da institucije naše države hitno zaštite nas koji osim plaćanja naknada i poreza poslujemo poštujući sve zakone i propise. Također, tražimo da se hitno onemogući poslovanje stranih online kladionica koje u Hrvatskoj ne plaćaju ni naknade, ni poreze, a zbog čega će samo ovaj mjesec iz proračuna iscuriti milijuni kuna. Apeliramo na Vladu Republike Hrvatske, na nadležno Ministarstvo financija i sve druge institucije da se što prije blokiraju ili na drugi način reguliraju ilegalne strane internet kladionice, kazala je Matea Mateković, predstavnica HUZIS-a, udruge koja okuplja hrvatske tvrtke priređivače igara na sreću.

Golem gubitak

Prema podacima Fine u prošloj je godini u djelatnosti klađenja i kockanja ostvaren prihod od 2,7 milijardi kuna, od čega oko 500 milijuna kuna otpada na Hrvatsku lutriju, pa ispada da prema procjenama HUZIS-a veći prihod završi na računima internetskih kladionica čije poslovanje Hrvatska uopće ne nadzire. Iz Udruge dodaju i to da je industrija klađenja u prošloj godini uplatila 750 milijuna kuna kroz koncesijske naknade, mjesečne naknade i poreze, te još indirektno kroz ostala davanja, poreze i doprinose na plaću, PDV ili poreze od zakupa. Ako je njihova računica točna to onda znači da država zbog nereguliranih internet kladionica godišnje izgubi jednak prihod kao i onaj koji naplati od registriranih kladionica. Procjena je da su se Hrvati okrenuli tim kladionicama između ostaloga zato što se od 2015. godine porez plaća na sve dobitke bez obzira na njihovu visinu, ali i zato što strane ilegalne internet kladionice ne provode zabranu primanja uplata maloljetnika, što bi se odnosi na domaće kladionice.

Europska iskustva

U Udruzi nadaju se da će država pitanje njihove nelojalne konkurencije riješiti tako da ih što prije blokira ili na drugi način regulira njihovo poslovanje. Pozivaju se na to da je većina država u Europi taj problem riješila donošenjem zakonskog okvira kojim je predviđeno blokiranje IP adresa ili blokiranje novčanih transakcija tih ilegalnih priređivača igara na sreću.

Ministarstvo razmišlja o rješenju, ali bez zalijetanja

U Ministarstvu financija kažu da su svjesni problema s ilegalnim internet kladionicama, da se razmišlja o rješenju, ali da prije bilo kakvog prijedloga moraju odvagati mogućnost i da država upadne u dodatne probleme, odnosno da zabranama ili blokadama koje ne bi bile dobro osmišljene ne zaradi tužbe.

Tako je primjerice u Belgiji komisija za igre na sreću sklopila sporazume s velikim brojem pružatelja Internet usluga kojima je ugovoreno da blokiraju stranice koje se nalaze na crnoj listu ilegalnih priređivača igara na sreću. Uz to je s udruženjem banaka postignut dogovor da će banke raskinuti svoje poslovne odnose s operaterima koji omogućuju pristup ilegalnim stranicama za igre na sreću. Francuska nema crnu listu zabranjenih online stranica za klađenje, ali njihovo tijelo nadležno za online igre na sreću može zatražiti specifičnu zabranu, pa je 2010. godine sud odredio da pružatelji internetskih usluga moraju blokirati pristup stranicama s ilegalnim kladionicama na zahtjev tog tijela.

Susjedna Italija je jedna od prvih u Europi koja je zakonom uvela blokiranje ilegalnih online prerađivača igara na sreću. U toj se zemlji na mjesečnoj bazi ažurira popis stranica za koje se smatra da nude ilegalne igre na sreću, a na njemu je više tisuća takvih stranica.

U Njemačkoj pak nikada nisu stupile na snagu odredbe koje bi značile blokiranje ilegalnih internet kladionica, ali lokalne vlasti mogu zabraniti takve stranice.


Komentari članka

Vezani članci

Pogledajte koje (za sada) izmjene poreznih zakona stupaju na snagu od 1. siječnja 2020.

14.11.2019.

Ne bi bilo pošteno priznati da Vlada nije napravila značajnije pomake kod donošenja novih zakonskih izmjena i uvažila (barem djelomično) glas javnosti i ono što je najvažnije od svega glas gospodarstva

Devet članica EU-a traži uvođenje europskog poreza zrakoplovnim kompanijama

08.11.2019.

Porezi na industrije koje onečišćuju okoliš top je tema među zemljama članicama EU-a u kojoj se odluke u pitanjima poput oporezivanja moraju donijeti jednoglasno.

Novi porezni tretman: Mladima u Hrvatskoj moglo bi u džepu ostati oko 700 milijuna kuna godišnje

06.11.2019.

Država je i sada široke ruke prema tvrtkama i poslodavcima koji zapošljavaju mlade ljude

Hoće li "porez na šećer" dovesti do vala otkaza?

29.10.2019.

Dok jedni hvale najavu hrvatske Vlade o uvođenju poreza na bezalkoholna pića s dodatnim šećerima, drugi je drže štetnom i neefikasnom jer smatraju da će njegovim uvođenjem biti izgubljena mnoga radna mjesta. Pobornici tih novih trošarina koje u svijetu jo

Neradnici u javnom sektoru koštaju 6 milijardi kuna godišnje

16.10.2019.

U razdoblju od 2008. do 2013., kad je privatni sektor izgubio najmanje 100.000 radnih mjesta, u sektoru državne uprave (bez javnih poduzeća) zaposleno je oko 11.000 osoba. Teško bi netko mogao tvrditi da su u uvjetima krize ti ljudi stvarno bilo kome treb

Tag cloud

  1. 1952 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 586 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 771 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 424 članka imaju tag dzs
  30. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija