Hrvatski DOK-ING igra veliku ulogu u spašavanju ljudskih života u Ukrajini

Gordan Pešić, član Uprave za prodaju marketing, razvoj poslovanja, podršku korisnicima i lj udske resurse i Konstantin Darmaniyan, glavni tehnički savjetnik u DOK-ING-u o poslu u ratom zahvaćenoj zemlji.

Kao jedna od najinovativnijih domaćih tvrtki, po kojoj Hrvatska postaje sve poznatija u svijetu, DOK-ING igra veliku ulogu u spašavanju ljudskih života u Ukrajini. O djelatnostima DOK-ING-a u Ukrajini, te o pravcima budućeg razvoja tvrtke, razgovarali smo s Gordanom Pešićem, članom Uprave DOK-ING-a za prodaju, marketing, razvoj poslovanja, podršku korisnicima i ljudske resurse te Konstantinom Darmaniyanom, glavnim tehničkim savjetnikom u DOK-ING-u.

Prema konzervativnim procjenama u Ukrajini je oko 10 milijuna mina, a s isporukama kazetnih bombi Ukrajini te s već uhodanom praksom uporabe iste od strane Ruske Federacije, koliko će vremena biti potrebno za razminiranje Ukrajine?
Konstantin Darmaniyan: To je jako teško sada točno procjeniti. Veliko područje je bombardirano, nisu u pitanju samo mine i kazetna municija, već velik broj neeksplodiranih bombi, raketa, topničkih projektila… Neće se provoditi humanitarno razminiranje, već tzv. čišćenje bojnog polja. To je druga metodologija i tempo razminiranja, i neće se primjenjivati strojevi za razminiranje, već druga oprema. Ali, tempo razminiranja je jako teško procjeniti. Mislim da će prema najgrubljim procjenama sa svom međunarodnom potporom Ukrajini trebati 15-20 godina da sve očisti. Hrvatska je 1998. počela koristiti organizirani sustav protuminskog dijelovanja i još nije do kraja očišćena. Imamo i još jedan problem – visokomobilni rat, uz primjenu različitih vrlo pokretnih i dobro naoružanih mješovitih taktičkih grupa, zrakoplovstva, sustava PZO-a…

Planira li DOK-ING neke akvizicije u inozemstvu? Vidjeli smo da je potpisan Ugovor o suradnji s ukrajinskom tvrtkom A3Mash?
Gordan Pešić: DOK-ING je otvoren za srateška partnerstva, to što smo napravili u Ukrajini je primjer. Sljedimo njihove politike, kako glede lokalizacija nekih kritičnih komponenti, tako i glede lokalnog održavanja i potpore već isporučenih strojeva, pa smo formirali i takvo partnerstvo u Ukrajini, koje nam omogućava potporu našem programu ondje. DOK-ING će do kraja 2023. isporučiti oko 25 strojeva raznih kategorija i da bismo osigurali adekvatnu postprodajnu podršku, moramo biti na licu mjesta, kako bismo hitno intervenirali na zahtjeve krajnjih korisnika i kako bismo mogli adekvatno suportirati cjelokupni rad naših strojeva. Što se tiče akvizicija, ne bih rekao da imamo ambicija akvizirati kompanije, ali da ćemo ulaziti u strateška partnerstva i u kolaborativne projekte s jakim igračima na svjetskom tržištu, da, to nam je zanimljivo. To mislim kada govorimo o European Defence fondu, zatim Europskoj obrambenoj agenciji i svim aspektima kolaborativnih projekata.

Je li strojeve za Ukrajinu financirala Vlada RH? Imamo primjer Južne Koreje koja je financirala nabavu DOK-ING-ovih robota za razminiranje.
Konstantin Darmaniyan: Više je izvora financiranja. Uglavnom su to sve vanjski donatori, Ukrajina nema novca. Imate Južnu Koreju, Estoniju, Europsku komisiju, Vladu RH koja financira program razminiranja preko UNDP-a i dala je novac UNDP-u Ukrajini. Tu su i Norveška narodna pomoć, Švicarska zaklada za protuminsko djelovanje i drugi međunarodni NGO. Ondje su svi najjači igrači. Tu su i FAO, World Food Programme, jer su u pitanju i ogromne površine plodnog poljoprivrednog zemljišta (pšenica, ječam, sve zamislive žitarice). Lokalnom stanovništvu uskraćeno je bavljenje poljoprivedom, jako je puno poginulih seljaka. Vozač traktora koji je prije tjedan dana naletio na protutenkovsku minu bori se za život u bolnici u Kramatorsku, izvukli su ga teško ranjenog iz plamena. Svaka uklonjena mina s tih površina spašava nečiji život, nečiji traktor, kombajn…

U Hersonskoj oblasti te u ostalim novooslobođenim područjima su se dobro pokazala DOK-ING-ova sredstvaza razminiranje. Imamo primjer murala posvećenog MV-4, na primjer.Kakva su Vam iskustva bila tamo, ako uzmemo u obzir da je to bilo opitno polje?
Konstantin Darmaniyan: Naši strojevi rade na brojnim lokacijama, one se često mijenjaju i to ovisi o prioritetima. Prvi prioritet je vratiti struju selima koja ih nemaju godinu ili više. Također, sprovođenje vodovoda, i u tom kontekstu se to zove izvanredno razminiranje koridora. To se radilo i u Hrvatskoj nakon 1995. Zbog obnove i razvitka, prije svega. Drugo, radi se na razminiranju kuća i okućnica, što znači mala poljoprivredna gospodarstva koje će koristiti lokalno stanoviništvo. Nekoliko je sela od posebne važnosti, osobno ih je predsjednik Ukrajine stavio pod prioritet i to se razminirava. Ali, često se moraju mijenjati pozicije zbog prioriteta ili malog opsega posla. Drugo, naši strojevi namjenjeni su za humanitarno razminiranje, nemaju brzinu tenkova ili borbenih vozila i to oduzima vrijeme. Također, već se nekoliko mjeseci događa da su ciljevi postali nenaoružani civilni demineri. Pokušavaju ih ubiti, to se sustavno provodi. Nedavno je poginula čitava ekipa u Hersonu. Nisu koristili naše strojeve, već su radili ručno, ali snimili su ih dronom, a poslije gađali topništvom i minobacačima i točno su ih pogodili.