Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ou 2018

Hrvatski fenomen – tamo gdje država zapinje, oni ruše rekorde

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Dijana Jurasić Ivica Beti  

Hrvatski fenomen – tamo gdje država zapinje, oni ruše rekorde

Zašto je Međimurje obećana regija – čak sedma među najboljih deset u Europi – a Međimurci u nizu stvari napredniji i odgovorniji od stanovnika ostalih županija? Međimurska županija, prema podacima Instituta za javnu upravu, privlači najviše novca iz fondova EU po stanovniku, ima najmanji koeficijent klijentelizma i najmanji koeficijent omjera između zaposlenih u javnom i privatnom sektoru i najniže troškove javnog sektora u Hrvatskoj. Prema podacima Ministarstva financija, najviše novca iz proračuna ulaže u obrazovanje i zdravstvo. Od svih županija ima i najbolji vitalni indeks odnosno 99,2 živorođena na 100 umrlih, kako je izračunao demograf prof. dr. Nenad Pokos za razdobolje od 2011. do 2016. Najrazvijenija je županija kontinentalne Hrvatske nakon Grada Zagreba i jedina u unutrašnjosti kojoj je BDP 2014. bio veći nego 2008.

Zašto Međimurcima uspijeva ono što ne uspijeva ostalima?

Individualci spremni učiti – U Međimurju imate otprije utjecaj protestantske tradicije, pa su pojedinci spremniji preuzimati više obveza i odgovornosti za obitelj i zajednicu u kojoj žive. Kod ljudi je više izražen individualizam i spremniji su više učiti od ljudi iz drugih regija. To se pokazalo i kad smo u Međimurju radili istraživanje poduzetništva 2002., 2003. i da tamošnji poduzetnici više razmišljaju i gledaju što se sve može poboljšati – kaže sociolog dr. Drago Čengić koji se bavi ekonomskom sociologijom i sociologijom modernog društva. Međimurci su, kaže, još u bivšoj državi pratili što se zbiva preko granice, u drugim sustavima. Izvoz je u Međimurskoj županiji dvostruko veći od uvoza, a čak trećina se izvozi na zahtjevno njemačko tržište. Jedina je to županija u kojoj je SAD među prva tri ulagača, prvenstveno zahvaljujući tvrtki LPT iz Preloga. Stopa nezaposlenosti iznosi 6,8%. – Jedan dio povratnika radnika iz Austrije i Njemačke otvarao je samostalne obrte, bili su spremniji na pokretanje vlastita biznisa i ta ideja kod njih datira još od početka 80-ih. Provodeći istraživanje u Međimurju uočili smo da Međimurci kad se upuštaju u poduzetništvo jako prate potrebe tamošnjih ljudi i poduzeća, od poljoprivrede do metaloprerađivačkog sektora. Nije slučajno da su neka najpoznatija poduzeća važna za nove djelatnosti, primjerice za zaštitu okoliša, iz Međimurja – tumači Čengić. Iako se i iz Međimurja građani iseljavaju, nije to ni približno iseljavanju iz, primjerice, slavonskih županija. Prema podacima DZS-a, iz Međimurske županije, koja ima oko 114.000 ljudi, odselilo se 2016. godine 1258 ljudi, a od toga u inozemstvo njih 756. Od 2013. do 2017. broj zaposlenih povećan je u toj županiji za 2549. Međimurska županija uza Splitsko-dalmatinsku, Zadarsku i Zagrebačku ima najviše gradova i općina u kojima se više ljudi rađa nego što ih umire. Među njima su Čakovec i Mursko Središće. Čakovec je poznat kao grad kvalitetnih vrtića i dobrog obrazovanja, a i Mursko Središće izdvaja znatna sredstva za djecu, od sufinanciranja vrtića, izleta i maturalnih putovanja. Odlično je organiziran sustav vrtića, udžbenici su za učenike besplatni, kao i prijevoz do škole.

– Vidi se posljednjih godina pomak u poboljšanju uvjeta za obitelji s djecom. Sin Jan ima dvije i pol godine i ide u vrtić, i Grad nam subvencionira polovicu troškova. Starijeg sina Erika, koji ide u prvi razred, na klupi su dočekale knjige i bilježnice. Uređena su dječja igrališta u kvartovima. Imamo šetnicu uz Muru kojom se supruga Diana i ja možemo prošetati s djecom. Kvaliteta života je visoka i Mursko Središće je danas vrlo ugodno mjesto za život – kaže Denis Črešnjevec (40) iz Murskog Središća.

Među najboljih 10 regija

Naselja su uređena dijelom i zahvaljujući gastarbajterima koji su novac zarađen u Njemačkoj, Austriji ili Švicarskoj ulagali u rodni kraj, a danas uživaju u mirovinama višestruko većima od onih domaćih. Ne zna se točno koliko je Međimuraca nakon Drugog svjetskog rata otišlo trbuhom za kruhom. Kamo god otišli, svuda su bili na cijeni kao odlični radnici. Dio njih zaradu je ulagao u obrte i manja poduzeća u Međimurju. Danas u županiji posluje oko 3000 tvrtki (samo šest velikih i pedesetak srednjih, sve ostalo su mala i mikro) i oko 1200 obrta. Međimurska županija ima najveći rast prosječne neto plaće među svim županijama od 2008. do 2015., no s 4500 kuna i dalje zaostaje 17,6 posto za državnim prosjekom. Zato je županijsko vodstvo i pokrenulo kampanju povećanja neto plaća, a jedna od mjera je i odbijanje investitora koji će nuditi minimalna primanja ili tek nešto veća od toga. Građevinske dozvole, zadovolje li investitori sve uvjete, izdaju se u jednom danu, uveden je sustav e-građevinske, a ulagači pohvaljuju i dobar odnos prema njima, vrijedne radnike, prometnu povezanost i razvijenu infrastrukturu. Županija je izradila marketinšku strategiju za privlačenje ulaganja i uvela tzv. post-investment care za investitore i nakon što otvore tvornicu, a ne samo prije. Zato nije slučajno što je Međimursku županiju fDi magazin, publikacija Financial Timesa, uvrstio na 7. mjesto liste 10 najboljih malih europskih gradova i regija budućnosti.


Komentari članka

Vezani članci

U Njemačkoj sam postigao sve što je bilo moguće, sad otvaram pogon u Hrvatskoj i zapošljavam 100 ljudi

16.09.2020.

Kristijan Krezić, direktor i osnivač tvrtke Greenbird Medical, koja uskoro kreće u proizvodnju vitamina, minerala i dodat aka hrani na prirodnoj osnovi.

Vukovar među 10 najboljih po dobiti

15.09.2020.

Poduzetnici iz Zagreba, Poreča i Rijeke ostvarili su najveću konsolidiranu netodobit prošle godine i vodeći su na ljestvici deset gradova s najvećom zaradom, pokazuje analiza Financijske agencije (Fina). Među top 10 gradova prema kriteriju netodobiti još

Rimac: ‘Hrvatska je toliko beznačajna u poslovnom svijetu da je uopće smiješno razmišljati o nekakvim lokalnim okvirima‘

11.09.2020.

Mate Rimac je kao primjer naveo upravo Hyundai čiji prihodi su četiri puta veći od hrvatskog BDP-a. Osnivač i izvršni direktor Rimac Automobila Mate Rimac rekao je u četvrtak da je ta tvrtka od početka koronakrize do sada zaposlila oko 150 ljudi, a naznač

Ante Kušurin: Infobip ima potencijal otvoriti potpuno novu granu hrvatske ekonomije

07.09.2020.

Stvaramo jednog od rijetkih poslodavaca u Hrvatskoj koji može konkurirati najvećim globalnim tehnološkim divovima. Infobip je jedna od najboljih svjetskih kompanija u tom sektoru, zato nas nije trebalo nagovarati na ulaganje. Mnogo više vremena potrošili

Hrvoje Bujas poručio vladi: Slušajte poduzetnike, mi znamo što govorimo

06.09.2020.

"Mi tražimo tri ključne reforme - smanjivanje PDV-a horizontalno svima. Sad imamo 13 i 25 posto, smanjite na 10 i 20. Porez na dohodak, čujemo da će se smanjiti, no zašto se čeka druga godina, zašto ne odmah? Porez na dobit koji se vraća, investira natrag

Tag cloud

  1. 2049 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1322 članka imaju tag izvoz
  5. 1103 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 763 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1061 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 302 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 326 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici