Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ou 2018

Hrvatski fenomen – tamo gdje država zapinje, oni ruše rekorde

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Dijana Jurasić Ivica Beti  

Hrvatski fenomen – tamo gdje država zapinje, oni ruše rekorde

Zašto je Međimurje obećana regija – čak sedma među najboljih deset u Europi – a Međimurci u nizu stvari napredniji i odgovorniji od stanovnika ostalih županija? Međimurska županija, prema podacima Instituta za javnu upravu, privlači najviše novca iz fondova EU po stanovniku, ima najmanji koeficijent klijentelizma i najmanji koeficijent omjera između zaposlenih u javnom i privatnom sektoru i najniže troškove javnog sektora u Hrvatskoj. Prema podacima Ministarstva financija, najviše novca iz proračuna ulaže u obrazovanje i zdravstvo. Od svih županija ima i najbolji vitalni indeks odnosno 99,2 živorođena na 100 umrlih, kako je izračunao demograf prof. dr. Nenad Pokos za razdobolje od 2011. do 2016. Najrazvijenija je županija kontinentalne Hrvatske nakon Grada Zagreba i jedina u unutrašnjosti kojoj je BDP 2014. bio veći nego 2008.

Zašto Međimurcima uspijeva ono što ne uspijeva ostalima?

Individualci spremni učiti – U Međimurju imate otprije utjecaj protestantske tradicije, pa su pojedinci spremniji preuzimati više obveza i odgovornosti za obitelj i zajednicu u kojoj žive. Kod ljudi je više izražen individualizam i spremniji su više učiti od ljudi iz drugih regija. To se pokazalo i kad smo u Međimurju radili istraživanje poduzetništva 2002., 2003. i da tamošnji poduzetnici više razmišljaju i gledaju što se sve može poboljšati – kaže sociolog dr. Drago Čengić koji se bavi ekonomskom sociologijom i sociologijom modernog društva. Međimurci su, kaže, još u bivšoj državi pratili što se zbiva preko granice, u drugim sustavima. Izvoz je u Međimurskoj županiji dvostruko veći od uvoza, a čak trećina se izvozi na zahtjevno njemačko tržište. Jedina je to županija u kojoj je SAD među prva tri ulagača, prvenstveno zahvaljujući tvrtki LPT iz Preloga. Stopa nezaposlenosti iznosi 6,8%. – Jedan dio povratnika radnika iz Austrije i Njemačke otvarao je samostalne obrte, bili su spremniji na pokretanje vlastita biznisa i ta ideja kod njih datira još od početka 80-ih. Provodeći istraživanje u Međimurju uočili smo da Međimurci kad se upuštaju u poduzetništvo jako prate potrebe tamošnjih ljudi i poduzeća, od poljoprivrede do metaloprerađivačkog sektora. Nije slučajno da su neka najpoznatija poduzeća važna za nove djelatnosti, primjerice za zaštitu okoliša, iz Međimurja – tumači Čengić. Iako se i iz Međimurja građani iseljavaju, nije to ni približno iseljavanju iz, primjerice, slavonskih županija. Prema podacima DZS-a, iz Međimurske županije, koja ima oko 114.000 ljudi, odselilo se 2016. godine 1258 ljudi, a od toga u inozemstvo njih 756. Od 2013. do 2017. broj zaposlenih povećan je u toj županiji za 2549. Međimurska županija uza Splitsko-dalmatinsku, Zadarsku i Zagrebačku ima najviše gradova i općina u kojima se više ljudi rađa nego što ih umire. Među njima su Čakovec i Mursko Središće. Čakovec je poznat kao grad kvalitetnih vrtića i dobrog obrazovanja, a i Mursko Središće izdvaja znatna sredstva za djecu, od sufinanciranja vrtića, izleta i maturalnih putovanja. Odlično je organiziran sustav vrtića, udžbenici su za učenike besplatni, kao i prijevoz do škole.

– Vidi se posljednjih godina pomak u poboljšanju uvjeta za obitelji s djecom. Sin Jan ima dvije i pol godine i ide u vrtić, i Grad nam subvencionira polovicu troškova. Starijeg sina Erika, koji ide u prvi razred, na klupi su dočekale knjige i bilježnice. Uređena su dječja igrališta u kvartovima. Imamo šetnicu uz Muru kojom se supruga Diana i ja možemo prošetati s djecom. Kvaliteta života je visoka i Mursko Središće je danas vrlo ugodno mjesto za život – kaže Denis Črešnjevec (40) iz Murskog Središća.

Među najboljih 10 regija

Naselja su uređena dijelom i zahvaljujući gastarbajterima koji su novac zarađen u Njemačkoj, Austriji ili Švicarskoj ulagali u rodni kraj, a danas uživaju u mirovinama višestruko većima od onih domaćih. Ne zna se točno koliko je Međimuraca nakon Drugog svjetskog rata otišlo trbuhom za kruhom. Kamo god otišli, svuda su bili na cijeni kao odlični radnici. Dio njih zaradu je ulagao u obrte i manja poduzeća u Međimurju. Danas u županiji posluje oko 3000 tvrtki (samo šest velikih i pedesetak srednjih, sve ostalo su mala i mikro) i oko 1200 obrta. Međimurska županija ima najveći rast prosječne neto plaće među svim županijama od 2008. do 2015., no s 4500 kuna i dalje zaostaje 17,6 posto za državnim prosjekom. Zato je županijsko vodstvo i pokrenulo kampanju povećanja neto plaća, a jedna od mjera je i odbijanje investitora koji će nuditi minimalna primanja ili tek nešto veća od toga. Građevinske dozvole, zadovolje li investitori sve uvjete, izdaju se u jednom danu, uveden je sustav e-građevinske, a ulagači pohvaljuju i dobar odnos prema njima, vrijedne radnike, prometnu povezanost i razvijenu infrastrukturu. Županija je izradila marketinšku strategiju za privlačenje ulaganja i uvela tzv. post-investment care za investitore i nakon što otvore tvornicu, a ne samo prije. Zato nije slučajno što je Međimursku županiju fDi magazin, publikacija Financial Timesa, uvrstio na 7. mjesto liste 10 najboljih malih europskih gradova i regija budućnosti.


Komentari članka

Vezani članci

Usprkos slomu Uljanika, svi ekonomski pokazatelji istarskog gospodarstva u 2019. su rasli

04.02.2020.

Od općina prvi je Medulin s 499 poduzetnika i 923 zaposlena, Žminj sa 106 poduzetnika i 807 zaposlenih te Kršan s 98 poduzetnika i 613 zaposlenika.

Zabilježili najveću dobit u pet godina

04.02.2020.

Najveće ukupne prihode u 2018. godini ostvarilo je društvo Žito d.o.o. iz Osijeka. Harburg-Freudenberger Belišće ostvario je najveći prihod od izvoza. Najveću dobit u Osječko-baranjskoj županiji ostvarilo je društvo Nexe grupa d.d. iz Našica

Crni pinot i pušipel obitelji Dvanajščak Kozol: kći Tea već sa 16 postala sommelierka

17.01.2020.

Mama Rajka, tata Zdravko i kći Tea imaju položene ispite za sommeliere s tim da je Tea sa 16 godina bila i najmlađi sommelier(ka) u Hrvatskoj. Brat joj Viktor u obiteljski se posao uključio prije 4 godine kada je nakon 2 godine studiranja medicine shvatio

Loša poduzetnička klima, manjak novca i iseljavanje usporili otvaranje novih tvrtki

13.01.2020.

Loša poduzetnička klima i masovno iseljavanje sve se više odražavaju i na dinamiku otvaranja novih tvrtki u Hrvatskoj. Kako pokazuju podaci Fine, preko servisa Hitro.hr prošle je godine osnovano oko tisuću manje tvrtki i obrta nego u 2018. godini, što pre

Solin je meka za poduzetnike: po broju otvorenih poduzeća drugi je grad u državi, po dobiti i broju zaposlenih odmah iza Splita...

19.12.2019.

U svrhu poticanja suradnje javnog i privatnog sektora, a radi postizanja što većega gospodarskog napretka na području grada Solina, danas se u hotelu “Salona Palace” održala druga po redu panel-diskusija “Poduzetnička sinergija”.

Tag cloud

  1. 1970 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1275 članka imaju tag izvoz
  5. 862 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1018 članka imaju tag svijet
  7. 994 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 859 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 638 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 384 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 268 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 426 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 383 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija