Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lis 2010

Hrvatski seljaci bi u EU mogli ostati bez poticaja

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Hrvatski seljaci bi u EU mogli ostati bez poticaja

Ako Hrvatska 2012. postane članica Europske unije, kako se to predviđa, naši bi poljoprivrednici prve EU potpore trebali dobiti 2013. godine. No, hoće li to doista biti tako i koliko će one iznositi još je uvijek nepoznanica. Naime, upravo je to godina kada bi u Uniji trebala na snagu stupiti nova poljoprivredna politika o kojoj još nitko ništa ne zna, čak ni u članicama asocijacije, a kamoli u Hrvatskoj. U međuvremenu se u EU između njezinih članica “vodi rat” oko izdvajanja novca pojedinih članica za poljoprivredne potpore, a navodno se predviđa i njihovo smanjenje za oko 30 posto, odnosno ujednačenje visine poticaja starih i novih članica. Novije članice sada primaju i do pet posto manje poticaja od starih članica. U dio problematike oko koje se vode prijepori u EU uvjerila se i delegacija Osječko-baranjske županije za nedavna posjeta Bruxellesu.

Hrvatska nemoćna
Željko Kraljičak, dožupan Osječko-baranjske županije, kaže da su u Bruxellesu informirani kako postoje određeni sukobi između poljoprivrednika unutar EU-a, prvenstveno između Velike Britanije, Francuske i Njemačke oko izdvajanja za poticaje. Tijekom 2011. i 2012. godine događat će se mnogo toga u EU u dijelu subvencija, a na što Hrvatska i da je sada članica ne bi mogla puno utjecati. Koliki će u konačnici, prema novoj poljoprivrednoj politici, biti poticaji i hoće li ih ubuduće uopće i biti, za sada nije poznato. Mi se spremamo, prema uvjetno rečeno staroj poljoprivrednoj politici koja je na snazi, da će poticaji u prvoj godini članstva biti 25 posto od ukupne visine poticaja od 300 eura po hektaru, koliko imaju stare članice EU-a, a što je oko 500 kuna po hektaru. Budući da Hrvatska iz svoga proračuna neće moći izdvojiti više od 30 posto od ukupne visine poticaja u EU, u konačnici hrvatski poljoprivrednici mogu očekivati najviše oko 1.100 kn/ha, što je upola manje nego što imaju sada - kaže Kraljičak te dodaje da će to tako biti u slučaju da Hrvatska nastavi provoditi politku izvršavanja, a ne pregovaranja s EU-om.

Kraljičak ističe kako s poljoprivrednom politikom kakvu Hrvatska vodi naši poljoprivrednici ne znaju ni što ih čeka nagodinu, jer još nije proveden upis u ARKOD, a nije poznata ni visina financijske omotnice, odnosno visina poticaja. Prema trenutačnoj poljoprivrednoj politici u EU, financijska omotnica, odnosno okvir za sva plaćanja našoj poljoprivredi, iznosit će 373 milijuna eura za izravna plaćanja i 352 milijuna eura za ruralni razvoj, tako to tvrde iz Ministarstva poljoprivrede.

Puna prava tek za nekoliko godina
Stipan Bilić, poljoprivredni analitičar i dobar poznavatelj prilika u Europskoj uniji, također kaže da u prvoj godini ulaska u EU Hrvatska ima pravo, kao i druge zemlje koje su ušle u EU, samo na 25 posto od novca predviđenog ovim okvirom, a to je 93,3 miljuna eura za izravna plaćanja i još 88 milijuna eura za ruralni razvoj. Sve preko toga moramo sami izdvojiti, a to možemo i sada, ako ima novca u proračunu. Povećavanje davanja iz EU-a - prema sadašnjoj poljoprivrednoj politici u EU - ostvaruje se postupno i tek za nekoliko godina imamo prava na istu razinu potpore kao i zatečene članice EU-a - kaže Bilić, te također navodi da valja uzeti u obzir i činjenicu da se u EU upravo vode rasprave o poljoprivrednoj politici 2013. - 2020.

U Hrvatskoj za sada nemamo saznanja kakva će biti ta politika EU-a u tom razdoblju i koliko će iznositi poticaji. I da smo sada u EU, o tome ne bismo puno odlučivali. Sadašnja plaćanja poljoprivredi mogla bi se udvostručiti, ali i ukinuti. Poznato mi je kako se polazi od načela da se povijesna prava na plaćanja zanemare, a to znači da će biti bitnih izmjena u poljoprivrednoj politici, a time i plaćanjima iz EU proračuna - upozorava Bilić.

Bilić navodi da su zemlje EU-a od 1956. do 1990. vodile politiku razvoja poljoprivrede i poticanja veće proizvodnje, dok sada vode politiku petrificiranja proizvodnje, a programi i novac za razvoj poljoprivrede ne postoje. Kada Hrvatska bude primljena u EU, tada ćemo morati plaćanja za ruralni razvoj provoditi prema istim načelima kao i zemlje EU-a. Naši sadašnji kriteriji za poticanje ulaganja u nerazvijena i ruralna područja morat će se prilagoditi jedinstvenim kriterijima jer se zbog vlastitih rješenja ne može narušavati ravnopravno tržišno natjecanje - zaključuje Bilić.


Komentari članka

Vezani članci

EK istražuje Facebookovu valutu zbog mogućeg kršenja tržišnih propisa

22.08.2019.

Američki su zakonodavci u srpnju zaključili da Facebook nije dokazao da mu se može vjerovati kada je u pitanju sigurnost svjetskog financijskog sustava i podataka o potrošačima, podsjeća Reuters.

Kupnja steonih junica: 20 milijuna kuna raspodijeljeno na 667 korisnika

22.08.2019.

Provedbom ovog Programa očekujemo pozitivan utjecaj na obnovu proizvodnog potencijala te vraćanje proizvodnje i uzgoja na razinu prije nastupa okolnosti koje su uzrokovale pad broja krava i smanjenu proizvodnju rasplodnog podmlatka, kaže ministrica Marija

Entuzijasti osmislili sustav za vrtlarenje mikrozelenja

16.08.2019.

Trojica entuzijasta razvili su tehnologiju tzv. vertikalne poljoprivrede uz koju se mikropovrće i jestivo bilje može uzgajati u zatvorenom. Nakon što se uzgoje, biljke se mogu ili jesti ili presaditi u polje.

Egzotika u Istri: Prijatelji iz djetinjstva uzgajaju goji bobice

14.08.2019.

U posljednjih nekoliko godina egzotično voće goji bobice osvojile su europsko tržište. U Hrvatskoj je samo nekoliko proizvođača tog voća i to uglavnom u kontinentalnom dijelu. Jedini nasad u Istri nalazi se u dolini rijeke Raše, podignula su ga dva prijat

Palo njemačko gospodarstvo, na rubu su recesije

14.08.2019.

NJEMAČKA, najveća europska ekonomija, mogla bi otklizati u recesiju, što bi moglo negativno utjecati i na ostale europske zemlje, uključujući i Hrvatsku. O ekonomskoj snazi Njemačke svjedoči to što njena 84 milijuna stanovnika, što je 16 posto stanovništv

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 903 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija