Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lis 2010

Hrvatski seljaci bi u EU mogli ostati bez poticaja

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Hrvatski seljaci bi u EU mogli ostati bez poticaja

Ako Hrvatska 2012. postane članica Europske unije, kako se to predviđa, naši bi poljoprivrednici prve EU potpore trebali dobiti 2013. godine. No, hoće li to doista biti tako i koliko će one iznositi još je uvijek nepoznanica. Naime, upravo je to godina kada bi u Uniji trebala na snagu stupiti nova poljoprivredna politika o kojoj još nitko ništa ne zna, čak ni u članicama asocijacije, a kamoli u Hrvatskoj. U međuvremenu se u EU između njezinih članica “vodi rat” oko izdvajanja novca pojedinih članica za poljoprivredne potpore, a navodno se predviđa i njihovo smanjenje za oko 30 posto, odnosno ujednačenje visine poticaja starih i novih članica. Novije članice sada primaju i do pet posto manje poticaja od starih članica. U dio problematike oko koje se vode prijepori u EU uvjerila se i delegacija Osječko-baranjske županije za nedavna posjeta Bruxellesu.

Hrvatska nemoćna
Željko Kraljičak, dožupan Osječko-baranjske županije, kaže da su u Bruxellesu informirani kako postoje određeni sukobi između poljoprivrednika unutar EU-a, prvenstveno između Velike Britanije, Francuske i Njemačke oko izdvajanja za poticaje. Tijekom 2011. i 2012. godine događat će se mnogo toga u EU u dijelu subvencija, a na što Hrvatska i da je sada članica ne bi mogla puno utjecati. Koliki će u konačnici, prema novoj poljoprivrednoj politici, biti poticaji i hoće li ih ubuduće uopće i biti, za sada nije poznato. Mi se spremamo, prema uvjetno rečeno staroj poljoprivrednoj politici koja je na snazi, da će poticaji u prvoj godini članstva biti 25 posto od ukupne visine poticaja od 300 eura po hektaru, koliko imaju stare članice EU-a, a što je oko 500 kuna po hektaru. Budući da Hrvatska iz svoga proračuna neće moći izdvojiti više od 30 posto od ukupne visine poticaja u EU, u konačnici hrvatski poljoprivrednici mogu očekivati najviše oko 1.100 kn/ha, što je upola manje nego što imaju sada - kaže Kraljičak te dodaje da će to tako biti u slučaju da Hrvatska nastavi provoditi politku izvršavanja, a ne pregovaranja s EU-om.

Kraljičak ističe kako s poljoprivrednom politikom kakvu Hrvatska vodi naši poljoprivrednici ne znaju ni što ih čeka nagodinu, jer još nije proveden upis u ARKOD, a nije poznata ni visina financijske omotnice, odnosno visina poticaja. Prema trenutačnoj poljoprivrednoj politici u EU, financijska omotnica, odnosno okvir za sva plaćanja našoj poljoprivredi, iznosit će 373 milijuna eura za izravna plaćanja i 352 milijuna eura za ruralni razvoj, tako to tvrde iz Ministarstva poljoprivrede.

Puna prava tek za nekoliko godina
Stipan Bilić, poljoprivredni analitičar i dobar poznavatelj prilika u Europskoj uniji, također kaže da u prvoj godini ulaska u EU Hrvatska ima pravo, kao i druge zemlje koje su ušle u EU, samo na 25 posto od novca predviđenog ovim okvirom, a to je 93,3 miljuna eura za izravna plaćanja i još 88 milijuna eura za ruralni razvoj. Sve preko toga moramo sami izdvojiti, a to možemo i sada, ako ima novca u proračunu. Povećavanje davanja iz EU-a - prema sadašnjoj poljoprivrednoj politici u EU - ostvaruje se postupno i tek za nekoliko godina imamo prava na istu razinu potpore kao i zatečene članice EU-a - kaže Bilić, te također navodi da valja uzeti u obzir i činjenicu da se u EU upravo vode rasprave o poljoprivrednoj politici 2013. - 2020.

U Hrvatskoj za sada nemamo saznanja kakva će biti ta politika EU-a u tom razdoblju i koliko će iznositi poticaji. I da smo sada u EU, o tome ne bismo puno odlučivali. Sadašnja plaćanja poljoprivredi mogla bi se udvostručiti, ali i ukinuti. Poznato mi je kako se polazi od načela da se povijesna prava na plaćanja zanemare, a to znači da će biti bitnih izmjena u poljoprivrednoj politici, a time i plaćanjima iz EU proračuna - upozorava Bilić.

Bilić navodi da su zemlje EU-a od 1956. do 1990. vodile politiku razvoja poljoprivrede i poticanja veće proizvodnje, dok sada vode politiku petrificiranja proizvodnje, a programi i novac za razvoj poljoprivrede ne postoje. Kada Hrvatska bude primljena u EU, tada ćemo morati plaćanja za ruralni razvoj provoditi prema istim načelima kao i zemlje EU-a. Naši sadašnji kriteriji za poticanje ulaganja u nerazvijena i ruralna područja morat će se prilagoditi jedinstvenim kriterijima jer se zbog vlastitih rješenja ne može narušavati ravnopravno tržišno natjecanje - zaključuje Bilić.


Komentari članka

Vezani članci

Modernizirao obiteljski OPG, otvorio vlastiti, preveo ga u obrt i - zapošljava

22.05.2019.

Mladi diplomirani inženjer poljoprivrede Ivan Jemrić prvo je obiteljsko gospodarstvo razvio u moderan OPG, potom otvorio vlastiti koji je lani prerastao u Obrt za poljoprivredu Jemrić. Daljnje poslovanje razvija i uz pomoć sredstava Programa ruralnog razv

Branini proizvodi u svim trgovačkim lancima u RH

16.05.2019.

Svoju uspješnu priču Brana je počela još 2005. godine gradnjom hladnjače za voće i povrće u Virovitici

Od srijede znatno niže cijene međunarodnih poziva u fiksnoj i mobilnoj telefoniji

14.05.2019.

Ograničenja cijena međunarodnih poziva i SMS poruka unutar EU-a, koja stupaju na snagu 15. svibnja, znatno će smanjiti račune za korištenje mobitela i za fiksnu telefoniju, kao što je bio slučaju i s ukidanjem naknada za roaming

Raspisan novi natječaj za kupnju steonih junica

09.05.2019.

Stočari javite se, na raspolaganju je 20 milijuna kuna, pozivaju iz Ministarstva poljoprivrede

Osijek nudi poduzetnicima sedam milijuna kuna poticaja za zapošljavanje i konkurentnost

08.05.2019.

Potpore se odnose na jačanje konkurentnosti i poticanje zapošljavanja. Za jačanje konkurentnosti predviđeno je 2,5 milijuna kuna, a za poticanje zapošljavanja 4,5 milijuna kuna potpora. Predviđene su za mikro, mala i srednja poduzeća koja posluju na podru

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1915 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1219 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 927 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 494 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 335 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija