Hrvatskom peradarstvu prijeti problem koji postoji i na razini EU

Kroz bruxelleske mjere pomoći Ukrajini, državi pogođenoj ratom, iz te je zemlje uvoz od lipnja 2022. godine narastao za 240 posto, što dovodi u opasnost cijelo tržište Europske unije.

Hrvatski prehrambeni sektor godinama već kaska za europskom konkurencijom, unatoč objektivnim komparativnim prednostima. Sigurnost hrane posljednjih je godina postala jedna od najvažnijih tema na globalnoj razini, pa i domaći potencijali sve više dolaze pod povećalo investitora, ali i javnosti.

a početku pandemije dogodio se, nažalost, kratkotrajni trend kojeg nismo mogli nazvati “kupujmo domaće”, gdje su se potrošači iznenada okrenuli domaćim proizvođačima. No, ubrzo ta je priča zamrla, a ponovno su krenule analize što moramo popraviti u domaćem prehrambenom sektoru kako bismo podigli konkurentnost.

Krah domaće proizvodnje
Prema podacima udruge Croatiastočar od ulaska Hrvatske u Europsku uniju do prošle godine ostvarena je negativna trgovinska bilanca od oko 11 milijardi eura, od čega na negativnu bilancu žive stoke i pratećih proizvoda animalnog podrijetla otpada gotovo pet milijardi eura.

Ukupan uvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda u prošloj je godini bio 4,9 milijardi eura, a izvoz 3,5 milijardi eura, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 71 posto.

Sektoru peradarstva u kojem možda i najbolje kotiramo, koji je prema svima podacima u proteklom desetljeću relativno samodostatan, oko 90 posto, prijeti prema riječima stručnjaka krah koji će navode, unazaditi domaću proizvodnju. Problem nije hrvatski, već i europski. Tržište EU ‘zagušeno’ je piletinom iz Ukrajine. Od lipnja 2022. od kada su na snazi mjere privremene liberalizacije i druge trgovinske povlastice s Ukrajinom, kao mjere pomoći državi pogođenoj ratom, iz te je zemlje uvoz narastao za 240 posto, što dovodi u opasnost cijelo tržište.