Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Ou 2019

Hrvoje Pavlić sadi klapice, stare sorte trešanja kojima će istražiti i DNK

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Snježana Kratz  

Hrvoje Pavlić sadi klapice, stare sorte trešanja kojima će istražiti i DNK

Iako je OPG Pavlić registriran na roditelje Zagrepčanina Hrvoja Pavlića (34), koji žive na otoku Krku, radišni im sin, diplomirani inžinjer agronomije, ovih dana ima pune ruke posla. U zagrebačkim Šestinama na 1.600 četvornih metara predstoji mu ustroj trešnjika, tamošnjih starih, autohtonih sorti tzv. klapica. Rasle su one u tom kraju dugovjeko, i još ih uvijek ima u Šestinama, a naš ih je sugovornik kaže želio (o)čuvati kao lokalne sorte trešanja.

"Planiram s kolegom istražiti jesu li klapice trešnje više genskih tipova odnosno mogu li doista nositi ime autohtonih nam voćaka, ili je to biljno blago ipak domestificirano” kaže agronom. Kada vremenski uvjeti to dozvole započet će sadnja pedesetak mu sadnica trešanja, od najranijih do kasnih sorti, a ima ih šest različitih genskih tipova i vremena dozrijevanja.

Očuvanje starih sorti trešanja
"Kumice su naše prigorske klapice još od vremena grofa Kulmera prodavale na zagrebačkoj tržnici Dolac", kaže Hrvoje Pavlić dodajući da je za nabavku spomenute sorte "obilazio stare šestinske voćnjake, a pupove trešanja za svoj trešnjik, dao je nacijepiti na njihove srednje bujne podloge”. Ovih se dana na Pavlićevom budućem voćnjaku odvijaju i terenski radovi bušenja sadnih rupa uz pomoć bagera. Voćke će posaditi u sadne rupe veličine 80 puta 80 cm u redu, odnosno između redova riječ je o tri metra.

Obogatit će ih i kompostom, najbolje konjskim stajnjakom pa debljim slojem zemlje, sve kako bi korijen voćke imao pogodne uvjete za rast. "Kada posadim trešnje odnosno isfrezam tlo, posijat ću travnatu smjesu (djetelinu) kako bi na sebe vezala atmosferski dušik” pojašnjava nam proces rada. Zahvalno je tvrdi i to što je "djetelina poticajna i kao medonosna biljka pa se ekološki krug voćnjaka tako lijepo može zatvoriti”. Zanimljivo je da će, kada se trešnje malo razviju, između voćki posaditi aromatične kadulju i lavandu, to više jer stariji se Pavlići na moru bave upravo uzgojem lavande, a imaju i sedamdesetak starih i nešto talijanskih sorti maslina i nasada smilja. Zaživjelo je u morskom im ozračju oko 800 grmova različitih sorata lavande roza, plavih, ljubičastih, bijelih i drugih boja cvjetova od kojih rade eterična ulja, hidrolate odnosno sapune, mirisne vrećice s cvijetom lavande i dr. Eterična ulja spravljaju i od lovora, kadulje, smilja, ružmarina a macerate rade od maslinovog ulja.

Zamiriši njihov krčki dom i likerima od aromatičnog bilja, ali i od stare voćke žižule koje nadopunjuju smokvenjacima iz smokvika. Uz svo biljno blago koje roditelji našeg sugovornika imaju na moru, Pavlići su dio prenijeli i u Šestine, pa će grmovima prave lavande, a ne lavandina (bogat je kamforom) oplemeniti imanje u Zagrebu. "Lavanda kao medonosna biljka daje dobre količine nektara ali nema peludi kojeg pčele koriste za prehranu jedinki”, kaže napominjući kako je kadulja u tom smislu zahvalnija. Po šestinskom kraju ima dosta divlje kadulje koja je, otkriva nam on odlično sredstvo za otjerati napasne divlje svinje.

Gdje ima kadulje, nema divljih svinja
"Gdje sam posadio kadulju, svinje više ne dolaze”, tvrdi budući voćar. Dodaje da bi u aromatično bilje između trešanja ukomponirao i bilj(k)e za spravljanje čaja poput divlje ruže odnosno šipka. Zbog spomenutog aromatičnog blaga smatra kako će voćke u budućnosti imati kvalitetno ozračje za rast, a kada se tome pridoda i pčelinjak trešnjik će smatra biti "zaokružen” kvalitetom. To više jer se agronom hobistički bavi i pčelarstvom sa svojih deset aktivnih, stacioniranih pčelinjih zajednica smještenih sa južne strane, Parka prirode Medvednica. Nalaze mu se košnice ponad zagrebačkih Šestina na tristotinjak metara nadmorske visine. Ovih će nadolazećih proljetnih dana u tamošnjem kraju mediti divlja trešnja, lipa, bagrem ali i kesten kojeg na Medvednici itekako ima, pa i to agronomu - pčelaru - pričinjava zadovoljstvo.

"Bit će meda i to šumskog”, kaže zadovoljno dodajući da u pravilu obavi njegova dva vrcanja u srpnju. Hrvoje Pavlić je i dopredsjednik udruge "BINGO pčelarenja” (Biomska inkluzivna neposredna gradska obuka pčelarenja) jedinstvene po tome što okuplja osobe s invaliditetom i druge ljude sa zdravstvenim tegobama, ali i bez njih, u sklopu Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rad sa pčelama je zahtjevan, vrijedan i plemenit jer "ako ne bude pčela neće biti ni nas” upozorava agronom. Svoju djecu već sada poučava vrijednostima očuvanja biljnog i životinjskog svijeta, pa mu se petogodišnja kćer Lucija već bila pridružila u početničkom djetinjem vrcanju meda.

U trešnjiku će se naći i Hrvojeve pčele
Postavlja ona ovako mala temelje za budućnost, ponosno govori mladi tata, koji svojim potomcima kaže želi djetinjstvo učiniti ljepšim, a hoće li se oni kada odrastu baviti pčelarstvom, voćarstvom i drugim djelatnostima njihovog gospodarstva sami će odlučiti. Planira naš sugovornik u svojim Šestinama pokrenuti i turističku djelatnost, gdje bi se posjetitelji mogli upoznati s negdašnjim životom Šestinčana. Saznali bi štošta i o biljnom blagu, kraju, poljodjelstvu, a svakako i o trešnjama klapicama. "Bile su to otporne visoke sorte voća, no ove moje su do dva metra visine koje nakon sadnje daju prvi urod nakon četvrte, pete godine” kaže Pavlić.

Nacionalna strategija očuvanja biljnih genetskih izvora
Otkriva da bi istraživanje u sklopu projekta "Nacionalna strategija očuvanja biljnih genetskih izvora”, koje valja intenzivnije zaživjeti svakako obuhvatilo provjeru koliko bi po stablu voćka dala (u)roda, učinila bi se i DNK analiza trešanja jer su klapice još obrađivali tamošnji kmetovi koji su šestinu roda davali grofu Kulmeru. Otud i ime Šestine, priča on, prisjetivši se povijesti pa i svoje prabake koja je po Novoj Vesi zagrebačkog Gornjeg Grada, prodavala domaće mlijeko, ali mogla se zagrebačka gospoda slastiti i trešnjama klapicama koje su im na prodaju nosile kumice. "Ako se pokaže da je to autohtona sorta pokrenulo bi se istodobno i njeno priznavanje i upis u nacionalnu listu voća", zaključuje Hrvoje Pavlić.


Komentari članka

Vezani članci

Inženjer građevine otvorio farmu na kojoj uzgaja 250.000 vrlo traženih puževa

06.07.2020.

Puževi su tražena delicija diljem svijeta, a to je prepoznao Kosta Kačev, mladi inženjer građevine iz Bugarske. Na svojoj farmi uzgaja ih oko 250.000, a otkrio je kolika su ondje početna ulaganja i kakvi su mu planovi.

Jurkovići uzgajaju rajčice u kokosovim jastucima - očekuju do 20 etaža plodova

06.07.2020.

Petar i Mirko Jurković iz Pomera kod Pule vrlo su brzo uvidjeli mnoge prednosti ovog načina uzgoja, rast biljaka je mnogo brži, prije ulaze u rodnost, a prinos je veći. Kako je sve počelo i odakle su dobili ideju, otkrili su za Agroklub.

Domaći proizvodi maslinarke s Hvara prepoznati i u svijetu

30.06.2020.

Hvarska maslinova ulja Eve Marije Čurin postigla su zlatne rezultate na međunarodnom natjecanju maslinara u New Yorku. No, tu ne staje s priznanjima - njezini vrhunski proizvodi nižu uspjeh za uspjehom.

Mandarine na udaru bolesti

29.06.2020.

Plantažeri neretvanskih mandarina na mukama. Stabla im napada opaka antraknoza. Na stablima se suše listovi i grane, a ove godine bolest uzima sve više maha. Struka se na detaljne analize bacila još lani. Potvrdilo se kako je riječ o antraknozi, a rezulta

Problem ličkog mlijeka

29.06.2020.

Gotovo dvije stotine malih i srednjih ličkih OPG-ovaca malo će odahnuti nakon što su ličko-senjska županija i neke njezine općine i gradovi odlučili ove i iduće godine subvencionirati prijevoz otkupa mlijeka. Tako se želi spasiti proizvodnja gotovo tri i

Tag cloud

  1. 2018 članka imaju tag hrvatska
  2. 2076 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 790 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 244 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici