Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Kol 2018

HUP: Želimo povećati plaće, ali tražimo i rasterećenje

Izvor: lider.media · Autor: Vanja Figenwald  

HUP: Želimo povećati plaće, ali tražimo i rasterećenje

Sudeći po trajanju predstavljanja, ministar financija Zdravko Marić morao je odgovarati na velik broj pitanja tijekom predstavljanja porezne reforme u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca danas. Iako je u tu svrhu bilo predviđeno sat i pol, ministar se s poslodavcima i predsjednicom Udruge Gordanom Deranjom zadržao oko 2 i pol sata, no u izjavama za medije, dvojac nije previše precizirao zašto je prezentacija trajala toliko dugo.

Deranja je izrazila zadovoljstvo sastankom i činjenicom da je ministar došao osobno u HUP predstaviti prijedlog koji je izazvao veliko negodovanja poduzetnika i obrtnika. “HUP se dosad nije puno oglašavao vezano za ovu problematiku s obzirom da smo htjeli točne informacije. Ministar je, za svaku pohvalu, došao sa svojim timom i pojasnio nam sve što nije bilo jasno”, rekla je te dodala da je ministar bio otvoren za sve prijedloge.

No, Deranja je izrazila i žaljenje što u HUP dolazi samo ministar financija, a ne i drugi članovi vlade od kojih HUP isto očekuje reforme i poteze u smjeru olakšavanja poslovanja. Rekla je da poslodavci svakako žele rješavanje problema nedostatka radne snage i prostor za davanje većih plaća, što je moguće ako se poslodavce rastereti svih davanja ne samo na bazi poreza i doprinosa, već i parafiskalnih nameta i davanja lokalnoj zajednici.

“Poslodavci žele povećati plaće, ali s obzirom na produktivnost i konkurentnost koju imamo, i sva davanja koja imamo, tražimo i rasterećenje”, poručila je. Podizanje osnovice doprinosa za zdravstvo ima smisla, ako je prati i reforma zdravstva, u suprotnom poslodavcima nije prihvatljivo izolirano dizanje izdvajanja za zdravstvo, upozorila je. Jednako tako, poslodavci su ministru predložili i preusmjeravanje novca koji bi se uštedio smanjivanjem broja državnih agencija u zdravstvo.

Sa svoje strane, ministar je također bio zadovoljan sastankom, najavivši i skori sastanak s predstavnicima sindikalnih središnjica. Prijedloge koje je čuo ocijenio je vrlo konkretnima i suvislima, ali nije želio otkriti misli li odustati od nekih elemenata u trenutačnoj verziji reforme.

“Mi nastojimo potaknuti poduzetništvo i općenito gospodarstvo nekim mjerama koje dolaze isključivo iz naših prijedloga, od snižene stope poreza na dobit do, poglavito za male i srednje, elementa obračuna poreza na dobit koji omogućuje da će mali ili srednji poduzetnik optirati koju će opciju koristiti”, rekao je Marić.

Premda je nekoliko puta izrazio svoju otvorenost za prijedloge poslodavaca, ministar ipak nije propustio naglasiti da vlada ima i odgovornost prema javnim financijama koje su, smatra, stabilne i sada omogućuju porezno rasterećenje.


Komentari članka

Vezani članci

A solidarnost? Ma nema šanse da bi javni sektor pristao na manje plaće

10.09.2020.

Bi li se zaposleni u javnom sektoru solidalizirali s onima u realnom sektoru, upitasmo se mi, ako bi smanjenjem mase plaća u realnom sektoru, primjerice za pet posto, bile smanjene za toliko postotaka i u javnom? O razlozima za solidarnost pišemo u novom

Top 10 hrvatskih tvrtki u kojima radnici imaju plaće veće od 30 000 kuna

09.09.2020.

U Hrvatskoj postoje tvrtke u kojima je prosječna neto plaća zaposlenih osjetno veća od 40 000 kuna mjesečno, a solidan je broj i onih koji svoje zaposlenike u prosjeku plaćaju više od 30 000 kuna neto

U Lidlu prosječna plaća 8450 kuna, u Konzumu 3600 kuna

07.09.2020.

Najniže plaće imaju radnici vinkovačkog trgovačkog lanca Boso, samo 3100 kuna neto. Uz bok im je Konzum plus s prosječnom neto plaćom od 3600 kuna, što je pad od čak 21 posto u odnosu na preklani.

Porast prihoda u privatnom sektoru prelio se na plaće radnika

27.08.2020.

Očekujemo da će se rezultati poboljšavati. Iz perspektive operativne dobiti i likvidnosti grupa već ima stabilnu situaciju, kažu iz Fortenove.

Rasle plaće poduzetnika, evo u kojim djelatnostima su bile najveće

27.08.2020.

Analiza prosječnih mjesečnih neto obračunatih plaća po područjima djelatnosti tako pokazuje da su poduzetnici u tri djelatnosti, prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu, imali 55 posto ukupno zaposlenih.

Tag cloud

  1. 2050 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1324 članka imaju tag izvoz
  5. 1104 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 763 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1061 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 303 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 326 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici