Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ou 2018

I dalje se držimo mišljenja "što je radio moj otac, moj djed, radit ću i ja"

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Alen Kuns  

I dalje se držimo mišljenja "što je radio moj otac, moj djed, radit ću i ja"

Ekološki pristup proizvodnji povrća s posebnim osvrtom na višegodišnju kulturu šparoga bio je tema sastanka kojem se u Vinkovcima na poziv vukovarsko-srijemskog župana Bože Galića odazvalo tridesetak proizvođača te kulture s namjerom da se upoznaju s potrebnim uvjetima za ekološku proizvodnju te steknu neka nova znanja koja bi im koristila u ekološkom uzgoju, ukoliko se za njega odluče.

A da se ekološkom proizvodnjom nije jednostavno baviti potvrđuje I činjenica da se na području Vukovarsko-srijemske županije takvi proizvođači mogu prebrojati na prste jedne ruke. Jedan od razloga takvom stanju je slaba povezanost proizvođača te relativno visoki troškovi koje nameće ekološki uzgoj, moglo se čuti na skupu. Ali, rješenja postoje i za te probleme, smatra predsjednica Katedre za pedologiju I primjenjenu mikrobiologiju Poljoprivrednog fakultata Sveučilišta u Osijeku prof. dr. sc. Suzana Kristek.

Premali da se nosimo s velikima; spas u ekološkoj proizvodnji

“Hrvatska je mala zemlja ali ima vrlo kvalitetna tla. Upravo zato što smo mali ne možemo biti konkurentni s ratarskim pa čak ni s industrijskim kulturama u odnosu na velike države te se jedino kao opcija nameće uzgoj povrća, a ekološki vid proizvodnje osim što čuva okoliš, dostavlja nam na stol I zdravu hranu koju u Europi rijetko može proizvoditi. Naime, velike zemlje pout Njemčake, Španjolske, Velike Britanije I drugih su toliko degradirale svoja tla pretjeranim unosom mineralnih gnojiva I kemijskih pesticida da oni zdravu hranu ne mogu proizvoditi”, kaže ta znanstvenica.

Po njezinim riječima, s druge strane poticaji kod ekološke poljoprivrede, uz osnovne poticaje, dosežu i do 1.000 eura po hektaru. “Mislim da je to priličan poticaj za naše poljoprivrednike posebice mlade da ostanu u svojoj zemlji i posvete se ekološkoj poljoprivredi”, smatra.

Na primjedbu kako je ekološka proizvodnja poprilično skupa I zahtjeva znatna ulaganja, odgovora kako je činjenica da na hrvatskom tržištu imano biofungicide, bioinsekticide i benefitne mikroorganizme koji potiču usvajanje hranjiva isključivo iz uvoza, što za posljedicu ima I visoke cijene. “Međutim, sada naš Poljoprivredni fakultet ima niz proizvoda koje plasira na tržiše, a cijene su dampinške u odnosu na uvozne proizvode, a tu su I profesori koji su spremni na licu mjesta riješiti svaki problem koji se pojavi”, poručila je Suzana Kristek.

Smatra kako je u Slavoniji još uvijek jak utjecaj naslijeđa tako da prevladava mišljenje tipa “ono što je radio moj otac, moj djed, radit ću i ja”, a što također negativno utječe na poljoprivrednike da se okrenu novim profitabilnijim kulturama.
Ozbiljnog ekološkog proizvođača gotovo nemoguće prepoznati

“Drago mi je da i znanstvena struka potvrđuje ono što i mi zastupamo. Kod nas su presklonost ratarskim kulturama I tradicija još uvijek izuzetno snažni, a proizvođači raspolažu i s malo informacija. Pod povrćem u Vukovarsko-srijemskoj županiji je oko 1.000 hektara, ali u ekološkoj proizvodnji to je zanemarivo. Gotovo je nemoguće prepoznati I jednog ozbiljnog ekološkog proizvođača”, kaže pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić.

Među onim rijetkim proizvođačima koji su zaintereseirani za ekološku proizvodnju je i Mirko Bošković, višegodišnji proizvođač šparoge koji kaže kako je sadašnja proizvodnja te kulture gotovo 90 posto već ekološka.

“Šesti mjesec poslije prestanka branja šparoge odradimo zaštitu ali to su neka minimalna prskanja protiv korova koji nam je I najveći problem. Ostalo je sve ekološki čisto. Sve je čista motika”, navodi dodajući kako prijelazno razdoblje pri prelasku na ekološku proizvodnju traje tri godine nakon čega se dobija certifikat o ekološkoj proizvodnji.

Bošković procjenjuje kako bi cijena ekološki proizvedene šparoge na inozemnom tržištu bila i do 30 posto veća od sadašnje cijene te kulture, kojom je u najistočnijoj hrvatskoj županiji zasađeno oko 120 hektara poljoprivrednih površina.

Skup je pozdravio i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić zauzevši se za veće uključivanje poljoprivrednih proizvođača u proizvodnju povrtlarskih kultura kao I njihovo udruživanje u Agro-klaster koji je krajem prošle godine osnovan u Vinkovcima, a čiji su osnivači Vukovarsko-srijemska županija, općine Cerna, Vrbanja, Drenovci, Lovas i Stari Jankovci, osječki Poljoprivredni fakultet i Zadruga za proizvodnju voća i povrća "Vinkovačka šparoga".


Komentari članka

Vezani članci

Voćnjake druge klase pretvaraju u ekološke jer donose veći prihod

12.09.2018.

Ove godine imamo velike prinose, ali cijena je upitna. Nedostaje radne snage, a tu je i problem uvoza jeftine jabuke iz Poljske, ali i niska cijena za domaću jabuku

Proizvođači u Baranji mljevenoj paprici dižu cijenu

31.08.2018.

Nepovoljni meteorološki uvjeti većini baranjskih proizvođača prepolovili prinose paprike

Plastenike OPG Komar uništili vjetar i tuča - za obnovu dobili 371 tisuću kuna europskog novca

30.08.2018.

Zahvaljujući novcu Europske unije kroz mjeru 6.3.1. Programa ruralnog razvoja obitelj Komar proširila je preklani plasteničku proizvodnju povrća, a kroz mjeru 5.2. lani su dobili 371 tisuću kuna i obnovili plastenike koji su im stradali u velikoj elementa

Šparoga u Italiji ima svoj specijalizirani sajam

13.08.2018.

Šparoga se trenutno proizvodi u svijetu na ukupno 210.000 hektara, a najveći proizvođač je Njemačka.

Do zemlje došao dok se još nije dobivao poticaj, danas Agro Puškarić gradi još jaču priču i - zapošljava!

10.08.2018.

Od 1996. do 2000. došao sam do 220 hektara državne zemlje zato što se na natječaje nitko nije ni javljao osim mene jer u to vrijeme još nije bilo poticaja, kaže Marijo Puškarić koji će uspješnu proizvodnju povrća dodatno unaprijediti kroz sredstva iz mjer

Tag cloud

  1. 1800 članka imaju tag hrvatska
  2. 1835 članka imaju tag turizam
  3. 1496 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 954 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 908 članka imaju tag trgovina
  8. 649 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 835 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 520 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 419 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 325 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 237 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 311 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP