Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ou 2018

I dalje se držimo mišljenja "što je radio moj otac, moj djed, radit ću i ja"

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Alen Kuns  

I dalje se držimo mišljenja "što je radio moj otac, moj djed, radit ću i ja"

Ekološki pristup proizvodnji povrća s posebnim osvrtom na višegodišnju kulturu šparoga bio je tema sastanka kojem se u Vinkovcima na poziv vukovarsko-srijemskog župana Bože Galića odazvalo tridesetak proizvođača te kulture s namjerom da se upoznaju s potrebnim uvjetima za ekološku proizvodnju te steknu neka nova znanja koja bi im koristila u ekološkom uzgoju, ukoliko se za njega odluče.

A da se ekološkom proizvodnjom nije jednostavno baviti potvrđuje I činjenica da se na području Vukovarsko-srijemske županije takvi proizvođači mogu prebrojati na prste jedne ruke. Jedan od razloga takvom stanju je slaba povezanost proizvođača te relativno visoki troškovi koje nameće ekološki uzgoj, moglo se čuti na skupu. Ali, rješenja postoje i za te probleme, smatra predsjednica Katedre za pedologiju I primjenjenu mikrobiologiju Poljoprivrednog fakultata Sveučilišta u Osijeku prof. dr. sc. Suzana Kristek.

Premali da se nosimo s velikima; spas u ekološkoj proizvodnji

“Hrvatska je mala zemlja ali ima vrlo kvalitetna tla. Upravo zato što smo mali ne možemo biti konkurentni s ratarskim pa čak ni s industrijskim kulturama u odnosu na velike države te se jedino kao opcija nameće uzgoj povrća, a ekološki vid proizvodnje osim što čuva okoliš, dostavlja nam na stol I zdravu hranu koju u Europi rijetko može proizvoditi. Naime, velike zemlje pout Njemčake, Španjolske, Velike Britanije I drugih su toliko degradirale svoja tla pretjeranim unosom mineralnih gnojiva I kemijskih pesticida da oni zdravu hranu ne mogu proizvoditi”, kaže ta znanstvenica.

Po njezinim riječima, s druge strane poticaji kod ekološke poljoprivrede, uz osnovne poticaje, dosežu i do 1.000 eura po hektaru. “Mislim da je to priličan poticaj za naše poljoprivrednike posebice mlade da ostanu u svojoj zemlji i posvete se ekološkoj poljoprivredi”, smatra.

Na primjedbu kako je ekološka proizvodnja poprilično skupa I zahtjeva znatna ulaganja, odgovora kako je činjenica da na hrvatskom tržištu imano biofungicide, bioinsekticide i benefitne mikroorganizme koji potiču usvajanje hranjiva isključivo iz uvoza, što za posljedicu ima I visoke cijene. “Međutim, sada naš Poljoprivredni fakultet ima niz proizvoda koje plasira na tržiše, a cijene su dampinške u odnosu na uvozne proizvode, a tu su I profesori koji su spremni na licu mjesta riješiti svaki problem koji se pojavi”, poručila je Suzana Kristek.

Smatra kako je u Slavoniji još uvijek jak utjecaj naslijeđa tako da prevladava mišljenje tipa “ono što je radio moj otac, moj djed, radit ću i ja”, a što također negativno utječe na poljoprivrednike da se okrenu novim profitabilnijim kulturama.
Ozbiljnog ekološkog proizvođača gotovo nemoguće prepoznati

“Drago mi je da i znanstvena struka potvrđuje ono što i mi zastupamo. Kod nas su presklonost ratarskim kulturama I tradicija još uvijek izuzetno snažni, a proizvođači raspolažu i s malo informacija. Pod povrćem u Vukovarsko-srijemskoj županiji je oko 1.000 hektara, ali u ekološkoj proizvodnji to je zanemarivo. Gotovo je nemoguće prepoznati I jednog ozbiljnog ekološkog proizvođača”, kaže pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić.

Među onim rijetkim proizvođačima koji su zaintereseirani za ekološku proizvodnju je i Mirko Bošković, višegodišnji proizvođač šparoge koji kaže kako je sadašnja proizvodnja te kulture gotovo 90 posto već ekološka.

“Šesti mjesec poslije prestanka branja šparoge odradimo zaštitu ali to su neka minimalna prskanja protiv korova koji nam je I najveći problem. Ostalo je sve ekološki čisto. Sve je čista motika”, navodi dodajući kako prijelazno razdoblje pri prelasku na ekološku proizvodnju traje tri godine nakon čega se dobija certifikat o ekološkoj proizvodnji.

Bošković procjenjuje kako bi cijena ekološki proizvedene šparoge na inozemnom tržištu bila i do 30 posto veća od sadašnje cijene te kulture, kojom je u najistočnijoj hrvatskoj županiji zasađeno oko 120 hektara poljoprivrednih površina.

Skup je pozdravio i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić zauzevši se za veće uključivanje poljoprivrednih proizvođača u proizvodnju povrtlarskih kultura kao I njihovo udruživanje u Agro-klaster koji je krajem prošle godine osnovan u Vinkovcima, a čiji su osnivači Vukovarsko-srijemska županija, općine Cerna, Vrbanja, Drenovci, Lovas i Stari Jankovci, osječki Poljoprivredni fakultet i Zadruga za proizvodnju voća i povrća "Vinkovačka šparoga".


Komentari članka

Vezani članci

Lički krumpir, kupus i luk s 900 metara nadmorske visine

29.11.2018.

Mlada tvrtka Vrankić j.d.o.o. nastala je prije četiri godine, no već sada je uspješna u proizvodnji ličkog krumpira, kupusa i luka. Poslovanje su si olakšali i prijavom na mjeru 3 Programa ruralnog razvoja.

Od poljoprivrede se može živjeti, a kroz zadrugu smanjujemo troškove

29.11.2018.

Poljoprivredna zadruga Dubrava okupila je desetak zadrugara proizvođača povrća i dva kooperanta jer im takav rad kažu umanjuje troškove, a i "zajedno su jači". Predvodi ih mladi agronom, predsjednik i volonter Matija Lacković koji im namjerava proširiti p

Za uzgoj feferona potreban mali početni kapital

08.11.2018.

Za pokretanje ove proizvodnje potreban je vrlo mali početni kapital, idealna je za ekološki uzgoj, ne zahitjeva specifične uvjete proizvodnje, vrlo je zdrava i korisna namirnica u prehrani te je moguće plasirati ju na tržšte u raznim oblicima.

Napustio je dosadni pravnički posao i sada radi vrhunska maslinova ulja

04.11.2018.

Ulja uglavnom plasiramo van Hrvatske, najveći dio od Slovenije pa prema gore na sjever, i nešto sitno u Italiju, no uglavnom vani. Kod nas još uvijek nema nekog pravog prepoznavanja ekološke poljoprivrede. Dobar dio ljudi misli da je to nekakva hipi priča

Eko mandarine s OPG-a Prović Vlaho: Nikad nije kasno za napraviti preokret u proizvodnji

20.09.2018.

Nije lako napraviti zaokret, promijeniti se, ali shvatili smo da nikad nije kasno napraviti pravu stvar, nanovo učiti, stjecati nove spoznaje. Za to treba puno rada, ručne obrade, a ponajviše ljubavi

Tag cloud

  1. 1835 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 789 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 372 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast