Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ou 2018

I dalje se držimo mišljenja "što je radio moj otac, moj djed, radit ću i ja"

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Alen Kuns  

I dalje se držimo mišljenja "što je radio moj otac, moj djed, radit ću i ja"

Ekološki pristup proizvodnji povrća s posebnim osvrtom na višegodišnju kulturu šparoga bio je tema sastanka kojem se u Vinkovcima na poziv vukovarsko-srijemskog župana Bože Galića odazvalo tridesetak proizvođača te kulture s namjerom da se upoznaju s potrebnim uvjetima za ekološku proizvodnju te steknu neka nova znanja koja bi im koristila u ekološkom uzgoju, ukoliko se za njega odluče.

A da se ekološkom proizvodnjom nije jednostavno baviti potvrđuje I činjenica da se na području Vukovarsko-srijemske županije takvi proizvođači mogu prebrojati na prste jedne ruke. Jedan od razloga takvom stanju je slaba povezanost proizvođača te relativno visoki troškovi koje nameće ekološki uzgoj, moglo se čuti na skupu. Ali, rješenja postoje i za te probleme, smatra predsjednica Katedre za pedologiju I primjenjenu mikrobiologiju Poljoprivrednog fakultata Sveučilišta u Osijeku prof. dr. sc. Suzana Kristek.

Premali da se nosimo s velikima; spas u ekološkoj proizvodnji

“Hrvatska je mala zemlja ali ima vrlo kvalitetna tla. Upravo zato što smo mali ne možemo biti konkurentni s ratarskim pa čak ni s industrijskim kulturama u odnosu na velike države te se jedino kao opcija nameće uzgoj povrća, a ekološki vid proizvodnje osim što čuva okoliš, dostavlja nam na stol I zdravu hranu koju u Europi rijetko može proizvoditi. Naime, velike zemlje pout Njemčake, Španjolske, Velike Britanije I drugih su toliko degradirale svoja tla pretjeranim unosom mineralnih gnojiva I kemijskih pesticida da oni zdravu hranu ne mogu proizvoditi”, kaže ta znanstvenica.

Po njezinim riječima, s druge strane poticaji kod ekološke poljoprivrede, uz osnovne poticaje, dosežu i do 1.000 eura po hektaru. “Mislim da je to priličan poticaj za naše poljoprivrednike posebice mlade da ostanu u svojoj zemlji i posvete se ekološkoj poljoprivredi”, smatra.

Na primjedbu kako je ekološka proizvodnja poprilično skupa I zahtjeva znatna ulaganja, odgovora kako je činjenica da na hrvatskom tržištu imano biofungicide, bioinsekticide i benefitne mikroorganizme koji potiču usvajanje hranjiva isključivo iz uvoza, što za posljedicu ima I visoke cijene. “Međutim, sada naš Poljoprivredni fakultet ima niz proizvoda koje plasira na tržiše, a cijene su dampinške u odnosu na uvozne proizvode, a tu su I profesori koji su spremni na licu mjesta riješiti svaki problem koji se pojavi”, poručila je Suzana Kristek.

Smatra kako je u Slavoniji još uvijek jak utjecaj naslijeđa tako da prevladava mišljenje tipa “ono što je radio moj otac, moj djed, radit ću i ja”, a što također negativno utječe na poljoprivrednike da se okrenu novim profitabilnijim kulturama.
Ozbiljnog ekološkog proizvođača gotovo nemoguće prepoznati

“Drago mi je da i znanstvena struka potvrđuje ono što i mi zastupamo. Kod nas su presklonost ratarskim kulturama I tradicija još uvijek izuzetno snažni, a proizvođači raspolažu i s malo informacija. Pod povrćem u Vukovarsko-srijemskoj županiji je oko 1.000 hektara, ali u ekološkoj proizvodnji to je zanemarivo. Gotovo je nemoguće prepoznati I jednog ozbiljnog ekološkog proizvođača”, kaže pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić.

Među onim rijetkim proizvođačima koji su zaintereseirani za ekološku proizvodnju je i Mirko Bošković, višegodišnji proizvođač šparoge koji kaže kako je sadašnja proizvodnja te kulture gotovo 90 posto već ekološka.

“Šesti mjesec poslije prestanka branja šparoge odradimo zaštitu ali to su neka minimalna prskanja protiv korova koji nam je I najveći problem. Ostalo je sve ekološki čisto. Sve je čista motika”, navodi dodajući kako prijelazno razdoblje pri prelasku na ekološku proizvodnju traje tri godine nakon čega se dobija certifikat o ekološkoj proizvodnji.

Bošković procjenjuje kako bi cijena ekološki proizvedene šparoge na inozemnom tržištu bila i do 30 posto veća od sadašnje cijene te kulture, kojom je u najistočnijoj hrvatskoj županiji zasađeno oko 120 hektara poljoprivrednih površina.

Skup je pozdravio i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić zauzevši se za veće uključivanje poljoprivrednih proizvođača u proizvodnju povrtlarskih kultura kao I njihovo udruživanje u Agro-klaster koji je krajem prošle godine osnovan u Vinkovcima, a čiji su osnivači Vukovarsko-srijemska županija, općine Cerna, Vrbanja, Drenovci, Lovas i Stari Jankovci, osječki Poljoprivredni fakultet i Zadruga za proizvodnju voća i povrća "Vinkovačka šparoga".


Komentari članka

Vezani članci

Voće i povrće izvozit će i na slovačko tržište

29.05.2018.

Na oko 6,5 tisuća kvadrata uzgajamo jagode, imamo jedan hektar paprike babure te pola hektara krastavaca. Uz velike, imamo 23 mala tunelska plastenika po 400 kvadrata, gdje uzgajamo mahune i papriku rogu 1. klase. U vanjskoj proizvodnji imamo tikvice te p

Podravka će u Virovitici graditi sušaru

27.05.2018.

Podravka će u Virovitici graditi sušaru za povrće, a povrtlari s područja Virovitičko-podravske županije proizvodit će mrkvu, celer, pastrnjak, peršin, luk i krumpir za Vegetu.

Kroz eko proizvodnju poljoprivrednici su na dobrom putu povećati prinose, ali i dohotke

17.05.2018.

Vukovarsko-srijemska županija s Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku te Općinama Gradište i Cerna potpisala je Ugovor o sufinanciranju projekta "Unaprjeđenje ekološke proizvodnje u Vukovarsko-srijemskoj županiji".

Dosadili su vam proizvodi s kišnih kineskih ravnica? Potražite proizvode s bogate slavonske ravnice

17.05.2018.

Denis Škorvaga OPG je preuzeo 2014. Danas se obitelj bavi proizvodnjom cvijeća, rasade, voća i povrća, a do novih plastenika došao je uz pomoć mjera ruralnog razvoja za mlade poljoprivrednike.

Prije otvaranja OPG-a nije se bavio poljoprivredom, danas uspješno proizvodi batat i butternut tikve

08.05.2018.

Zahvaljujući svojim profesorima s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku prof.dr.sc. Jadranka Deže i prof.dr.sc. Ljubici Ranogajec, odlučio sam se na pokretanje vlastitog OPG-a, kaže Hrvoje Mareljić.

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija