Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Lip 2018

Ima li kraja padu hrvatske konkurentnosti?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Ima li kraja padu hrvatske konkurentnosti?

Novi pad za dva mjesta učvrstio je Hrvatsku na samom dnu ugledne ljestvice konkurentnosti koju objavljuje Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne. Hrvatsku su već odavno nadmašile uspješne zemlje nove Europe, a ove godine preskočila ju je i Ukrajina, jedna od najzaostalijih europskih država

Godišnjak svjetske konkurentnosti švicarskog instituta mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti.

U ovogodišnjem mjerenju Hrvatska je pala za dva mjesta i ocjenom 55,3 zauzela 61. mjesto od ukupno 63 zemlje obuhvaćene ovim istraživanjem. Iza nas na ljestvici su ostale samo Mongolija (62.) i Venezuela (63.), dok su nas prešišali Ukrajina (59.) i Brazil (60.), države koje se ne mogu pohvaliti velikim gospodarskim uspjesima.

Metodologija IMD-a mjeri četiri faktora konkurentnosti, i to: gospodarske rezultate, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i stanje infrastrukture. Mjerenje obuhvaća 340 kriterija, od kojih dvije trećine čine statistički indikatori poput rasta BDP-a, inflacije i sl., a trećina su stavovi gospodarstvenika dobiveni anketiranjem.

Malo je pokazatelja na IMD-ovoj ljestvici kojima se možemo pohvaliti. Na području gospodarskih rezultata to su niski troškova života, niska inflacija, stanje proračuna i niske cijene najma uredskog prostora. U segmentu efikasnosti javnog sektora konkurentnost nam dižu niske carinske barijere i nizak porez na dobit, stabilnost tečaja i niske otpremnine.

U okviru infrastrukture visoko smo konkurentni po investicijama u telekomunikacije, obrazovanoj ženskoj radnoj snazi, povoljnom odnosu broja učitelja i učenika, kao i izdvajanju za obrazovanje, udjelu obnovljivih izvora energije, dostupnosti zdravstvenih usluga i znanju stranih jezika.

S druge strane, po većini indikatora kaskamo za konkurencijom. Pritom su kritična područja koja utječu na kontinuirano zaostajanje loše poslovno okruženje, slab pravni i regulativni okvir, visoki porezi i doprinosi, nerazvijenost poduzetništva, slabo poslovno upravljanje, neadekvatan razvoj i primjena tehnologije te transfer znanja, niska inovativnost, neadekvatno visokoškolsko i menadžersko obrazovanje…

Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području indeksa stranih investicija (-10), društvenog okvira (-4), produktivnosti i efikasnosti (-3), osnovne infrastrukture (-4) te zdravlja i okoliša (-4).

Status na ljestvicama konkurentnosti najbolje oslikava neučinkovitost hrvatske vlasti u poboljšanju poslovnog okruženja, ali i nerazvijenosti poslovnog sektora.

Promatrajući duže vremensko razdoblje, značajnije poboljšanje konkurentnosti ostvareno je u razdoblju 2006.-2009., u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, a od 2015. godine blago poboljšanje ocjene te ove godine ponovo lagani pad. To pokazuje da Hrvatska ne provodi reforme dovoljno brzo i učinkovito dok su ostale zemlje u tome puno uspješnije. Stoga je vidljiv naš zaostatak za novim članicama Europske unije.

Tako je među osam usporedivih tranzicijskih zemalja Hrvatska uvjerljivo posljednja. Najbolje stoji Češka te drži visoko 29. mjesto, a slijede Poljska i Slovenija na 34. i 37. poziciji. Najbliže Hrvatskoj su Rumunjska (49. mjesto) i Slovačka (55. mjesto).

Iza nas je još jedna izgubljena godina

U odnosu na prošlu godinu, najveći napredak postigla je Slovenija te je skočila za čak šest mjesta, a veliki pomak na ljestvici ostvarile su Poljska (s 38. na 34. mjesto) i Mađarska (s 52. na 47. mjesto).

Slovenija raste zahvaljujući izuzetnom pozitivnom pomaku u domaćem gospodarstvu i rastu proračuna. Nakon prevladavanja bankarske krize slovensko gospodarstvo doživljava procvat. Dovoljno je reći da je lani slovenski BDP porastao pet posto, najviše od početka oporavka nakon ekonomske krize te dvostruko više od prosjeka EU-a i eurozone.

Za razliku od Hrvatske, koja se najvećim dijelom oslanja na turizam i usluge, najjači slovenski aduti su industrija i robni izvoz. U uvjetima snažnog rasta potražnje na europskom tržištu došle su do izražaja slovenske komparativne prednosti koje se baziraju na izvozno orijentiranoj industriji, dobro povezanoj s velikim europskim kompanijama.

Slovenski izvoz dvostruko je veći od hrvatskog, a u prošloj godini rastao je po stopi od 10,6 posto, što je dovelo do rekordnog vanjskotrgovinskog suficita.

Napredak Poljske rezultat je natprosječnog rasta BDP-a, a tempo mu dodaje i rast izvoza komercijalnih usluga i poboljšanja upravljanja državnim dugom.

Mađarska je osjetno povećala svoju konkurentnost najviše zahvaljujući smanjenju poreznog opterećenja za tvrtke i rastu ukupne produktivnosti. Kao komparativne prednosti susjedne zemlje ističu se rast investicija i izvoza te niski troškovi života.

Među izazovima s kojima se Mađarska susreće ističu se neizvjesnost oko strukturnih reformskih planova nove vlade, visoka ovisnost o fondovima Europske unije, administrativni teret u odnosu na prosjek EU-a i visoki udjel sive ekonomije.

Zanimljivo je da je u društvu s Hrvatskom na silaznoj putanji Slovačka. Jedna od najuspješnijih tranzicijskih zemalja ove godine na IMD-ovoj ljestvici pala je za četiri mjesta, a u posljednje dvije godine potonula je za čak 15 mjesta.

Unatoč solidnim stopama gospodarskog rasta (oko tri posto), Slovačka se suočava s brojnim konkurentskim izazovima, među kojima se ističu nedostatak kvalificirane radne snage, visoka birokratska opterećenja za tvrtke, neadekvatna digitalizacija poduzeća, visoki troškovi zapošljavanja i otpuštanja zaposlenika te nedostatak reformi u obrazovanju i javnim službama.


Komentari članka

Vezani članci

Mladen Vedriš: Hrvatska država ponaša se kao dr. Jekyll i MR. Hyde

04.06.2020.

Država se ponašala kao dr. Jekyll i Mr. Hyde. Po noći vam lomi rebra pogrešnom ekonomskom politikom i žestoko vas oporezuje gdje stigne, a onda vas preko dana liječi nefokusiranim socijalnim transferima koji su često između populizma i moralnog hazarda: o

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2052 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija