Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Ou 2020

Imaju zalihe proizvoda, teško pronalaze tržište

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Dragana Korpoš  

Imaju zalihe proizvoda, teško pronalaze tržište

Epidemija koronavirusa koja je paralizirala ili znatno usporila mnoge segmente života u Hrvatskoj, nedvojbeno će stvoriti brojne probleme i poljoprivrednicima koji s neizvjesnošću gledaju u budućnost i pitaju se kolike će štete imati i na koji će ih način sanirati.

Kada je riječ o proljetnoj sjetvi Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije, kaže da većih problema u osiguravanju repromaterijala neće biti.

- U prva dva mjeseca ove godine Županija je poduzela niz koraka kojima želi unaprijediti proizvodnju i podignuti kvalitetu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Uvjeravaju me da imamo repromaterijala, a razgovarao sam s najjačim organizatorom u našoj Županiji, koji kaže kako gotovo sve što se tiče ratarske proizvodnje imamo na raspolaganju. Manjih problema ima s nekim povrćem, posebice sjemenskim krumpirom, jer nema dostatnih količina, a uskoro slijedi dobava - naveo je Matić, pojašnjavajući kako sve raspoložive informacije navode na zaključak kako proljetna sjetva najvećim dijelom nije upitna.

Ako bi za poljoprivrednike bile uvedene striktne mjere izbjegavanja socijalnoga kontakta, Matić je poručio kako im to ne bi bio problem, jer su uređaji veliki i učinkoviti, svatko će na njivama izvršiti zadaću te u samom postupku sjetve niti nema značajnog dodira i komunikacije među ljudima.
Upitan plasman

Na upit kakva je atmosfera među proizvođačima, odgovorio je kako zebnje ima među onima koji dobro procjenjuju ne samo sadašnje stanje, nego i potencijalne probleme u budućnosti.

- Primjerice, jedan je poljoprivrednik u plasteniku uzgojio ranu salatu, ali sada nema kupaca, jer je sve stalo. Drugi je stvorio velike zalihe suhomesnatih proizvoda, no svjestan je kako neće biti sajmova u Dubrovniku, Splitu, Rijeci i drugim gradovima, nema odlazaka u Austriju i Njemačku gdje bi u normalnim okolnostima bilo zainteresiranih kupaca, a ni za Uskrs neće biti plasmana planiranih količina. Možemo pretpostaviti kako trećina uskrsnih košarica neće biti napravljena - istaknuo je Matić.

Stoga je potencirao kako će svi koji su legalizirali proizvodnju imati problema s plasmanom suhomesnatih proizvoda, no vjerojatno će u istoj poziciji biti i proizvođači sireva. S obzirom na to da nitko ne može niti okvirno predvidjeti koliko će borba s koronavirusom trajati, jasno je kako mnogim proizvođačima najviše briga donosi plasman robe.

- Bio sam kod proizvođača u Vrbanji koji ima robu u vrijednosti milijun i pol kuna, ali je nema komu prodati. Niti ga tko zove, niti proizvode ima gdje odvesti i ponuditi, a bit će iznimno teško ući u trgovačke lance onima koji su to već učinili. Vjerojatno će takvi ljudi biti u krizi, jer prema posljednjim mjerama nema svatova, proslava imendana, rođendana, obljetnica… Nema okupljanja - naveo je Matić.
Kritične točke

Jasno je kako će Županija pomoći u okviru svojih mogućnosti, ponajprije u stvaranju novih modela trženja, organizacije i zaštite. Svima je jasno kako dovoljno novca za intervenciju u cijeli proces i podmirenje šteta nema ni država, međutim Matić je poručio kako se već sada daju naslutiti neke kritične točke te će im zadaća biti pravodobna i kvalitetna intervencija.

- Nemamo drugu opciju. Držim kako u ovom trenutku nije primjereno precizirati bilo koji potez, jer je prerano. Treba se strpjeti još nekoliko dana i vidjeti razvoj situacije. Uzalud nam je sada obećati "sto čuda" kad za pet-šest dana sve može biti drastično drugačije, možda mnogo gore i neizvjesnije, ali i mnogo jasnije oko nekih konkretnih problema. Još uvijek nitko nije u gospodarski životnoj nevolji, ali moramo pozorno pratiti tijek događaja. Primjerice, može se dogoditi da netko zbog bilo kojeg problema ne može platiti struju, pa mu farma više ne bi bila u funkciji - naveo je.

Prema Matićevim riječima svi se moraju orijentirati na održavanje sadašnjeg sustava proizvodnje, jer bi - ako kriza bude velika - dio proizvođača mogao ostati bez objektivne mogućnosti plaćanja struje, vode, goriva, ili bilo čega drugoga.
Također bi zbog izostanka plasmana svojih proizvoda neki poljoprivrednici mogli brzo doći u krizu i stoga pravodobno treba intervenirati, jer - kako je rekao - nekom 50 tisuća kuna znači život, dok nekom drugom 50 milijuna kuna ne znači ništa.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska obrtnička komora želi kompenzaciju za sve pogođene koronakrizom

02.12.2020.

Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec predložio je na tom sastanku da vlada razmotri i problem tradicijskih obrta, kojima je rad također onemogućen zabranom održavanja gospodarskih sajmova tj. advenata, navodi se u priopćenju.

Poduzetnicima kojima promet padne 60 posto vlada će pokriti najam, komunalije, HRT...

01.12.2020.

Tri mjere Najavio je nastavak potpore od 4000 kuna za plaće radnika tijekom obustave poslovanja uz oslobađanje plaćanja doprinosa. Radi se o ukupnom neto iznosu od 320 milijuna kuna, a kad se pribroje doprinosi, to je 470 milijuna kuna.

Kako Njemačka pomaže malim poduzetnicima? Ekonomisti: Isplaćuje im previše

30.11.2020.

"Kod pogođenih sektora je više od polovine troškova varijabilno što znači da tih troškova nema kada je objekt zatvoren. Unatoč tomu država isplaćuje 75 posto prometa ostvarenog u istim mjesecima prošle godine", stoji u analizi IW-a, kako prenosi "Welt am

Žrtva novog zatvaranja opet je i poljoprivreda - kamo s mesom, krumpirom, vinom?

27.11.2020.

Jedno vuče drugo. Zatvaranje restorana i kafića još je u proljeće napunilo torove, skladišta, podrume, rušilo cijene. Poljoprivrednici se pitaju - tko će preživjeti?

Zadnji detalji novih mjera: Zatvaraju se kladionice, crkve ostaju otvorene

26.11.2020.

U vladi se još definiraju posljednji detalji oko gospodarskih mjera za one sektore koji budu pogođeni novim strogim mjerama. Oni bi trebali moći računati na postojeće subvencije plaća od 4000 kuna po zaposlenom, a razmatra se privremeno oslobađanje kad je

Tag cloud

  1. 2070 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1603 članka imaju tag financije
  4. 1342 članka imaju tag izvoz
  5. 1125 članka imaju tag svijet
  6. 805 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1046 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1072 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 884 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 919 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 408 članka imaju tag poticaji
  20. 343 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 525 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 351 članka imaju tag opg
  26. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 397 članka imaju tag porezi
  30. 377 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 326 članka imaju tag osijek
  32. 435 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 391 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici