Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Ruj 2023

'Imamo podatke o 83 milijuna tvrtki i osigurali smo potraživanja teška 33 milijarde eura'

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nikola Sučec  

'Imamo podatke o 83 milijuna tvrtki i osigurali smo potraživanja teška 33 milijarde eura'

Acredia, austrijska tvrka za kreditno osiguranje, specijalizirana za zaštitu naplate potraživanja lani je pod svojim 'kišobranom' imala potraživanja u iznosu 33 milijarde eura, uz promet od 97,6 milijuna eura. Osiguravatelj Acredia, kao dio društva Allianz Trade, osim što osigurava potraživanja, prati i izvještava o bonitetu trgovačkih društava u Austriji i Jadranskoj regiji te na globalnoj razini ima podatke o 83 milijuna kompanija

Acredia je u srpnju ove godine obilježila je godišnjicu poslovanja u Hrvatskoj pod svojim imenom. Janos Kis, direktor osiguranja rizika Acredie za tportal govori o iskustvima društva u posljednjih desetak godina te razvoju korporativnog sektora i tržišta kreditnog osiguranja u Hrvatskoj.

U srpnju je prošla godina dana kako je Acredia aktivna u Hrvatskoj pod svojim imenom, pod krilom Allianza radite od 2012. Možete li nam ukratko reći čime se točno bavite, što je vaš core business?

Podržavamo trgovačka društva u upravljanju rizicima, ocjenjujemo kreditnu sposobnost njihovih kupaca te nadoknađujemo gubitke uzrokovane poteškoćama u naplati njihovih potraživanja uslijed nelikvidnosti. Raspolažemo s podacima o više od 83 milijuna trgovačkih društava diljem svijeta i o plaćanju njihovih obveza. Time omogućujemo brže donošenje odluka vezano za kreditno osiguranje, bez obzira u kojem se dijelu svijeta nalaze kupci naših klijenata.

Ukupan iznos potraživanja pod osigurateljnom zaštitom grupacije Acredia dosegnuo je 33 milijarde eura do kraja 2022. godine; nadalje, iste je godine društvo ostvarilo promet od 97,6 milijuna eura. Iznimno smo ponosni što su svi naši sadašnji klijenti, koji su ranije bili osigurani kod nas preko osiguravajućeg društva Allianz Zagreb, odlučili nastaviti poslovati s osiguravajućim društvom Acredia. To nam pokazuje da naši klijenti cijene naše usluge, da nam vjeruju i da su zadovoljni našim poslovanjem. Uvjereni smo da ćemo nastaviti rasti i u budućnosti.

Vaša prva godišnjica poslovanja pod nazivom Acredia poklopila se i deset godina članstva Hrvatske u EU. Koliko se naše tržište i gospodarstvo promijenilo u tom periodu, što su po vama najveći iskoraci, a što propuštene prilike?

Od ulaska u EU, Hrvatska je ostvarila rast BDP-a od 50,7 posto što je znak velikog uspjeha ovog partnerstva. Stope rasta u prosjeku iznose više od tri posto i ukazuju na kontinuirani gospodarski rast i razvoj kao i na napredak u pojedinim tvrtkama.Hrvatska je već prije članstva u EU-u pokazala željeznu fiskalnu disciplinu, na što ukazuju i inflacijske brojke (osim 2022. i 2023., naravno) i kretanja nacionalnog duga. Zahvaljujući velikom uspjehu, Hrvatska je u konačnici stupila u ekonomsku i monetarnu uniju, odnosno eurozonu. Da ne spominjemo ulazak Hrvatske u schengenski prostor, čime će se dodatno pojednostaviti razmjena dobara i usluga, a vjerujemo i snažno potaknuti daljnji rast i razvoj.

U posljednjih desetak godina svjedoci smo još jedne vrlo uspješne priče: zabilježen je znatan rast izvoza od 50 posto. Osim zabilježenog rasta u vrlo važnom sektoru turizma, primjetan je i značajan rast u sektorima petrokemije, strojogradnje, izgradnje postrojenja te proizvodnje medicinskih i farmaceutskih proizvoda. Nadalje, novcem EU-a potiče se razvoj konkurentnog gospodarstva i ravnomjeran razvoj hrvatskih regija. Time se stvaraju temelji za veliki zamašnjak gospodarstva u cjelini koji će doprinijeti stvaranju povoljnog okruženja za pokretanje poslovnih ideja, razvoj poslovanja, a time i rast broja naših potencijalnih klijenata. Osiguravajuće društvo Acredia osigurava trgovačka društva svih veličina raspršenih po različitim gospodarskim sektorima.

Trenutno, Hrvatska ima rekordnu nisku nezaposlenost, visoku inflaciju i manjak radnika. Što bi vi izdvojili kao glavne izazove za hrvatske poduzetnike?

Prateći kretanje stope nezaposlenosti zamijetili smo nagli pad, što upućuje na pozitivan rezultat. No, kao što je vidljivo i iz demografskih kretanja, taj pad dijelom je posljedica iseljavanja mladih. Hrvatska je bila i jest klasična iseljenička zemlja; mnogi su se od 1960-ih naovamo iselili iz Hrvatske te posao potražili primjerice u Austriji, Njemačkoj ili skandinavskim zemljama.

Glavni izazov u ovom trenutku s kojim se suočavaju poduzetnici u Hrvatskoj je stvoriti radno okruženje u kojem mlade, obrazovane osobe više ne bi napuštale svoju zemlju. To bi značilo utvrđivanje konkurentnih plaća u usporedbi s drugim zemljama EU-a (ili inozemstvom) ili kreiranje dodatnih poticaja za povećanje, primjerice, razine obrazovanja zaposlenika. No, ipak vjerujemo da bi hrvatska priča o uspjehu mogla potaknuti mnoge mlade da svoju profesionalnu budućnost potraže kod kuće. Poduzetnici bi trebali osmisliti načine kojima bi mlade, talentirane osobe privukli da se vrate kući.

Rezultati istraživanja koje smo proveli među hrvatskim poduzetnicima u siječnju ove godine također ukazuju na to da se hrvatska trgovačka društva uglavnom bore s visokim troškovima sredstava, snažnom konkurencijom i slabom fleksibilnošću cijena. Nadalje, odgovori iz istraživanja upućuju na prekide u lancu opskrbe, dok je s ulazom u eurozonu valutni tečaj izbrisan s popisa rizika hrvatskih trgovačkih društava.


Komentari članka

Vezani članci

Nikola Nikšić: Rimac je fokusiran na razvoj, a ne na dobit, visoke kapitalne rezerve jamče financijsku stabilnost

11.06.2024.

U bilanci društva Rimac Technology d.o.o., koje je s 1.1.2022. nastalo izdvajanjem gospodarske cjeline iz Rimac Group d.o.o., i u 100-postotnom je vlasništvu tog društva, na poziciji kapitalnih rezervi na dan 31.12.2023. (440.6 milijuna eura) došlo je do

MMF Vladi: Ukinite antiinflacijske mjere i uvedite porez na nekretnine

10.06.2024.

Pita li se ekonomiste Međunarodnog monetarnog fonda, tempo usporavanja inflacije u Hrvatskoj (i) ove godine će biti nešto slabiji nego što računaju u Vladi. Za razliku od njezinih projekcija prema kojima bi se prosječna inflacija 2024. trebala spustiti na

Trenutačno barem pet fondova rizičnog kapitala razmatra ulaganje u hrvatske tvrtke

07.06.2024.

Prema njegovom sudu, hrvatska je specifičnost da svake godine imamo do tri velike transakcije spajanja i preuzimanja. Jedna od naših osobina je i ‘trendovski‘ val ulaganja u jedan određeni sektor, a trenutno su to obnovljivi izvori energije.

Slatinska banka objavila preuzimanje Wüstenrot stambene štedionice

06.06.2024.

Nakon dugogodišnje pauze, konsolidacija na hrvatskom bankovnom tržištu opet se pokrenula. Nakon najave Nove ljubljanske banke (NLB) da je zanima Addiko banka, Slatinska banka u završnoj je fazi preuzimanja Wüstenrot stambene štedionice. U objavi na Zagreb

Financijsko-investicijski forum: Na burzu bi moglo izaći barem stotinjak hrvatskih tvrtki

06.06.2024.

– Mnogi misle da se na burzi mora prikupiti 50 do 100 milijuna eura. No, mogu se prikupiti i manji iznosi, oko milijun eura – pojasnila je čelnica burze. Dodala je kako mnoge tvrtke potpuno zanemaruju mogućnost izdavanja i korporativnih obveznica. – Svatk

Tag cloud

  1. 2612 članka imaju tag turizam
  2. 2464 članka imaju tag hrvatska
  3. 1581 članka imaju tag svijet
  4. 1253 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1865 članka imaju tag financije
  6. 1568 članka imaju tag izvoz
  7. 1430 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1251 članka imaju tag trgovina
  9. 1295 članka imaju tag ict
  10. 1134 članka imaju tag investicije
  11. 1174 članka imaju tag industrija
  12. 1026 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 834 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1136 članka imaju tag EU
  15. 979 članka imaju tag menadžment
  16. 569 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 670 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 607 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 471 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 490 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 475 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 503 članka imaju tag obrazovanje
  31. 408 članka imaju tag osijek
  32. 428 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor