Industrija u Hrvatskoj zapošljava više ljudi od turizma i više zarađuje

HRVATSKA je zemlja koja je u svijetu primarno poznata po jednoj gospodarskoj grani, turizmu. Nedvojbeno je kako turizam uvelike podiže standard građana, puni lokalne i državni proračun, smanjuje nezaposlenost i općenito podiže ekonomiju države. S druge strane o industriji se malo priča, izvoz proizvoda (turizam se broji pod izvoz usluga) je slab, dodana vrijednost industrijske proizvodnje je niska i općenito govoreći nitko na Hrvatsku ne gleda kao na industrijsku državu.

Za turizam se smatra da je generator gospodarskog rasta, dok mnogi smatraju da industrija u Hrvatskoj jedva da postoji. Praćenje turističkih pokazatelja je postalo jedna vrsta nacionalne opsesije, dok se industrija rijetko spominje. Razne ekonomske politike, kao što je broj godišnje izdanih dozvola za strane radnike, također se primarno promatraju kroz prizmu turizma.

Je li racionalna ta fokusiranost na turizam, a zanemarivanje proizvodne industrije? Ako zapošljava daleko više radnika, ako su općenito prihodi građana i države od te djelatnosti daleko veći nego od proizvodne industrije i ako omogućuje bolje plaće, onda postoje dobri razlozi za fokus na turizam. Ali to možda nije istina, u smislu da proizvodna industrija čini podjednak ili čak veći dio hrvatskog gospodarstva.

U Hrvatskoj je oko 460 tisuća industrijskih radnika
Jedan od važnijih aspekata veličine i važnosti bilo koje grane u gospodarstvu je broj zaposlenih. Po tom pitanju postoje i određeni metodološki problemi oko toga koja se radna mjesta broje pod poslove turizma kao industrije, a koja kao poslovi prerađivačke industrije.

Svjetska banka pod pojmom "Zaposlenost u industriji (% od ukupne zaposlenosti)" broji rudarstvo, proizvodnju, građevinarstvo i komunalije (el. energija, plin, vodoopskrba). Tako gledano, 29 posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj radi u "industriji", kako termin definira Svjetska banka.

To je više od prosjeka EU (25 posto), pa čak Njemačke (28 posto) i Kine (28 posto). Druge države srednje i istočne EU imaju malo više zaposlenih u "industriji"; Slovenija i Rumunjska 30 posto, Mađarska, Poljska i Bugarska 31 posto, a Slovačka i Češka 37 posto.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj ukupno zaposlenih u Hrvatskoj je malo veći od 1.6 milijuna (točan broj zavisi od mjeseca do mjeseca). Služeći se definicijom Svjetske banke i njihovim postotkom, to bi značilo da oko 460 tisuća ljudi u Hrvatskoj radi u široj industriji.

Broj radnika u prerađivačkoj industriji raste, ali je još uvijek manji nego prije 2008.
Ali vodoopskrba, električna energija, rudarstvo i slične djelatnosti vjerojatno nisu ono što većina ljudi pomisli kada čuje riječ "industrija". U neformalnom govoru se uglavnom misli na prerađivačku industriju (eng. manufacturing).

Oko broja zaposlenih u tom sektoru možemo biti poprilično sigurni, jer ga DZS izdvaja kao posebnu kategoriju. Prema podacima za 2022., u sektoru "Prerađivačka industrija" je u Hrvatskoj radilo 233.503 ljudi.