Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ou 2010

INTERVJU: Tomislav Panenić - Menadžer u pokretu

Izvor: www.poduzetnik-sl.hr · Autor: Vladimir Mihajlović  

INTERVJU: Tomislav Panenić - Menadžer u pokretu

Tomislav Panenić, voditelj je Ureda za međunarodnu suradnju općina Tovarnik, Nijemci, Tompojevci, Lovas i Grada Ilok od samog osnutka, 2005. godine. Isto tako preuzeo je funkciju županijskog koordinatora u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u projektu socijalno gospodarskog oporavka, a u sklopu Uprave za integrirani razvoj. Ovu funkciju obnaša od 2007. g. Tomislav iza sebe ima bogato poslovno iskustvo. Prvi posao je bio za vrijeme rata, u policiji. Nakon toga radio je u tvrtki Lateran d.o.o. iz Vinkovaca kao voditelj marketinga pa je onda godinu dana predavao matematiku i informatiku u O.Š. Čakovci u općini Tompojevci. 2003. g. osnovao je privatnu tvrtku koja se na početku bavila marketingom, a onda je pola tvrtke prodao jednom Nizozemcu i krenuli su uzgoj lukovica. Više ga nije mogao pratiti ulaganjima i 2004. g. prodaje mu cijelu tvrtku. Prelazi u Baumax u Osijeku gdje radi kao zamjenik voditelja prodajnog centra. Na poziv načelnika općina Tovarnik, Nijemci, Tompojevci i Lovas 2005. g., postaje voditelj Ureda za međunarodnu suradnju. Kasnije se Uredu pridružio i Grad Ilok.

Što radite u Uredu i Ministarstvu?
Što se tiče Ureda bazirali smo se na izradi projektnih aplikacija za 5 jedinica lokalne samouprave i prijavljujemo se na sve Natječaje za lokalnu samoupravu i poduzetnike. Naš rezultat u 2008. g. bio je 7 milijuna eura ugovorenih projekata iz fondova EU i sredstava Svjetske banke. Općinama i udrugama ne naplaćujemo svoje usluge, a poduzetnicima po specijalnim cijenama. Ured se financira iz proračuna općina i grada Iloka koji trenutno iznosi 400.000 kuna godišnje, a trenutno imamo 4 zaposlenika. Na početku sam bio jedini zaposleni, pa se onda taj broj mijenjao od 2 do 9. Broj zaposlenih varira, ovisno o projektima koji se provode. U Ministarstvu radim kao konzultant na Natječajima koji podržavaju socijalnu i gospodarsku komponentu te komunalnu infrastrukturu. Ovdje se radi o tome da je hrvatska Vlada uzela zajam Svjetske banke i to je prema krajnjim korisnicima pretočeno u darovnice. U gospodarstvu financiramo projekte s 27%, projekte udruga s 85-90%, a infrastrukturne projekte s 85-90%.

Zašto elektrotehnika pa ekonomija?
Ne znam, vjerojatno se u onom trenutku više nisam vidio u elektrotehnici. Onda mi je bilo neprihvatljivo da moram na jednom mjestu sjediti i učiti. Razmišljao sam da to moram prekinuti i krenuti iz početka da bih sam sebe pokrenuo.

A zašto specijalistički studij Poduzetništvo?
Nagovorila me je gđa Ljilja Blažević iz Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara. Rekla mi je: Ti bi to mogao napraviti, ti to možeš, zar ne vidiš tko se sve upisuje? Sama titula mi nije bila motiv za upis. Tamo susrećete ljude razgovarate i razvijate se kao osoba, sve to daje puno ideja. Puno toga čuješ, dobiješ neka znanja s kojima ne srećeš u životu, a važna su. Imao sam dobru podlogu pa sam lakše prošao poslijediplomski studij. Jako je dobro bilo što je većina nas bila u radnom odnosu pa povezuješ ono što radiš s onim što čuješ na predavanjima. To na fakultetu nismo tako doživjeli, tamo učiš da bi prošao ispite.

Kako vodite Ured, je li to timski rad ili svatko radi samostalno?
Kada bi radili na jednom projektu onda bi to možda bio timski rad. Međutim ovdje se istovremeno radi puno projekata i mi smo morali napraviti podjelu poslova tako da svatko ima svoje područje u kojem radi. Naravno, da svi između sebe komuniciramo,
a ja osim što imam svoje projekte koordiniram s radom ostalih u Uredu.

Niste klasični menadžer, kakav je vaš stil rukovođenja?
Radio sam u tvrtkama koje imaju svoju hijerarhijsku strukturu gdje se točno znaju obveze i dnevni zadaci. Sve to funkcionira kada postoji određeni promet, ali kada imaš jako mali proračun onda moraš biti funkcionalna i učinkovit. Menadžeri nose najveći dio tereta posla. Moj radni dan traje od 7 do 22 sata i naravno da sve to teško usklađujem s obiteljskim obvezama. Nije jednostavno sve to uskladiti i tu najviše ispašta supruga.
Sve gledam kroz uspješno odrađeni projekt i ne želim da mi se taj projekt vrati. Prenosim na osobu kompletan zadatak i na neki način pokušavam mentorirati. Kada nekome dam projekt onda je to njegov projekt, on ga osmišljava. Imamo dnevne koordinacije na kojima razgovaramo o projektima, ali najveći dio komunikacije ide putem maila. Iako smo svi dislocirani moramo uspješno funkcionirati.

Kako vrednujete uspjeh ili neuspjeh na projektima. Nagrada ili kazne?
Nisam pristalica kazni i do sada nisam imao potrebu za tim mjerama. Ako nam projekt prođe onda to financijski osjetimo jer dobijemo nagradu. Ali isto tako ako projekt ne prođe ne shvaćam to kao tragediju već idemo dalje. Svojim suradnicima dajem više
vremena da se pokaže, dajem ljudima dužu šansu za dokazivanjem. Danas na tržištu nije lako pronaći kvalitetne projekt menadžere. Naši ljudi u uredu kreću od nule, sazrijevaju, educiraju se i treba proći neko vrijeme da vidite kakav je tko u poslu. Uvijek na kraju gledam rezultat jer je to krajnji cilj i jedini se priznaje.

Kažete da niste strog kao voditelj Ureda. Je li to vrlina ili mana?
To je, s jedne strane, dobro. Da vas suradnici u svakom trenutku mogu pitati sve, bez straha. Možemo o svemu raspravljati. A mana je to što bi nekada trebao reći: Sada je dosta. Trebao bih se izbalansirati negdje u sredini. Uvijek krajnji rezultat opravdava i neke pogreške koje u međuvremenu nastanu.

Koje su najčešće greške menadžera?
Najčešća greška menadžera je da nemaju razvijenu komunikaciju sa suradnicima unutar tvrtke ali i s ljudima u okruženju tvrtke. Ako imaš problem onda cijelo vrijeme moraš komunicirati. Menadžeri ne smiju biti zatvoreni i sami sebi dovoljni što se dešava. Uvijek treba otvoreno o svim problemima razgovarati. Ne može primjera biti rješenje ne javljati se na mobitel. Komunikacija je ključ odnosa i vjerodostojnosti. Naravno da ne mislim da sam savršen jer svatko ima nekih grešaka. Želim da svi mi u Uredu postanemo specijalisti u određenom poslu i da kao takvi budemo prepoznati od onih za koje ćemo raditi projekte. Da djelujemo na tržištu i osiguravamo vlastite prihode.

Vaš osobni pogled na sadašnju krizu?
Posljedice krize se osjete. Ono što u zadnje vrijeme pokušavam ljudima, koji idu u projekte, pojasniti je to da trebaju računati da će ova kriza potrajati. Neće nestati ni 2010. g. ni 2011. g. Pitanje je kada će se doći do te točke prijeloma i kada će kriza prestati. I mi sada malo povlačimo ručnu kočnicu i kažemo poduzetnicima da sve trebamo još jednom detaljno proći. Ne želimo davati nadu u prevelika očekivanja i da na kraju budemo optuženi za neuspjeh, makar to bilo iz dobre namjere. Želimo biti realni. Želje poduzetnika su trenutno veće, ali su mogućnosti manje.

Jeste li zadovoljni rezultatima Ureda?
Jesam, zadovoljan sam. Trenutno radimo na ustrojavanju rada Ureda u smislu standardizacije rada i poslova. Pokušavamo posložiti procedure da se to što radimo ne poistovjećuje sa mnom. Ako mene nema, ne može Ured nestati. Zašto postoje menadžeri? Radi toga da obave komunikaciju s korisnicima, da bi se nešto uspješno odradilo. Na tržištu treba biti kao ozbiljan igrač. Mislim da sam uspješan i da imam veliko iskustvo. Želim to iskustvo i znanje prenijeti na nekoga tko je spreman učiti i otvorenog je uma. Radom na projektima puno toga se može naučiti, ali to traži puno odricanja a rezultat je neiszvjestan.


Komentari članka

Vezani članci

Mladić s Downovim sindromom u SAD-u izgradio višemilijunski biznis

12.12.2018.

Od pokretanja tvrtke krajem 2016. godine, posao raste sve više. U 2017. godini imali su preko 42 tisuće narudžbi i prihode od oko 1,7 milijuna dolara. Ove godine imat će od 160 do 180 tisuća narudžbi i prihode od preko 6 milijuna dolara.

Kod prerađivača i trgovaca najveća dobit

04.12.2018.

Najuspješniji poduzetnik lani u prerađivačkoj industriji je Ina s 4225 zaposlenih, kojima je prosječna plaća 9385 kn

Međimurskim poduzetnicima dobit porasla za 13,2 posto, najuspješniji Metts i LPT

19.11.2018.

Po ukupnim prihodima u 2017. godini prvi je veliki poduzetnik sa sjedištem u Čakovcu, Metts (472,9 milijuna kuna), a slijede ga veliki poduzetnici LPT (453,6 milijuna kuna), Tubla (395,7 milijuna kuna) te Hilding Anders (327,0 milijuna kuna).

Upozorenje poduzetnika: U iduće 4 godine otići će 300.000 ljudi. To će biti kraj

06.11.2018.

Najveći problem je što Porezna funkcionira kao represivni aparat. Manji broj poreznika djeluje savjetodavno. Ja moram priznati da osobno imam dosta dobro iskustvo s poreznicima, jer su bili kao savjetodavci. Nemam nekih posebnih primjedbi. No to ovisi na

Multinorm: Najveći izazov je stalno ulaganje u ljudski potencijal

26.10.2018.

Korak prema naprijed bio je ogroman jer prelazak iz malog poduzeća u srednje nije jednostavan. Nagli rast nosi svoje prednosti, ali ujedno i zahtijeva veću aktiviranost i posvećenost kako bi prelazak prošao glatko i učinkovito

Tag cloud

  1. 1834 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 371 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast