Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Pro 2015

Isplati li se kredit nakon konverzije u euro pretvoriti u kunski

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Isplati li se kredit nakon konverzije u euro pretvoriti u kunski

Proces konverzije kredita iz švicaraca u eure tek je počeo, a mnogi dužnici već razmišljaju o mogućnosti da nakon konverzije eure zamijene kunom i tako izbjegnu preostali valutni rizik. Na takav korak potaknuli su ih i sve povoljni uvjeti za kunske stambene kredite s kojima prednjači Hrvatska poštanska banka

Ispitali smo isplati li se nakon provedbe konverzije uzeti novi krediti u kunama i zatvoriti onaj u eurima. Provjerili smo koje su generalne prednosti kunskih kredita u odnosu na eurske te koji su ključni elementi za procjenu isplativosti takvog poteza.

Tečajni rizik

Minimiziranje tečajnog rizika glavni je razlog favoriziranja kune za sve dužnike koji su se opekli na kreditima u švicarcima i sada pušu i na hladno, bojeći se od istog scenarija s eurom. Naime, slabljenje kune, bilo da se radi o mogućoj deprecijaciji (postupno slabljenje domaće valute u odnosu na euro) ili devalvaciji (jednokratno značajnije rušenje tečaja) za dužnike u s valutnom klauzulom u euru znači neželjeno povećanje kreditne rate.

Ako pak eurski kredit zamijene kunskim svoj dug, tako vežu uz domaću valutu u kojoj ostvaruju prihode i mogu puno mirnije spavati. Negativni učinak u tom slučaju moglo bi im donijeti jačanje kune u odnosu na euro, ali takav scenarij je malo vjerojatan.

Kamatne stope

Dobar poticaj za konverziju u kune mogle bi biti sve povoljnije kamatne stope na kunske stambene kredite koje nude pojedine banke. To bi moglo biti osobito interesantno klijentima Hypo Alpe Adria banke i Splitske banke, koji se tuže da su im kamatne stope nakon konverzije kredita u eurski iznad 7 posto.

Trenutno najprimamljiviju ponudu za 'švicarce' ima Hrvatska poštanska banka, koja odnedavno nudi kunske stambene kredite s kombinacijom fiksne i promjenljive kamatne stope pri čemu se fiksne kamatne stope kreću od 4,95 do 5,55 posto. HPB je u potpunosti prilagodila svoju ponudu dužnicima koji kreću u konverziju pa tako do 2. veljače nudi prelazak bez naknade i troškova solemnizacije ugovora.

Povoljne kunske stambene kredite u ponudi imaju i Zagrebačka banka kod koje su kunski krediti jeftiniji od većine eurskih. U Privrednoj banci Zagreb kunski stambeni krediti nude se po približno istim uvjetima kao i za eurske kredite.

U pravilu, zatvaranje eurskog i uzimanje kunskog stambenog kredita isplati se svima kojima su banke u konverziji odredile više kamatne stope od onih koje važe za nove kunske kredite. Primjerice, za dužnika kojemu je nakon konverzije preostala glavnica od 350.000 kuna na 20 godina razlika od jednog postotnog boda u kamatnoj stopi znači približno 200 kuna manju ratu.

Povoljna okolnost je i to što sve biše banaka kod kunskih kredita nudi i opciju fiksnih kamatnih stopa na određeno razdoblje od (5 do 15 godina). Tako se izbjegava rizik rasta kamatnih stopa koji je vrlo visok u slučaju promjenljivih kamatnih stopa.

Prednost kunskih kredita je i tome što je kod njih u slučaju promjenljivih kamatnih stopa, za razliku od eurskih kredita, promjenljivi dio kamatne stope uvijek vezan uz nacionalnu referentnu stopu (NRS), a ne uz Euribor, čija veličina ovisi o vanjskim faktorima, a ne o kretanju kamatnih stopa u Hrvatskoj.

Što u slučaju rasta inflacije?

Ako dođe do porasta inflacije najbolje prolaze oni koji imaju kredit s fiksnom kamatnom stopom u kunama, budući da njima rata ostaje ista dok se kod promjenljivih kamatnih stopa anuitet u pravilu prilagođava inflatornim kretanjima.

I na kraju, što nije najmanje važno, zatvaranjem eurskog kredita i prelaskom u kunski definitivno se izbjegava opasnost povratka na staro stanje, ako se sudskim putem ukinu zakonske odredbe o konverziji.


Komentari članka

Vezani članci

Europska središnja banka će testirati ovih pet hrvatskih banaka, evo zašto

07.08.2019.

Europska središnja banka (ECB) najavila je u srijedu da će slijedom kandidature Hrvatske za članstvo u eurozoni provjeriti otpornost pet hrvatskih banaka na moguće nepovoljne uvjete poslovanja.

HBOR „omekšao“ uvjete kredita, OBŽ nastavlja sa sufinanciranjem kamata na kredite poduzetnika

26.07.2019.

Za poduzetništvo mladih, žena i početnika uz našu subvenciju kamata na kredite HBOR-a će biti i dalje nula posto, dok će za investicije privatnog sektora subvencija Županije iznositi 2% što znači da će kamata na kredite biti između nula i 0,8 posto.

Zašto je premalo ljudi tužilo banke: Teško je naći odvjetnika, a troškovi suda su veliki

11.06.2019.

Najave da će sudovi biti zatrpani s nekoliko desetaka tisuća tužbi potrošača protiv banaka zbog preplaćenih kamata, čini se, neće se ostvariti. Pozivajući se na podatke Ministarstva pravosuđa, N1 je objavio kako su do 5. lipnja općinski sudovi ukupno zapr

Promjene u plaćanju putem internetskog bankarstva

30.05.2019.

Nova regulativna Europske unije PSD2, to jest novi Zakon o platnom prometu donosi brojne promjene. One na snagu stupaju do kraja rujna.

Vlada želi stopirati ulazak Revoluta i N26 u Hrvatsku

25.04.2019.

Bošnjakovićevo ministarstvo predlaže da se poslodavcima zabrani da plaće radnicima isplaćuju na račune banaka koje fizički nisu registrirane u Hrvatskoj. De facto, predlaže da se novim, nadolazećim konkurentima na bankarskom tržištu u Hrvatskoj onemogući

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 903 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija