Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Velj 2020

Isplati li se kruzing turizam - i koliko?

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Zoran Kukilo/More/IMS/HRT  

Isplati li se kruzing turizam - i koliko?

Split uživa u zimskom odmoru od mega kruzera. Vanjski vezovi su prazni, prvi kruzer ove godine stiže tek krajem ožujka. Gradnja ovih vezova prije tri godine pokazala se opravdana. Uložilo se 230 milijuna kuna, kredit se vraća većom zaradom od kruzera.

- Od kada su izgrađeni vanjski vezovi niti jedan kruzer nije bio na sidru, a to nama u financijskom smislu znači da mu možemo naplatiti punu lučku pristojbu. U protivnom, ako je na sidru, možemo naplatiti samo 50 posto, kazao je ravnatelj Lučke uprave Split Vice Mihanović.

Velikom kruzeru tako se ukupno naplati oko 70 000 kuna, s turističkom pristojbom od iduće godine samo zarada od pristajanja kruzera bit će veća od 100 000 kuna. U Split će ih ove godine stići 312. Gužva u luci, na prometnicama i u centru grada jedna od najvećih negativnosti koje donose kruzeri.

- Pedeset posto putnika ide u sam grad, a od drugih 50 posto dio ostaje na brodu, a dio ide na izlete oko Splita. Znači kada nas ljudi kompariraju npr. s Dubrovnikom gdje velika većina putnika želi doći baš na Stradun, u centar grada, to u Splitu nije slučaj, kaže Mihanović.

Ovi prizori najbolje opisuju stanje u Dubrovniku: s gotovo 500 uplovljavanja kruzera na godinu došlo se do optimalnog broja i do faze kada grad može raditi vlastiti odabir i broja brodova i termina dolazaka.

- Već tri godine u kontinuitetu smanjujemo broj dolazaka kroz srpanj i kolovoz, od 15. lipnja do 15. kolovoza, već smo sada to pomakli na od 1. lipnja do 1. rujna, tako da u tom razdoblju posebnu smo pažnju stavili na kontrolu broja dolazaka i smanjenje toga broja i na neki način pokušali smo ih provući kroz sve dane u tjednu. Prije je dominantan bio četvrtak, petak i subota, rekao je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo.

Dobre strane kruzing turizma su produženje sezone, dovođenje novih gostiju i promocija destinacije. S druge strane tu su spomenute gužve, ekološki problemi i navodna mala potrošnja gostiju s kruzera.

- Našim malim obrtima i uslužnim djelatnostima iznimno su bitni i ovakvi gosti, jer to su gosti koji upravo kupuju njihove proizvode i upravo trebaju njihovu uslugu, uz uvjet da smo vremenski alocirali njihove dolaske, u vrijeme pred i posezone i da ne dolaze u vršnim mjesecima, oni su nama i te kako dobri gosti, rekla je direktorica TZ Grada Splita Alijana Vukšić.

- Analize dostupnih podataka pokazuju da cruising turizam tu je dobar faktor u smislu da je njegova sezona malo duža i malo blaža je ta krivulja sezonalnosti nego kod drugih oblika i držim da je kruzing turizam dobar način za produženje sezone, rekla je izv. prof. dr. sc. Smiljana Pivčević.

Zabrinjava procjena da kruzeri u Splitu onečiste zrak više nego svi automobili zajedno. Ipak, mjerenja i u splitskoj i u dubrovačkoj luci pokazala su da je zrak i dalje kvalitetan. Ekološki standardi su sve stroži, na brodovima se razdvaja otpad, no uvijek ostaje bojazan što sve završi u moru?

- Sve te tvrtke i države u kojima su one registrirane su potpisnici međunarodne konvencije Marpola koji govori o određenoj udaljenosti od obale gdje se nešto može ispuštati ili ne, ali opet kontrola je tu vrlo slaba. Imamo primjer iz Dubrovnika gdje su doslovno slikani i snimljeni ti kruzeri gdje ispuštaju ravno ispod Dubrovnika otpadne vode, rekla je Zrinka Jakl, predsjednica Upravnog odbora Udruge "Sunce" Split.

Ključno je pronaći mjeru i procijeniti koliko kojoj destinaciji treba mega- kruzera za održivi turizam. Zarada ne smije biti osnovno mjerilo. Splitski Pomorski fakultet izrađuje Studiju o kruzerima koja će biti podloga za široku raspravu o budućnosti kruzing turizma u gradu. Manje je nekada više. Ipak, Split za razliku od Dubrovnika još uvijek ima prostora za rast broja mega- kruzera.


Komentari članka

Vezani članci

U Hrvatskoj je trenutno više od 900 tisuća turista

28.07.2021.

Prema prvim podacima sustava eVisitor u Hrvatskoj je trenutno više od 900.000 turista. Najviše ih je u Istri, na Kvarneru te u Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji.

HAC: Autocestama za vikend prošlo 40 posto više vozila nego lani

28.07.2021.

Autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta (HAC) proteklog je vikenda prošlo gotovo 843 tisuće vozila ili 39 posto više nego u isto vrijeme prošle godine, što je pratio i porast prihoda od naplaćene cestarine, od 41 posto, izvijestili su u ponedjeljak

Na Pelješcu najbolja turistička godina u povijesti

28.07.2021.

Polako se budi turizam i na krajnjem jugu. Dok je Dubrovnik na otprilike 50 posto rezultata iz 2019., Orebić i okolica gotovo su premašili i ostvareno u toj rekordnoj godini. Mjesto Viganj, koje je centar jedrenja na dasci, bilježi najbolju turističku god

Splitska zračna luka najprometnija u Hrvatskoj

27.07.2021.

Splitska zračna luka najprometnija je luka u Hrvatskoj, a samo ovoga vikenda tamo sletjelo je i poletjelo 180 zrakoplova s 32 tisuće putnika, podatci su iz Zračne luke Split - Resnik

Padaju turistički rekordi: U Hrvatskoj više od 800.000 gostiju

22.07.2021.

U prvih 19 dana srpnja u Hrvatskoj je zabilježeno više od dva milijuna turističkih dolazaka, što je 42 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, i 13,2 milijuna turističkih noćenja, što predstavlja porast od 35 posto u odnosu na isto razdoblje proš

Tag cloud

  1. 2229 članka imaju tag turizam
  2. 2123 članka imaju tag hrvatska
  3. 1402 članka imaju tag izvoz
  4. 1631 članka imaju tag financije
  5. 1215 članka imaju tag svijet
  6. 915 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1145 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1074 članka imaju tag trgovina
  9. 1039 članka imaju tag ict
  10. 899 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 913 članka imaju tag investicije
  12. 1044 članka imaju tag EU
  13. 739 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 941 članka imaju tag industrija
  15. 824 članka imaju tag menadžment
  16. 439 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 641 članka imaju tag maloprodaja
  19. 440 članka imaju tag poticaji
  20. 598 članka imaju tag marketing
  21. 414 članka imaju tag opg
  22. 537 članka imaju tag tehnologija
  23. 516 članka imaju tag krediti
  24. 401 članka imaju tag eu fondovi
  25. 314 članka imaju tag potpore
  26. 437 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 459 članka imaju tag obrazovanje
  29. 416 članka imaju tag porezi
  30. 391 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 338 članka imaju tag osijek
  32. 394 članka imaju tag hnb
  33. 439 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 409 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici