Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Velj 2020

Isplati li se kruzing turizam - i koliko?

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Zoran Kukilo/More/IMS/HRT  

Isplati li se kruzing turizam - i koliko?

Split uživa u zimskom odmoru od mega kruzera. Vanjski vezovi su prazni, prvi kruzer ove godine stiže tek krajem ožujka. Gradnja ovih vezova prije tri godine pokazala se opravdana. Uložilo se 230 milijuna kuna, kredit se vraća većom zaradom od kruzera.

- Od kada su izgrađeni vanjski vezovi niti jedan kruzer nije bio na sidru, a to nama u financijskom smislu znači da mu možemo naplatiti punu lučku pristojbu. U protivnom, ako je na sidru, možemo naplatiti samo 50 posto, kazao je ravnatelj Lučke uprave Split Vice Mihanović.

Velikom kruzeru tako se ukupno naplati oko 70 000 kuna, s turističkom pristojbom od iduće godine samo zarada od pristajanja kruzera bit će veća od 100 000 kuna. U Split će ih ove godine stići 312. Gužva u luci, na prometnicama i u centru grada jedna od najvećih negativnosti koje donose kruzeri.

- Pedeset posto putnika ide u sam grad, a od drugih 50 posto dio ostaje na brodu, a dio ide na izlete oko Splita. Znači kada nas ljudi kompariraju npr. s Dubrovnikom gdje velika većina putnika želi doći baš na Stradun, u centar grada, to u Splitu nije slučaj, kaže Mihanović.

Ovi prizori najbolje opisuju stanje u Dubrovniku: s gotovo 500 uplovljavanja kruzera na godinu došlo se do optimalnog broja i do faze kada grad može raditi vlastiti odabir i broja brodova i termina dolazaka.

- Već tri godine u kontinuitetu smanjujemo broj dolazaka kroz srpanj i kolovoz, od 15. lipnja do 15. kolovoza, već smo sada to pomakli na od 1. lipnja do 1. rujna, tako da u tom razdoblju posebnu smo pažnju stavili na kontrolu broja dolazaka i smanjenje toga broja i na neki način pokušali smo ih provući kroz sve dane u tjednu. Prije je dominantan bio četvrtak, petak i subota, rekao je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo.

Dobre strane kruzing turizma su produženje sezone, dovođenje novih gostiju i promocija destinacije. S druge strane tu su spomenute gužve, ekološki problemi i navodna mala potrošnja gostiju s kruzera.

- Našim malim obrtima i uslužnim djelatnostima iznimno su bitni i ovakvi gosti, jer to su gosti koji upravo kupuju njihove proizvode i upravo trebaju njihovu uslugu, uz uvjet da smo vremenski alocirali njihove dolaske, u vrijeme pred i posezone i da ne dolaze u vršnim mjesecima, oni su nama i te kako dobri gosti, rekla je direktorica TZ Grada Splita Alijana Vukšić.

- Analize dostupnih podataka pokazuju da cruising turizam tu je dobar faktor u smislu da je njegova sezona malo duža i malo blaža je ta krivulja sezonalnosti nego kod drugih oblika i držim da je kruzing turizam dobar način za produženje sezone, rekla je izv. prof. dr. sc. Smiljana Pivčević.

Zabrinjava procjena da kruzeri u Splitu onečiste zrak više nego svi automobili zajedno. Ipak, mjerenja i u splitskoj i u dubrovačkoj luci pokazala su da je zrak i dalje kvalitetan. Ekološki standardi su sve stroži, na brodovima se razdvaja otpad, no uvijek ostaje bojazan što sve završi u moru?

- Sve te tvrtke i države u kojima su one registrirane su potpisnici međunarodne konvencije Marpola koji govori o određenoj udaljenosti od obale gdje se nešto može ispuštati ili ne, ali opet kontrola je tu vrlo slaba. Imamo primjer iz Dubrovnika gdje su doslovno slikani i snimljeni ti kruzeri gdje ispuštaju ravno ispod Dubrovnika otpadne vode, rekla je Zrinka Jakl, predsjednica Upravnog odbora Udruge "Sunce" Split.

Ključno je pronaći mjeru i procijeniti koliko kojoj destinaciji treba mega- kruzera za održivi turizam. Zarada ne smije biti osnovno mjerilo. Splitski Pomorski fakultet izrađuje Studiju o kruzerima koja će biti podloga za široku raspravu o budućnosti kruzing turizma u gradu. Manje je nekada više. Ipak, Split za razliku od Dubrovnika još uvijek ima prostora za rast broja mega- kruzera.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska među zemljama s najvećim padom popunjenosti hotela, čak 71 posto

23.03.2020.

Od europskih zemalja veliki pad imala je i Grčka, gdje je popunjenost pala za 75 posto, dok je u Hrvatskoj taj pad iznosio 71 posto. Iznad je Kina koja ima pad popunjenosti of 72 posto.

Pad međunarodnih putovanja u svijetu

19.03.2020.

Broj međunarodnih putovanja ove bi godine mogao pasti i za više od 10 %, što će biti najveći pad na godišnjoj razini, jer širenje koronavirusa sije kaos u sektoru turizma i slobodnog vremena

'Kuhari postavljaju nemoguće uvjete, a perač suđa traži 7.000 kn!'

05.03.2020.

Vlasnici restorana krenuli su s pripremama za predstojeću sezonu, a jedna od mukotrpnijih svakako je pronalaženje adekvatnog kadra, ponajprije kuhara.

Koronavirus radi veliku štetu europskom turizmu, stradat će i Hrvatska

05.03.2020.

TURIZAM u Europi mogao bi pretrpjeti velike gubitke ako se nastavi širenje koronavirusa, a pogotovo ako zemlje uvedu strože mjere za zaustavljanje epidemije, poput ograničavanja putovanja.

Virus nadjačao turizam: ‘Izgubit ću stotine tisuća eura, rezervacije danima ne stižu‘

03.03.2020.

Turistički biznis svijeta koji već cijelo desetljeće uporno odolijeva terorizmu, ratovima, epidemijama, strahu od (ne)sigurnosti na odmoru, tsunamijima i olujama, sada je ipak pokleknuo. Koronavirus je prvi razlog zbog kojega je i industrija turizma moral

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2015 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1035 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 927 članka imaju tag kriza
  17. 598 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 498 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 286 članka imaju tag opg
  39. 386 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija