Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Velj 2020

Isplati li se kruzing turizam - i koliko?

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Zoran Kukilo/More/IMS/HRT  

Isplati li se kruzing turizam - i koliko?

Split uživa u zimskom odmoru od mega kruzera. Vanjski vezovi su prazni, prvi kruzer ove godine stiže tek krajem ožujka. Gradnja ovih vezova prije tri godine pokazala se opravdana. Uložilo se 230 milijuna kuna, kredit se vraća većom zaradom od kruzera.

- Od kada su izgrađeni vanjski vezovi niti jedan kruzer nije bio na sidru, a to nama u financijskom smislu znači da mu možemo naplatiti punu lučku pristojbu. U protivnom, ako je na sidru, možemo naplatiti samo 50 posto, kazao je ravnatelj Lučke uprave Split Vice Mihanović.

Velikom kruzeru tako se ukupno naplati oko 70 000 kuna, s turističkom pristojbom od iduće godine samo zarada od pristajanja kruzera bit će veća od 100 000 kuna. U Split će ih ove godine stići 312. Gužva u luci, na prometnicama i u centru grada jedna od najvećih negativnosti koje donose kruzeri.

- Pedeset posto putnika ide u sam grad, a od drugih 50 posto dio ostaje na brodu, a dio ide na izlete oko Splita. Znači kada nas ljudi kompariraju npr. s Dubrovnikom gdje velika većina putnika želi doći baš na Stradun, u centar grada, to u Splitu nije slučaj, kaže Mihanović.

Ovi prizori najbolje opisuju stanje u Dubrovniku: s gotovo 500 uplovljavanja kruzera na godinu došlo se do optimalnog broja i do faze kada grad može raditi vlastiti odabir i broja brodova i termina dolazaka.

- Već tri godine u kontinuitetu smanjujemo broj dolazaka kroz srpanj i kolovoz, od 15. lipnja do 15. kolovoza, već smo sada to pomakli na od 1. lipnja do 1. rujna, tako da u tom razdoblju posebnu smo pažnju stavili na kontrolu broja dolazaka i smanjenje toga broja i na neki način pokušali smo ih provući kroz sve dane u tjednu. Prije je dominantan bio četvrtak, petak i subota, rekao je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo.

Dobre strane kruzing turizma su produženje sezone, dovođenje novih gostiju i promocija destinacije. S druge strane tu su spomenute gužve, ekološki problemi i navodna mala potrošnja gostiju s kruzera.

- Našim malim obrtima i uslužnim djelatnostima iznimno su bitni i ovakvi gosti, jer to su gosti koji upravo kupuju njihove proizvode i upravo trebaju njihovu uslugu, uz uvjet da smo vremenski alocirali njihove dolaske, u vrijeme pred i posezone i da ne dolaze u vršnim mjesecima, oni su nama i te kako dobri gosti, rekla je direktorica TZ Grada Splita Alijana Vukšić.

- Analize dostupnih podataka pokazuju da cruising turizam tu je dobar faktor u smislu da je njegova sezona malo duža i malo blaža je ta krivulja sezonalnosti nego kod drugih oblika i držim da je kruzing turizam dobar način za produženje sezone, rekla je izv. prof. dr. sc. Smiljana Pivčević.

Zabrinjava procjena da kruzeri u Splitu onečiste zrak više nego svi automobili zajedno. Ipak, mjerenja i u splitskoj i u dubrovačkoj luci pokazala su da je zrak i dalje kvalitetan. Ekološki standardi su sve stroži, na brodovima se razdvaja otpad, no uvijek ostaje bojazan što sve završi u moru?

- Sve te tvrtke i države u kojima su one registrirane su potpisnici međunarodne konvencije Marpola koji govori o određenoj udaljenosti od obale gdje se nešto može ispuštati ili ne, ali opet kontrola je tu vrlo slaba. Imamo primjer iz Dubrovnika gdje su doslovno slikani i snimljeni ti kruzeri gdje ispuštaju ravno ispod Dubrovnika otpadne vode, rekla je Zrinka Jakl, predsjednica Upravnog odbora Udruge "Sunce" Split.

Ključno je pronaći mjeru i procijeniti koliko kojoj destinaciji treba mega- kruzera za održivi turizam. Zarada ne smije biti osnovno mjerilo. Splitski Pomorski fakultet izrađuje Studiju o kruzerima koja će biti podloga za široku raspravu o budućnosti kruzing turizma u gradu. Manje je nekada više. Ipak, Split za razliku od Dubrovnika još uvijek ima prostora za rast broja mega- kruzera.


Komentari članka

Vezani članci

Teška godina za turizam

03.12.2020.

O tome koliki ćemo oporavak i rast gospodarstva imati u idućoj godini uvelike će ovisiti kakva će nam biti turistička sezona. Hotelijeri smatraju da će i iduća godina biti teška, ali da bi mogla biti bolja nego ova s obzirom na stečena iskustva u pandemij

Mnogi osječki i splitski ugostitelji nisu izdržali nakon lockdowna

20.11.2020.

Točno šest mjeseci nakon što su ugostitelji ponovo otvorili svoje objekte situacija im nije nimalo naklonjena, a kao najvećeg krivca ističu psihozu koja se uvukla među ljude. Tako predsjednik osječkog Ceha ugostitelja pri HOK-u Atila Varga kaže da se 'lju

Istra: Uz povoljnije cijene i gostima hotela omogućen "rad od kuće"

19.11.2020.

Kako bi u vrijeme pandemije privukle goste u Istru, turističke tvrtke dosjetile su se ponuditi nove sadržaje. Prvi put su zimi uz hotele otvorenima ostavile i velike kampove te nude dulji boravak po pristupačnijim cijenama. Pod šifrom -rad izvan doma.

Analiza Bečkog instituta: Hrvatsku čeka rekordan pad, a iduća godina je posebno važna

16.11.2020.

Neizvjesnost prati i sljedeću godinu, posebno njen početak. Već sada su sve oči uprte u cjepivo protiv koronavirusa, no u ovom je trenutku još teško reći kojom dinamikom će se procjepljivati stanovništvo. O odgovoru na to pitanje, međutim, ovisi i uspjeh

Hrvatska na virtualnom sajmu turizma u Londonu

12.11.2020.

I nakon prvih 24 sata čista pozitiva. Velik interes stranih agencija za Hrvatsku i Dalmaciju, najviše Dubrovnik i Split, a na prvome mjestu, umjesto tradicionalnih Britanaca po broju upita Amerikanci. Čini se da nisu zaboravili da smo im jedini u Europsko

Tag cloud

  1. 2072 članka imaju tag hrvatska
  2. 2145 članka imaju tag turizam
  3. 1603 članka imaju tag financije
  4. 1342 članka imaju tag izvoz
  5. 1125 članka imaju tag svijet
  6. 808 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1046 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1073 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 884 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 920 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 408 članka imaju tag poticaji
  20. 344 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 525 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 377 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag opg
  27. 371 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 397 članka imaju tag porezi
  30. 377 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 327 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 391 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici