Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Velj 2020

Isplati li se kruzing turizam - i koliko?

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Zoran Kukilo/More/IMS/HRT  

Isplati li se kruzing turizam - i koliko?

Split uživa u zimskom odmoru od mega kruzera. Vanjski vezovi su prazni, prvi kruzer ove godine stiže tek krajem ožujka. Gradnja ovih vezova prije tri godine pokazala se opravdana. Uložilo se 230 milijuna kuna, kredit se vraća većom zaradom od kruzera.

- Od kada su izgrađeni vanjski vezovi niti jedan kruzer nije bio na sidru, a to nama u financijskom smislu znači da mu možemo naplatiti punu lučku pristojbu. U protivnom, ako je na sidru, možemo naplatiti samo 50 posto, kazao je ravnatelj Lučke uprave Split Vice Mihanović.

Velikom kruzeru tako se ukupno naplati oko 70 000 kuna, s turističkom pristojbom od iduće godine samo zarada od pristajanja kruzera bit će veća od 100 000 kuna. U Split će ih ove godine stići 312. Gužva u luci, na prometnicama i u centru grada jedna od najvećih negativnosti koje donose kruzeri.

- Pedeset posto putnika ide u sam grad, a od drugih 50 posto dio ostaje na brodu, a dio ide na izlete oko Splita. Znači kada nas ljudi kompariraju npr. s Dubrovnikom gdje velika većina putnika želi doći baš na Stradun, u centar grada, to u Splitu nije slučaj, kaže Mihanović.

Ovi prizori najbolje opisuju stanje u Dubrovniku: s gotovo 500 uplovljavanja kruzera na godinu došlo se do optimalnog broja i do faze kada grad može raditi vlastiti odabir i broja brodova i termina dolazaka.

- Već tri godine u kontinuitetu smanjujemo broj dolazaka kroz srpanj i kolovoz, od 15. lipnja do 15. kolovoza, već smo sada to pomakli na od 1. lipnja do 1. rujna, tako da u tom razdoblju posebnu smo pažnju stavili na kontrolu broja dolazaka i smanjenje toga broja i na neki način pokušali smo ih provući kroz sve dane u tjednu. Prije je dominantan bio četvrtak, petak i subota, rekao je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo.

Dobre strane kruzing turizma su produženje sezone, dovođenje novih gostiju i promocija destinacije. S druge strane tu su spomenute gužve, ekološki problemi i navodna mala potrošnja gostiju s kruzera.

- Našim malim obrtima i uslužnim djelatnostima iznimno su bitni i ovakvi gosti, jer to su gosti koji upravo kupuju njihove proizvode i upravo trebaju njihovu uslugu, uz uvjet da smo vremenski alocirali njihove dolaske, u vrijeme pred i posezone i da ne dolaze u vršnim mjesecima, oni su nama i te kako dobri gosti, rekla je direktorica TZ Grada Splita Alijana Vukšić.

- Analize dostupnih podataka pokazuju da cruising turizam tu je dobar faktor u smislu da je njegova sezona malo duža i malo blaža je ta krivulja sezonalnosti nego kod drugih oblika i držim da je kruzing turizam dobar način za produženje sezone, rekla je izv. prof. dr. sc. Smiljana Pivčević.

Zabrinjava procjena da kruzeri u Splitu onečiste zrak više nego svi automobili zajedno. Ipak, mjerenja i u splitskoj i u dubrovačkoj luci pokazala su da je zrak i dalje kvalitetan. Ekološki standardi su sve stroži, na brodovima se razdvaja otpad, no uvijek ostaje bojazan što sve završi u moru?

- Sve te tvrtke i države u kojima su one registrirane su potpisnici međunarodne konvencije Marpola koji govori o određenoj udaljenosti od obale gdje se nešto može ispuštati ili ne, ali opet kontrola je tu vrlo slaba. Imamo primjer iz Dubrovnika gdje su doslovno slikani i snimljeni ti kruzeri gdje ispuštaju ravno ispod Dubrovnika otpadne vode, rekla je Zrinka Jakl, predsjednica Upravnog odbora Udruge "Sunce" Split.

Ključno je pronaći mjeru i procijeniti koliko kojoj destinaciji treba mega- kruzera za održivi turizam. Zarada ne smije biti osnovno mjerilo. Splitski Pomorski fakultet izrađuje Studiju o kruzerima koja će biti podloga za široku raspravu o budućnosti kruzing turizma u gradu. Manje je nekada više. Ipak, Split za razliku od Dubrovnika još uvijek ima prostora za rast broja mega- kruzera.


Komentari članka

Vezani članci

Apel iz Crikvenice: ‘Hotelijere i iznajmljivače treba cijepiti među prvima, o tome nam ovisi sezona’

14.01.2021.

Iznajmljivači i hotelsko osoblje trebali bi ući u prioritet za cijepljenje jer o njima ovisi koliku sigurnost nudimo gostima, što će biti odlučujuće za odabir destinacije – kaže Slavko Matejčić

Turizam i ugostiteljstvo najviše pretrpjeli zbog pandemije, objavila Fina

13.01.2021.

Fina objavila popis najstabilnijih poduzetnika u RH Fina je u svojoj analizi objavila i popis najstabilnijih poduzetnika u Republici Hrvatskoj, s najmanjom vjerojatnosti nastupanja statusa neispunjavanja obveza (poduzetnici koji su prema metodologiji Fine

Korona uništava male iznajmljivače: mnogi odjavljuju apartmane te se okreću podstanarima i studentima, a najviše ih je na splitskom području

11.01.2021.

Mnogi vlasnici privatnih smještaja su zbog pandemije koronavirusa zabilježili manji broj gostiju ili ih uopće nisu imali, pa pokušavaju iznaći novu računicu u iznajmljivanju apartmana podstanarima. Neki pritom odjavljuju turistički smještaj, drugi ih pak,

Hrvatska je teško stradala. Oporavak bi mogao iznenaditi, ali ovisi o cijepljenju

10.01.2021.

Hrvatska bi u 2021. mogla biti među zemljama koje će se najbrže oporavljati, ali samo ako suzbije pandemiju No očekivani oporavak turizma i usluga Hrvatskoj bi u ovoj godini, prognoziraju u toj međunarodnoj financijskoj instituciji, mogao donijeti brži o

Turističkih noćenja u 2020. otprilike 50% u odnosu na 2019.

07.01.2021.

U Hrvatskoj je tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana ostvareno 92 tisuće turističkih noćenja ili 22 posto od onih u istom razdoblju godinu ranije, dok je u cijeloj 2020. noćenja bilo 54,4 milijuna, nešto više do 50 posto od ostvarenih u 2019., doznaje

Tag cloud

  1. 2082 članka imaju tag hrvatska
  2. 2156 članka imaju tag turizam
  3. 1352 članka imaju tag izvoz
  4. 1607 članka imaju tag financije
  5. 1143 članka imaju tag svijet
  6. 835 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1051 članka imaju tag trgovina
  8. 1086 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 887 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 995 članka imaju tag ict
  11. 885 članka imaju tag investicije
  12. 720 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1023 članka imaju tag EU
  14. 923 članka imaju tag industrija
  15. 801 članka imaju tag menadžment
  16. 943 članka imaju tag kriza
  17. 631 članka imaju tag maloprodaja
  18. 374 članka imaju tag koronavirus
  19. 413 članka imaju tag poticaji
  20. 580 članka imaju tag marketing
  21. 511 članka imaju tag krediti
  22. 529 članka imaju tag tehnologija
  23. 364 članka imaju tag opg
  24. 382 članka imaju tag eu fondovi
  25. 450 članka imaju tag obrazovanje
  26. 378 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 298 članka imaju tag potpore
  28. 419 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 398 članka imaju tag porezi
  30. 379 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 329 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 393 članka imaju tag vlada
  37. 310 članka imaju tag hgk
  38. 355 članka imaju tag energetika
  39. 403 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici