Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Velj 2019

Istražili smo za koga je paušalni obrt idealno rješenje i što sve njime može dobiti

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Istražili smo za koga je paušalni obrt idealno rješenje i što sve njime može dobiti

Zbog jednostavnijeg poslovanja i nižeg poreznog opterećenja broj obrtnika koji plaćaju paušalni porez u posljednjih nekoliko godina znatno se povećao. Samo u prošloj godini registrirano je nešto više od 7000 paušalista koji koriste pogodnosti uvedene početkom 2017. godine. Što je to paušalni obrt, tko ga može otvoriti i zašto je dobra opcija za poduzetnike početnike, otkrivamo u tportalovu vodiču

U sustav paušalnog oporezivanja mogu ući obrtnici i poljoprivrednici koji nisu u sustavu PDV-a i ostvaruju godišnji promet do 300.000 kuna. Umjesto oporezivanja prema rezultatima poslovanja, koje zahtijeva puno papirologije da bi se utvrdio dohodak ili dobit kao osnovica za porez, u slučaju paušalnog obrta porez se utvrđuje u paušalnom iznosu na temelju ostvarenog prometa.

Obrtnici koji se odluče za takav način plaćanja poreza ne trebaju voditi cjelokupno financijsko knjigovodstvo, već samo knjigu prometa (Obrazac KPR) iz koje je vidljivo koje su račune izdali te kako su i kada naplaćeni. Riječ je o jednoj tablici u koju upisuju izdane i naplaćene račune.

Paušalno plaćanje poreza omogućeno je svim obrtnicima i samostalnim poljoprivrednicima, osim onima koji se bave trgovinom i ugostiteljstvom. Iznimno, i trgovcima i ugostiteljima dopušteno je paušalno oporezivanje pod uvjetom da u poslovanju koriste poljoprivredne proizvode iz vlastite proizvodnje.

Ovaj oblik oporezivanja najpogodniji je za poduzetnike početnike i uslužne djelatnosti s jednim zaposlenim. Paušalno oporezivanje isplati se i osobama koje obrtničku djelatnost, odnosno domaću radinost ili slobodno zanimanje obavljaju kao drugu djelatnost, uz radni odnos ili mirovinu, jer propisane doprinose mogu plaćati na osnovicu ostvarenog paušalnog dohotka.

Treba naglasiti da paušalno oporezivanje nije dopušteno osobama kojima je slobodno zanimanje osnovna djelatnost. Prema postojećim propisima, slobodnim zanimanjima smatraju se odvjetnici, bilježnici, liječnici i stomatolozi u privatnoj praksi, vrhunski sportaši i umjetnici, novinari, prevoditelji i slična zanimanja osoba koje su po osnovi tih djelatnosti upisane u registar poreznih obveznika.

Obrtniku koji podnese zahtjev za plaćanjem paušalnog poreza Porezna uprava određuje godišnji paušalni dohodak koji predstavlja osnovicu za razrezivanje porezne obveze.

Dohodak se utvrđuje na temelju ostvarenih ukupnih godišnjih primitaka prethodne godine ili predviđenih primitaka za tekuću godinu ako je riječ o novom poreznom obvezniku koji započinje obavljati djelatnost.

Predujam paušalnog poreza plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja.

Ovisno o visini primitaka, određeno je pet poreznih osnovica, a porezna obveza određena je kao razlika između osnovice i porezno priznatih izdataka.

Kod obračuna poreza priznat je izdatak u visini od 85 posto ostvarenih primitaka pa su iznosi poreza u pravilu niži nego kod ostalih kategorija oporezivanja. Na paušalno utvrđenu svotu godišnjeg dohotka utvrđuje se porezna obveza po stopi od 12 posto, uvećano za prirez. Primjerice, obrtnik koji ostvari godišnji promet od 250.000 kuna plaća godišnje 5400 kuna paušalnog poreza (1350 kuna po tromjesečju), plus odgovarajući prirez.

Na temelju knjige prometa obrtnik je dužan izraditi poreznu prijavu (obrazac PO-SD), koju početkom godine (do 15. siječnja) predaje Poreznoj upravi. Na temelju godišnjeg izvješća o paušalnom dohotku u kojem se zbrajaju naplaćeni primici te plaćeni porez i prirez Porezna uprava određuje osnovicu i razrezuje poreznu obvezu za cijelu godinu.

Ako obrtnik ostvari veći li manji promet te uđe u viši ili niži razred oporezivanja, na temelju godišnje prijave utvrđuje se razlika paušalnog poreza za uplatu ili povrat, kao i porezna obveza za narednu godinu.

Paušalno oporezivanje privlačno je i zbog nižih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ukupni mjesečni doprinosi za 2019. paušalistima iznose 1.233,41 kunu. Za usporedbu, obrtnici koji vode poslovne knjige plaćaju 2004,29 kuna (obveznici poreza na dohodak), odnosno 3391,87 (obveznici poreza na dobit).

Važno je istaknuti da se i obrtnici koji posluju u sustavu poreza na dohodak ili dobit mogu prebaciti na paušalno oporezivanje ako zadovoljavaju tražene uvjete. Da bi to ostvarili, moraju poslati zahtjev Poreznoj upravi najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine (do 15. siječnja).


Komentari članka

Vezani članci

Marija Zuber: Iznajmljivači na moru plaćaju porez na dohodak i prirez u Zagrebu

22.05.2019.

Za većinu privatnih iznajmljivača paušalno plaćanje poreza na dohodak jednostavniji je i fiskalno pogodniji način podmirivanja porezne obveze. Do 2018. godišnja porezna obveza je iznosila 300 kuna po krevetu odnosno 350 kuna po smještajnoj jedinici u kamp

Pozajmica vlasnika – može li paušalist sam sebi pozajmiti sredstva?

25.04.2019.

U kojim slučajevima paušalni obrtnik može pozajmiti vlastita sredstva? Paušalni obrtnik može sam sebi pozajmiti financijska sredstva sa svog tekućeg računa iz više razloga.

Ljude ovih triju zanimanja u Hrvatskoj je nemoguće pronaći

08.04.2019.

Pronaći vodoinstalatera, zidara ili dimnjačara u Hrvatskoj je gotovo nemoguća misija

Novi obrtnici: Slobodnjaci otkrili prednosti paušalnog obrta

01.02.2019.

Manje je i poslovne dokumentacije koju je potrebno voditi. Nadalje, obrtnik ne treba podnositi obrazac JOPPD za sebe osobno, a ovisno i o razredu u kojem se nalazi, unaprijed je poznato koliko će iznositi izdatak za ukupni godišnji porez, što je vrlo važn

Marić najavio promjene u poreznom tretmanu paušalista i "slobodnjaka"

28.01.2019.

Niska stopa oporezivanja i jednostavno vođenja knjiga dovelo je do velikog rasta obrtnika paušalista i slobodnih djelatnosti. Ministar Zdravko Marić najavio je da će Ministarstvo financija "posebno razmotriti taj segment i vidjeti kako ga tretirati u budu

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1915 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1219 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 927 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 494 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 334 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija