Poduzetnički portal · Članak
11 Ou 2015
Izračunali smo: Koliko će vas koštati kredit nakon konverzije u eure?
Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda
Nakon tri runde pregovora bankara i dužnika u 'švicarcima', uz asistenciju Ministarstva financija i HNB-a, kao najrealnija opcija za dugoročno rješenje problema iskristaliziralo se pretvaranje kredita u 'švicarcima' u kredite s valutnom klauzulom u euru
Premda su i jedna i druga strana u pregovore krenule s dijametralno suprotnih pozicija, čini se da se nakon tri runde pregovora stavovi ipak približavaju. Za Udrugu Franak konverzija kredita u eure nije potpuno neprihvatljiva iako su do jučer inzistirali na pretvaranju 'švicaraca' u kune, a i bankari su, nakon pritisaka iz Ministarstva financija i HNB-a, shvatili da moraju ponuditi nešto više od palijativnog rješenja za najugroženije skupine dužnika.
Uz eliminiranje tečajnog rizika, pretvaranje kredita u 'švicarcima' u kredite u eurima trebalo bi dovesti do smanjivanja glavnice kredita i, koliko je to moguće, izjednačavanja uvjeta otplate za dužnike u 'švicarcima' s onima koje imaju korisnici kredita u eurima. Zato je ključno pitanje po kojem tečaju će se izvršiti konverzija. Polazne pretpostavke su da tečaj za konverziju bude niži od tržišnog, da trošak (razliku između tržišnog tečaja i tečaja za konverziju) snose banke te da im država zauzvrat omogući porezne olakšice.
Da bi se utvrdio fer tečaj za konverziju, treba voditi računa o nekoliko bitnih faktora. Prvo, nakon konverzije glavnica u kunama ne bi smjela biti veća nego što je bila u trenutku uzimanja kredita. Drugo, kamatna stopa nakon pretvaranja kredita u eure više neće biti fiksirana na razini od 3,23 posto, nego će osjetno porasti. I treće, treba uzeti u obzir to da su dužnici u 'švicarcima' u prvom razdoblju otplate, dok je tečaj švicarskog franka bio stabilan, profitirali jer su imali znatno niže rate od dužnika u eurima.
Prema neslužbenim informacijama HRT-a, bankarima odgovara to da se konverzija provede po već fiksiranom tečaju 'švicarca' od 6,39 kuna, a donja granica na koju bi pristali je tečaj od 5,80 kuna.
Na temelju tih informacija, tportal je izračunao koliko bi se smanjila glavnica na primjeru tri kredita u 'švicarcima' u protuvrijednosti od 50.000, 70.000 i 100.000 eura uzetima početkom 2007. na rok od 20 godina. Kao što se vidi u grafičkom prikazu, za kredit u 'švicarcima' u protuvrijednosti od 70.000 eura glavnica bi se smanjila između 60 i 110 tisuća kuna. Ako bi se za konverziju primijenio tečaj od 6,39 posto, glavnica u kunama (nakon osam godina otplate) svela bi se na razinu s početka otplate kredita, a kada bi se primijenio tečaj od 5,80 kuna, glavnica bi bila pedesetak tisuća kuna niža od početne.
No konverzija u eure po trenutno fiksiranom tečaju od 6,39 kuna ne znači da bi mjesečna rata kredita ostala ista kao prije konverzije, jer više ne bi vrijedila odredba o sniženoj kamatnoj stopi od 3,23 posto, već bi se na konvertirane kredite obračunavale uobičajene kamatne stope za kredite u eurima, a one su osjetno više. Tako bi u našem primjeru rata kredita nakon konverzije, uz kamatnu stopu od 5,5 posto, iznosila 4.900 kuna, a sada iznosi 4.330 kuna.
Ako bi se konverzija provela po tečaju nižem od 5,80 kuna, rata bi iznosila 4.450 kuna, što je još uvijek 120 kuna više od rate prije konverzije.
Fer tečaj za konverziju: 'Švicarac' po cijeni od 5,60 kuna
Okvirni izračun pokazuje da bi fer tečaj za konverziju ipak trebao biti ispod donje granice od 5,80 kuna. Analiza HNB-a, koja pokazuje da dužnici u 'švicarcima' u prosjeku ne bi otplatili znatno veći iznos od onih dužnika koji su digli kredite u eurima kada bi se tečaj franka zadržao na 6,39 kuna, a kamatna stopa na 3,23 posto, sugerira da bi fer tečaj za konverziju bio onaj koji bi omogućio zadržavanje iste rate kredita kao i prije konverzije. Da bi se postigao taj cilj, prema našem okvirnom izračunu tečaj za konverziju trebao bi biti oko 5,60 kuna. Na taj način bi se približno izjednačili uvjeti otplate za dužnike u 'švicarcima' s onima koje imaju korisnici kredita u eurima.
Lalovac: Rješenje kroz nekoliko mjeseci
Ministar financija Boris Lalovac najavio je da bi kroz nekoliko mjeseci mogao biti riješen veliki problem kredita u švicarskim francima, ali i problem ljudi koji teško otplaćuju kredite i u eurima. 'Radimo različite modele, koliko će snositi država, kroz određene porezne olakšice, a koliko će banke preuzeti na sebe. Radimo to i računovodstveno da ne padne sve u jednu godinu na teret banaka, da ne bi odmah bile na gubitku', kaže Lalovac. Pri tome, oni koji su uzeli kredite u švicarskim francima ne bi smjeli biti u privilegiranom položaju o odnosu na one koji su od početka uzeli kredit u eurima. Večernji list piše da će Vlada do kraja idućeg tjedna predstaviti model po kojemu će se provesti konverzija kredita iz švicarskih franaka u eure. Glavno je polazište otpis između četvrtine i petine glavnice duga u francima, preciznije 22% duga, nakon čega bi se preostali dio kredita pretvorio u eurski kredit i na njega zaračunala kamata od 5,60 posto. (Hina/Večernji list)
Komentari članka
Vezani članci
Miodrag Šajatović: Plaće su u Hrvatskoj baš takve kakve smo i zaslužili
23.01.2023.Veće plaće imaju zemlje koje imaju veći BDP po stanovniku. Najnovija Eurostatova metodologija pokazala je da je prosječna godišnja bruto plaća u Sloveniji 28.765 eura, a u Hrvatskoj 16.169 eura. Dakle, slovenske su plaće 78 posto više od hrvatskih. Ali i
Freelanceri i svi koji uz plaću primaju druge uplate više ne trebaju žiro račun. Još kratko se može zatvoriti bez naknade
20.01.2023.Od Nove godine freelanceri, iznajmljivači i svi zaposleni koji koji uz plaću zarađuju i honorare ne moraju više imati žiro-račun za zaprimanje uplata - dovoljan je tekući. Točnije, mogu birati na koji će im račun sjesti uplata.
Musk, Bezos i Zuckerberg lani izgubili 400 milijardi dolara
03.01.2023.Unatoč padu tržišne vrijednosti, tehnologija ostaje dominantna industrijska grana. Među najvećim svjetskim tvrtkama 20 je tehnoloških, s ukupnom tržišnom vrijednošću od 9,2 bilijuna dolara
HNB: Dug opće države na kraju rujna pao na 70,4 posto BDP-a
30.12.2022.Udio duga opće države u BDP-u na kraju rujna 2022. iznosio je 70,4 posto, što je 11,1-postotni bod manje nego na kraju rujna 2021., čime je nastavljen trend pada tog udjela započet u drugom lanjskom kvartalu, izvijestili su u petak iz HNB-a.
Pripremite se za novogodišnji vikend: Stiže euro
30.12.2022.Pripremite se za novogodišnji vikend. Prelazak s kune na eure mogao bi vas zateći nespremne.Vraćate se s dočeka Nove Godine i poželite kući taksijem, više nemate gotovine, a vaše internet bankarstvo ne radi i ne možete platiti vožnju. Rješenje je bankomat
Tag cloud
- 2428 članka imaju tag turizam
- 2293 članka imaju tag hrvatska
- 1399 članka imaju tag svijet
- 1500 članka imaju tag izvoz
- 1748 članka imaju tag financije
- 1083 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1171 članka imaju tag trgovina
- 1200 članka imaju tag ict
- 1305 članka imaju tag poljoprivreda
- 1028 članka imaju tag investicije
- 967 članka imaju tag zapošljavanje
- 1069 članka imaju tag industrija
- 793 članka imaju tag poduzetništvo
- 1090 članka imaju tag EU
- 891 članka imaju tag menadžment
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 498 članka imaju tag poticaji
- 696 članka imaju tag maloprodaja
- 505 članka imaju tag opg
- 958 članka imaju tag kriza
- 643 članka imaju tag marketing
- 353 članka imaju tag potpore
- 475 članka imaju tag eu fondovi
- 567 članka imaju tag tehnologija
- 436 članka imaju tag hotelijerstvo
- 524 članka imaju tag krediti
- 458 članka imaju tag prehrambena industrija
- 484 članka imaju tag obrazovanje
- 445 članka imaju tag porezi
- 428 članka imaju tag gospodarstvo
- 377 članka imaju tag osijek
- 406 članka imaju tag energetika
- 455 članka imaju tag dzs
- 367 članka imaju tag start up
- 400 članka imaju tag hnb
- 330 članka imaju tag hgk
- 432 članka imaju tag BDP
- 406 članka imaju tag vlada
- 440 članka imaju tag banke
- 336 članka imaju tag agrokor
Tečajna lista
Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
---|---|---|---|
EUR | 7,51 | 7,53 | 7,56 |
USD | 7,04 | 7,06 | 7,09 |
GBP | 8,47 | 8,50 | 8,52 |
CHF | 7,63 | 7,65 | 7,67 |
CAD | 5,20 | 5,22 | 5,23 |
Dionice
Rast Pad PrometTicker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
Ticker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
Ticker | Zadnja | Promet |
---|---|---|
INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |