Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Ou 2015

Izračunali smo: Koliko će vas koštati kredit nakon konverzije u eure?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Izračunali smo: Koliko će vas koštati kredit nakon konverzije u eure?

Nakon tri runde pregovora bankara i dužnika u 'švicarcima', uz asistenciju Ministarstva financija i HNB-a, kao najrealnija opcija za dugoročno rješenje problema iskristaliziralo se pretvaranje kredita u 'švicarcima' u kredite s valutnom klauzulom u euru

Premda su i jedna i druga strana u pregovore krenule s dijametralno suprotnih pozicija, čini se da se nakon tri runde pregovora stavovi ipak približavaju. Za Udrugu Franak konverzija kredita u eure nije potpuno neprihvatljiva iako su do jučer inzistirali na pretvaranju 'švicaraca' u kune, a i bankari su, nakon pritisaka iz Ministarstva financija i HNB-a, shvatili da moraju ponuditi nešto više od palijativnog rješenja za najugroženije skupine dužnika.

Uz eliminiranje tečajnog rizika, pretvaranje kredita u 'švicarcima' u kredite u eurima trebalo bi dovesti do smanjivanja glavnice kredita i, koliko je to moguće, izjednačavanja uvjeta otplate za dužnike u 'švicarcima' s onima koje imaju korisnici kredita u eurima. Zato je ključno pitanje po kojem tečaju će se izvršiti konverzija. Polazne pretpostavke su da tečaj za konverziju bude niži od tržišnog, da trošak (razliku između tržišnog tečaja i tečaja za konverziju) snose banke te da im država zauzvrat omogući porezne olakšice.

Da bi se utvrdio fer tečaj za konverziju, treba voditi računa o nekoliko bitnih faktora. Prvo, nakon konverzije glavnica u kunama ne bi smjela biti veća nego što je bila u trenutku uzimanja kredita. Drugo, kamatna stopa nakon pretvaranja kredita u eure više neće biti fiksirana na razini od 3,23 posto, nego će osjetno porasti. I treće, treba uzeti u obzir to da su dužnici u 'švicarcima' u prvom razdoblju otplate, dok je tečaj švicarskog franka bio stabilan, profitirali jer su imali znatno niže rate od dužnika u eurima.

Prema neslužbenim informacijama HRT-a, bankarima odgovara to da se konverzija provede po već fiksiranom tečaju 'švicarca' od 6,39 kuna, a donja granica na koju bi pristali je tečaj od 5,80 kuna.

Na temelju tih informacija, tportal je izračunao koliko bi se smanjila glavnica na primjeru tri kredita u 'švicarcima' u protuvrijednosti od 50.000, 70.000 i 100.000 eura uzetima početkom 2007. na rok od 20 godina. Kao što se vidi u grafičkom prikazu, za kredit u 'švicarcima' u protuvrijednosti od 70.000 eura glavnica bi se smanjila između 60 i 110 tisuća kuna. Ako bi se za konverziju primijenio tečaj od 6,39 posto, glavnica u kunama (nakon osam godina otplate) svela bi se na razinu s početka otplate kredita, a kada bi se primijenio tečaj od 5,80 kuna, glavnica bi bila pedesetak tisuća kuna niža od početne.

No konverzija u eure po trenutno fiksiranom tečaju od 6,39 kuna ne znači da bi mjesečna rata kredita ostala ista kao prije konverzije, jer više ne bi vrijedila odredba o sniženoj kamatnoj stopi od 3,23 posto, već bi se na konvertirane kredite obračunavale uobičajene kamatne stope za kredite u eurima, a one su osjetno više. Tako bi u našem primjeru rata kredita nakon konverzije, uz kamatnu stopu od 5,5 posto, iznosila 4.900 kuna, a sada iznosi 4.330 kuna.

Ako bi se konverzija provela po tečaju nižem od 5,80 kuna, rata bi iznosila 4.450 kuna, što je još uvijek 120 kuna više od rate prije konverzije.

Fer tečaj za konverziju: 'Švicarac' po cijeni od 5,60 kuna

Okvirni izračun pokazuje da bi fer tečaj za konverziju ipak trebao biti ispod donje granice od 5,80 kuna. Analiza HNB-a, koja pokazuje da dužnici u 'švicarcima' u prosjeku ne bi otplatili znatno veći iznos od onih dužnika koji su digli kredite u eurima kada bi se tečaj franka zadržao na 6,39 kuna, a kamatna stopa na 3,23 posto, sugerira da bi fer tečaj za konverziju bio onaj koji bi omogućio zadržavanje iste rate kredita kao i prije konverzije. Da bi se postigao taj cilj, prema našem okvirnom izračunu tečaj za konverziju trebao bi biti oko 5,60 kuna. Na taj način bi se približno izjednačili uvjeti otplate za dužnike u 'švicarcima' s onima koje imaju korisnici kredita u eurima.

Lalovac: Rješenje kroz nekoliko mjeseci

Ministar financija Boris Lalovac najavio je da bi kroz nekoliko mjeseci mogao biti riješen veliki problem kredita u švicarskim francima, ali i problem ljudi koji teško otplaćuju kredite i u eurima. 'Radimo različite modele, koliko će snositi država, kroz određene porezne olakšice, a koliko će banke preuzeti na sebe. Radimo to i računovodstveno da ne padne sve u jednu godinu na teret banaka, da ne bi odmah bile na gubitku', kaže Lalovac. Pri tome, oni koji su uzeli kredite u švicarskim francima ne bi smjeli biti u privilegiranom položaju o odnosu na one koji su od početka uzeli kredit u eurima. Večernji list piše da će Vlada do kraja idućeg tjedna predstaviti model po kojemu će se provesti konverzija kredita iz švicarskih franaka u eure. Glavno je polazište otpis između četvrtine i petine glavnice duga u francima, preciznije 22% duga, nakon čega bi se preostali dio kredita pretvorio u eurski kredit i na njega zaračunala kamata od 5,60 posto. (Hina/Večernji list)


Komentari članka

Vezani članci

HPB postao vlasnik Jadranske banke

06.07.2018.

Namjera HPB-a je provesti dokapitalizaciju Jadranske banke u iznosu od 110 milijuna za koja će, kako je rekao Vuić, koristiti vlastita sredstva. Hrebac je kazala da je ovim ugovorom završena dvogodišna sanacija

Uvođenje zajedničke valute nam je suđeno: Hrvatska ni da hoće ne može na referendum o uvođenju eura

13.06.2018.

Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obvezu uvođenja eura i to je bio dio ugovora o pristupanju, a Ustav RH kaže da su međunarodni ugovori po snazi iznad zakona

Banke zaradile 1,43 mlrd. kuna – milijardu kuna više nego lani

08.06.2018.

Ovo mogla biti jedna od rekordnih godina za banke, posebno imajući u vidu oporavak novoodobrenih kredita.

Analiza pokazala: Bruto inozemni dug pao ispod 40 milijardi eura

06.06.2018.

Obzirom na obilje likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa vjerojatno će segment poduzeća nastaviti dio svojih inozemnih obveza zanavljati zaduživanjem na domaćem tržištu

Banke ipak smiju koristiti HROK

05.06.2018.

Agenciji za zaštitu osobnih podataka nisu se javili ni Hrvatska udruga banaka ni HROK iako su od donošenja GDPR-a prošle dvije godine

Tag cloud

  1. 1774 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 943 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 641 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 515 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 320 članka imaju tag poticaji
  21. 393 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 393 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 235 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 312 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 303 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 356 članka imaju tag BDP