Izvoz u prva dva mjeseca pao šest posto

Ukupan hrvatski izvoz u prva dva mjeseca ove godine vrijedio je 9,9 milijardi kuna, što je smanjenje od šest posto u odnosu na prva dva mjeseca 2011. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku uvoz je dosegnuo 17,4 milijarde kuna i bio je 4,5 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine.

Nastavak je to trenda zabilježenog i u zadnjem tromjesečju 2011. godine. Prema podacima Hrvatske narodne banke u ta je tri mjeseca zabilježen pad i uvoza i izvoza. Izvoz je unatoč velikoj vrijednosti isporučenog broda u prosincu, pao za 4,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Loši izvozni rezultati uočeni su kod većine sektora, što potvrđuje pad izvoza od 3,7 posto i kad se izdvoje brodovi i nafta. Na strani uvoza tromjesečni pad bio je još izrazitiji te iznosi 6,6 posto, što je najveće smanjenje još od sredine 2009. Uvoz kapitalnih proizvoda i nadalje pada, kao i uvoz cestovnih vozila.

U siječnju ove godine izvoz je ponešto porastao, uglavnom zbog izvoza hrane. Rastao je primjerice, sezonski izvoz ribe (izvoz tune na japansko tržište) i prehrambenih proizvoda (pretežno izvoz šećera). Ukupni izvoz hrane i pića porastao je za 17 posto i dosegnuo 1,2 milijarde kuna, dok je izvoz goriva i maziva smanjen za 28,6 posto i iznosio je 954 milijuna kuna.

S druge strane najveći je pad vrijednosti izvoza zabilježen kod brodogradnje, u kemijskoj industiji, te kod izvoza električne energije. U cjelini, rast robnog izvoza iz Hrvatske sve jače zaostaje za rastom robnog izvoza usporedivih zemalja Srednje i Jugoistočne Europe. K tome, razina robnog izvoza jedino je kod Hrvatske niža nego 2008. godine. Robni je uvoz porastao uglavnom zbog rasta uvoza energenata.

Najveći dio hrvatskog izvoza odlazi u zemlje Europske unije. U prva dva mjeseca izvoz u EU bio je manji za 0,4 posto. Ukupno je bio vrijedan 6,2 milijarde kuna. Ni znatan porast izvoza u Austriju (43,6 posto, ukupno 836 milijuna kuna) i Njemačku (8,6 posto, 1,17 milijardi kuna) nije uspio nadoknaditi velik pad izvoza u Italiju od 26,1 posto. Izvoz u Italiju bio je vrijedan 1,5 milijardi kuna, što je 533 milijuna kuna manje nego u prva dva mjeseca 2011. godine. Od ostalih europskih zemalja porastao je izvoz u Rusiju, za 62 posto (ukupno iznosi 256 milijuna kuna). No prepolovio se izvoz u Tursku, sa 208 milijuna kuna na 113 milijuna kuna.

Analitičari su prošle godine već najavili probleme s izvozom u Italiju, koji je izazvan jačanjem krize u toj zemlji. Razloge kontrakcije talijanskog BDP-a u posljednjem tromjesečju 2011. treba tražiti u slabljenju inozemne potražnje i nepovoljnim domaćim kretanjima. Na gospodarski rast Italije negativno je utjecala i fiskalna konsolidacija.

Bolje vijesti dolaze iz Njemačke. Analitičari HNB-a smatraju da pad BDP-a od 0,2 u posljednjem tromjesečju 2011. ipak ne znači ulazak u ponovnu recesiju. Gospodarski rast u cijeloj 2011. bio je čak 3 posto. Podaci za 2012. upućuju na to da je riječ samo o kratkotrajnom usporavanju rasta. Rast će domaća potražnja uz povoljna kretanja na njemačkom tržištu rada. Mnogo će toga ovisiti o kretanju u ostatku eurozone. Usporavanje rasta primijećuje se i u Austriji te u Sloveniji.

U pozitivne izvozne elemente može se tek ubrojiti ocjena HNB-a da se u 2011. godini poboljšala cjenovna i troškovna konkurentnost izvoza u odnosu na prethodnu godinu. Kuna je ponešto oslabila tijekom godine, konkurentnosti je pridonijelo i povoljnije kretanje domaćih jediničnih troškova rada nego kod većine najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera.