Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Srp 2017

Javni dug prvi put dosegnuo 300 milijardi kuna, no analitičari tvrde: 'To je samo privremeno'

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Hina  

Javni dug prvi put dosegnuo 300 milijardi kuna, no analitičari tvrde: 'To je samo privremeno'

Iznos javnog duga od 300,1 milijardu kuna na kraju ožujka predstavlja povećanje duga i na godišnjoj i na mjesečnoj razini, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke HNB-a.

U ožujku je javni dug u odnosu na veljaču povećan za 4,1 posto ili 11,7 milijardi kuna, dok je u odnosu na ožujak prošle godine porastao za 4,2 posto ili 12,1 milijardu kuna.

»Rast na mjesečnoj razini posljedica je rasta obje komponente javnog duga. Tako je unutarnja komponenta u ožujku zabilježila rast za 4,1 milijardu kuna u odnosu na veljaču ili za 2,2 posto, dok je inozemna komponenta bila viša za 7,6 milijardi kuna ili 7,2 posto«, navode analitičari RBA.

Objašnjavaju da je rast duga posljedica izdavanja obveznica na inozemnom tržištu kapitala u ožujku u ukupnom iznosu od 1,25 milijardi eura te rasta unutarnjih i inozemnih kredita središnje države.

Analitičari RBA ističu i da je povećanje duga na godišnjoj razini prvenstveno odraz rasta unutarnje komponente javnog duga, koja je krajem ožujka dosegnula 186,4 milijarde kuna, što je za 6,4 posto ili 11,1 milijardu više nego u istom lanjskom mjesecu.

»Poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem tržištu, dodatno pogurnuti ekspanzivnim monetarnim mjerama HNB-a, utjecali su na rast unutarnje komponente javnog duga, čiji je udio u ukupnom dugu koncem prvog tromjesečja povećan na 62,1 posto, 1,3 postotna boda više u odnosu na lanjski ožujak«, navode analitičari RBA.

Inozemna komponenta javnog duga dosegnula je, pak, u ožujku 113,8 milijardi kuna, što je za 0,8 posto ili 908 milijuna kuna više nego u istom lanjskom mjesecu.

Rast javnog duga u ožujku prvenstveno je posljedica izdavanja državne obveznice na inozemnom tržištu u iznosu od 1,25 milijardi eura. No, radi se, kažu analitičari, o privremenom povećanju duga jer je iz sredstava dobivenih izdavanjem te obveznice već u travnju refinancirana inozemna obveznica koja je dospjela u tom mjesecu.

»To zaduživanje otišlo je na refinanciranje duga dospjelog krajem travnja, odnosno izdanja obveznica realiziranog u Americi prije pet godina od 1,5 milijardi dolara. Stoga je idućih mjeseci za očekivati nastavak pada javnog duga«, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Očekuje da će tijekom godine pasti i udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP), koji je lani zabilježio prvo smanjenje nakon osam godina, i to za 2,5 postotnih bodova, na 84,2 posto BDP-a.

»U ovoj godini definitivno očekujemo daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u, na 82,8 posto, i to je bitno s aspekta procjena rejting agencija, kojima je to jedan od najvažnijih pokazatelja«, kaže Zdeslav Šantić.

Ipak, analitičari upozoravaju da su nužne daljnje strukturne reforme.

»Bez obzira na relativna poboljšanja kretanja javnog duga, što je rezultirao smanjenjem vanjske ranjivosti te poboljšanjem ročne, kamatne i valutne strukture, visoki troškovi servisiranja tijekom nadolazećeg razdoblja i dalje će vršiti pritisak na hrvatske javne financije. U takvim uvjetima, suženi fiskalni prostor za produktivna ulaganja ovisit će o poboljšanju učinkovitosti javne uprave temeljene na strukturnim reformama«, zaključuju analitičari RBA.


Komentari članka

Vezani članci

Paraziti se množe: Na uhljebe smo potrošili 740 milijuna kuna više nego lani

19.09.2018.

Javnosektoraši su zahvaljujući kupovanju socijalnog mira mirno prebrodili šestogodišnju recesiju, što je bilo financirano zaduživanjem države, zbog čega se javni dug u jednom trenutku popeo na preko 290 milijardi kuna

Zašto su kamate na kredite u Hrvatskoj duplo veće nego u bogatim zemljama EU-a?

18.09.2018.

Iz HNB-a kažu da veliki utjecaj na visinu i kretanje kamatnih stopa ima percepcija rizičnosti zemlje koja se vidi kroz visinu premije rizika za kredite te kreditni rejting zemlje.

Cappelli i Zhaoming Hu: Hrvatska i Kina za jaču turističku i gospodarsku suradnju

17.09.2018.

Hrvatska i Kina žele širenje turističke suradnje, za što je ključno uvođenje izravnih aviolinija, razvoj ponude prilagođene kineskim turistima i pojednostavljenje procedura za dobivanje viza, poručili su uoči turističke konferenciji u Dubrovniku "Kina plu

Velike promjene u sektoru vinarstva

14.09.2018.

Vlada je u prvo saborsko čitanje u četvrtak sa sjednice u Puli uputila prijedlog Zakona o vinu kojim se, ističe ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, predlaže višestruko smanjenje administrativnih opterećenja hrvatskih vinara.

Zašto u Hrvatskoj nema Starbucksa?

12.09.2018.

Iako Starbucksa nema u Hrvatskoj, to ne znači da ovaj brend nije razmatrao opciju otvaranja svojih kafića u našoj zemlji. Glasine o tome da bi se mogao otvoriti u glavnom gradu stare su skoro desetljeće.

Tag cloud

  1. 1800 članka imaju tag hrvatska
  2. 1835 članka imaju tag turizam
  3. 1496 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 954 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 908 članka imaju tag trgovina
  8. 649 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 835 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 520 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 419 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 325 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 237 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 311 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP