Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Srp 2017

Javni dug prvi put dosegnuo 300 milijardi kuna, no analitičari tvrde: 'To je samo privremeno'

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Hina  

Javni dug prvi put dosegnuo 300 milijardi kuna, no analitičari tvrde: 'To je samo privremeno'

Iznos javnog duga od 300,1 milijardu kuna na kraju ožujka predstavlja povećanje duga i na godišnjoj i na mjesečnoj razini, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke HNB-a.

U ožujku je javni dug u odnosu na veljaču povećan za 4,1 posto ili 11,7 milijardi kuna, dok je u odnosu na ožujak prošle godine porastao za 4,2 posto ili 12,1 milijardu kuna.

»Rast na mjesečnoj razini posljedica je rasta obje komponente javnog duga. Tako je unutarnja komponenta u ožujku zabilježila rast za 4,1 milijardu kuna u odnosu na veljaču ili za 2,2 posto, dok je inozemna komponenta bila viša za 7,6 milijardi kuna ili 7,2 posto«, navode analitičari RBA.

Objašnjavaju da je rast duga posljedica izdavanja obveznica na inozemnom tržištu kapitala u ožujku u ukupnom iznosu od 1,25 milijardi eura te rasta unutarnjih i inozemnih kredita središnje države.

Analitičari RBA ističu i da je povećanje duga na godišnjoj razini prvenstveno odraz rasta unutarnje komponente javnog duga, koja je krajem ožujka dosegnula 186,4 milijarde kuna, što je za 6,4 posto ili 11,1 milijardu više nego u istom lanjskom mjesecu.

»Poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem tržištu, dodatno pogurnuti ekspanzivnim monetarnim mjerama HNB-a, utjecali su na rast unutarnje komponente javnog duga, čiji je udio u ukupnom dugu koncem prvog tromjesečja povećan na 62,1 posto, 1,3 postotna boda više u odnosu na lanjski ožujak«, navode analitičari RBA.

Inozemna komponenta javnog duga dosegnula je, pak, u ožujku 113,8 milijardi kuna, što je za 0,8 posto ili 908 milijuna kuna više nego u istom lanjskom mjesecu.

Rast javnog duga u ožujku prvenstveno je posljedica izdavanja državne obveznice na inozemnom tržištu u iznosu od 1,25 milijardi eura. No, radi se, kažu analitičari, o privremenom povećanju duga jer je iz sredstava dobivenih izdavanjem te obveznice već u travnju refinancirana inozemna obveznica koja je dospjela u tom mjesecu.

»To zaduživanje otišlo je na refinanciranje duga dospjelog krajem travnja, odnosno izdanja obveznica realiziranog u Americi prije pet godina od 1,5 milijardi dolara. Stoga je idućih mjeseci za očekivati nastavak pada javnog duga«, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Očekuje da će tijekom godine pasti i udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP), koji je lani zabilježio prvo smanjenje nakon osam godina, i to za 2,5 postotnih bodova, na 84,2 posto BDP-a.

»U ovoj godini definitivno očekujemo daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u, na 82,8 posto, i to je bitno s aspekta procjena rejting agencija, kojima je to jedan od najvažnijih pokazatelja«, kaže Zdeslav Šantić.

Ipak, analitičari upozoravaju da su nužne daljnje strukturne reforme.

»Bez obzira na relativna poboljšanja kretanja javnog duga, što je rezultirao smanjenjem vanjske ranjivosti te poboljšanjem ročne, kamatne i valutne strukture, visoki troškovi servisiranja tijekom nadolazećeg razdoblja i dalje će vršiti pritisak na hrvatske javne financije. U takvim uvjetima, suženi fiskalni prostor za produktivna ulaganja ovisit će o poboljšanju učinkovitosti javne uprave temeljene na strukturnim reformama«, zaključuju analitičari RBA.


Komentari članka

Vezani članci

U Hrvatskoj stručnjak ima plaću kao obični radnik u Njemačkoj

17.01.2018.

Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci plaćeni su u Njemačkoj 30 eura po satu, a u Hrvatskoj devet pa proizlazi da se u Hrvatskoj može angažirati stručnjaka za plaću nekog jednostavnog zanimanja u Njemačkoj

Sedam velikih projekata koji će obilježit 2018. godinu u Hrvatskoj

17.01.2018.

Odluka rejtinške agencije Fitch o povećanju hrvatskog kreditnog rejtinga prvi je korak na putu jačanja boniteta hrvatske države.

Hrvatska 102 milijuna noćenja Iza nas je rekordna turistička godina

16.01.2018.

Prihod od turizma u Hrvatskoj u prvih 9 mjeseci 2017. narastao na gotovo 9 milijardi eura

Štednje nikad više: Hrvati u bankama imaju 271 milijardu kuna

16.01.2018.

Obje su kategorije zabilježile godišnje stope rasta iznad 22 posto, što je u potpunosti u skladu s kontinuiranim padom kamatnih stopa na štedne i oročene depozite u Hrvatskoj i eurozoni

Igre s brojkama: Nezaposlenost pala jer je HZZ izbrisao 45.000 ljudi iz evidencije

15.01.2018.

Svaka vlast voli se hvaliti svojim uspjesima. Ova garnitura ima sreću što vlada u propulzivno vrijeme, u kojem krumpiri rastu i na asfaltu

Tag cloud

  1. 1722 članka imaju tag hrvatska
  2. 1740 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1133 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 724 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 334 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija