Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Svi 2019

Je li impresivni rast BDP-a zasluga Plenkovićeve vlade? Ni blizu, evo zašto

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Je li impresivni rast BDP-a zasluga Plenkovićeve vlade? Ni blizu, evo zašto

EKONOMIJA je u prva tri mjeseca ove godine porasla za 3,9 posto, što je za hrvatske prilike solidan rast, i svakako dobra vijest.

Plenković se danas na sjednici vlade pohvalio da je "politika vlade" zaslužna za rast.

"Dakle radi se o kontinuiranom rastu 19 kvartala za redom i ovaj put i više od samih naših projekcija. Mi smo procjenjivali stopu rasta od 2,6 posto za cijelu godinu, a ovaj rast nas svrstava u zemlje EU-a s najvećim rastom BDP-a. Ohrabrujuće je i to da se rast bazira na povećanom izvozu, povećanju javnih ulaganja i apsorpciji europskih sredstava u provedbi velikih infrastrukturnih projekata, ali i zahvaljujući politici vlade koja je kroz poreznu reformu i razne druge oblike te kroz administrativno rasterećenje građanima ostavila više sredstava, tako da je porasla i potrošnja. Trebamo biti realni za preostale kvartale, ali ovaj rast će svakako doprinijeti rastu na razini godine", rekao je Plenković.

No teško da si zasluge za ubrzanje rasta može pripisati Plenkovićeva vlada jer do sada nije povukla niti jedan ozbiljan potez koji bi olakšao poslovanje, privukao veće privatne investicije i dinamizirao ekonomiju kako bismo barem pokušali uhvatiti korak sa zemljama srednje i istočne Europe poput Češke, Slovačke ili Poljske kojima su stope rasta od 4 ili 5 posto postale normalna pojava.

Hrvatska po konkurentnosti u društvu Venezuele

Da je tome tako dovoljno je pogledati bilo koju analizu koja se bavi konkurentnošću ili lakoćom poslovanja u Hrvatskoj.

Hrvatska se na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne našla u društvu Venezuele, Mongolije i Argentine. Zauzela je 60. mjesto od ukupno 63 svjetske ekonomije.

Kao najveće slabosti identificirani su pravni i regulatorni okvir, birokracija, državno vlasništvo u kompanijama, zaštita prava vlasništva, prilagodljivost vladinih politika, prakse revizije i računovodstva, financiranje mirovina te imigracijski zakoni.

Također, upozorava se i na nisku zaposlenost mladih, negativan trend rasta stanovništva, probleme u privlačenju talenata, obrazovanja zaposlenika, transferu znanja i općenito slaboj prilagodljivosti na promjene.

Kao izazovi za Hrvatsku u 2019. godini navedeni su reformiranje javne administracije i lokalne samouprave, razvoj i reformiranje obrazovnog sustava, povećanje efikasnosti suradnje gospodarstva i znanstvene zajednice, smanjenje udjela javnog sektora u cjelokupnom gospodarstvu i reformiranje pravosuđa.

Sve su to problemi i reforme na koje se godinama upozorava, no ni Plenkovićeva vlada, kao ni prethodne, nema se hrabrosti, a vjerojatno ni znanja, s time suočiti.

Polovica tvrtki ne bi ponovno izabrala Hrvatsku za ulaganje

Možemo se prisjetiti i gospodarskog istraživanja Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, najveće bilateralne gospodarske organizacije u Hrvatskoj, koje je u veljači ove godine provedeno među 150 tvrtki članica Komore te u nekima od vodećih tvrtki u Hrvatskoj, a koje je pokazalo da gotovo polovica tvrtki koje posluju u Hrvatskoj ne bi ponovno izabrala Hrvatsku kao poslovnu lokaciju.

Udio poduzeća koja bi ponovno investirala u Hrvatsku pao je s prošlogodišnjih 68% na 54%. Pritom je ovaj broj do 2017. godinama iznosio visokih 80%, a ovogodišnji pad spremnosti za reinvesticije Hrvatsku je svrstao znatno ispod prosjeka zemalja srednje i istočne Europe koji iznosi 79%. Kao glavne razloge svog nezadovoljstva ispitane tvrtke navode nedovoljnu borbu protiv korupcije i kriminala, visoko porezno opterećenje i porezni sustav, neučinkovitu javnu upravu te nedostatak pravne sigurnosti.

Hrvatska na Doing Business listi iza Srbije i Crne Gore

Krajem listopada prošle godine objavljeno je i izvješće Svjetske banke (SB) o regulativi poslovanja Doing Business, u kojem je Hrvatska zauzela 58. mjesto među ukupno 190 zemalja, što predstavlja pad za sedam mjesta.

Najlošiji je plasman Hrvatska zabilježila u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola, potonuvši na 159. mjesto, sa 126. mjesta godinu ranije.

Daleko najveći pad na rang-ljestvici SB-a Hrvatska je zabilježila u kategoriji pokretanja poslovanja, na 123. mjesto, nasuprot 87. mjestu na ranijoj ljestvici.

Hrvatska je nazadovala i u kategoriji dostupnosti kredita, skliznuvši na 85. mjesto sa 77. Pogoršanje je zabilježeno i u kategoriji zaštite prava manjinskih dioničara, iskazano u padu Hrvatske na odgovarajućoj ljestvici s 29. na 38. mjesto.

Blago je nazadovala, za dva mjesta, u kategoriji izvršenja ugovora, zauzevši 25. mjesto, u odnosu na 23. mjesto ranije.

Od zemalja u hrvatskom okruženju bolje stoje Srbija na 48. mjestu, Crna Gora na 50. mjestu te Mađarska na 53. mjestu. Bolji plasman ima i Rumunjska na 52. mjestu, dok se Bugarska plasirala odmah iza Hrvatske zauzevši 59. mjesto. Bosna i Hercegovina je na 89. mjestu.

Iz svega navedenog vidljivo je da se Hrvatskoj gospodarski rast događa slučajno, po inerciji. Poslovati i investirati u Hrvatskoj i dalje je teško. Vuče nas ono malo privatnog sektora koji još uvijek uspijeva preživjeti u neprijateljskom okruženju i tako ćemo se vući do sljedeće globalne recesije, koja će nas opet utopiti u višegodišnju lokalnu recesiju.


Komentari članka

Vezani članci

Goran Litvan: Korona zasad odnijela 66.000 radnih mjesta

30.11.2020.

Broj zaposlenih od veljače do listopada povećan je za oko 18.000. To je dokaz politici za tezu eppur si muove. A prava je istina da korona nije donijela 18.000 radnih mjesta, nego ih je odnijela više od 66 tisuća. Prošle je godine u tom razdoblju povećan

[EKSKLUZIVNO] Klub milijardera: Pogledajte listu deset najmoćnijih domaćih poduzetnika

27.11.2020.

Liderovu listu na kojoj su 82 kompanije s prihodom većim od milijardu kuna sastavili smo promatrajući sve kompanije koje konsolidiraju rezultate poslovanja na razini grupacije, sustava odnosno holdinga.

Zadnji detalji novih mjera: Zatvaraju se kladionice, crkve ostaju otvorene

26.11.2020.

U vladi se još definiraju posljednji detalji oko gospodarskih mjera za one sektore koji budu pogođeni novim strogim mjerama. Oni bi trebali moći računati na postojeće subvencije plaća od 4000 kuna po zaposlenom, a razmatra se privremeno oslobađanje kad je

Klub milijardera: U novom Lideru objavljujemo listu najvećih sustava u Hrvatskoj. Ovdje pogledajte TOP 10

26.11.2020.

Ta skupina sustava ostvarila je prošle godine 294 milijarde kuna prihoda, što je 41 posto svih prihoda u hrvatskom gospodarstvu, iskazala 35 posto bruto dobiti (18,7 milijardi kuna) i zapošljavala 258.705 ljudi, što je 28 posto svih zaposlenih.

Proizvodnja – temelj uspješnog gospodarstva – značaj izvoza

22.11.2020.

Ključ za ekonomski uspjeh i gospodarski rast ovisi prije svega o mogućnostima nacije da stvori nove vrijednosti i dobra te da poboljša kvalitetu postojećih. Zašto se onda u Republici Hrvatskoj toliko pozornosti pridaje samo smanjenju javne potrošnje, pove

Tag cloud

  1. 2068 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1341 članka imaju tag izvoz
  5. 1124 članka imaju tag svijet
  6. 803 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1071 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 918 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 407 članka imaju tag poticaji
  20. 342 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 524 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag opg
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 376 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 325 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici