Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Ou 2020

Kakav će biti odgovor Unije na recesiju koja stiže nakon pandemije?

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Vladimir Nišević  

Kakav će biti odgovor Unije na recesiju koja stiže nakon pandemije?

Ako se članice i uspiju dogovoriti npr. o zajedničkoj proizvodnji respiratora, mobilnim liječničkim timovima i lokacijama za karantene, ostaje pitanje hoće li u recesiji opet biti žrtve zemlje juga, već pogođene virusom.

Globalna pandemija koronavirusa koja je poharala svijet osim pitanja što i kako s bolešću i njenim razmjerima, s kojima se suočavamo vjerojatno prvi puta nakon pandemije gripe 1918. i 1919. godine.

Početkom 20. stoljeća dogodila se puno opasnija i gora pandemija od ove današnje početkom 21. stoljeća. Poharala je svijet i donijela nesagledive posljedice koje sežu čak i do izumiranja dijela eskimskog naroda.

Ali ta pandemija dogodila se u vremenu kada je svijet bio daleko nerazvijeniji u svakom pogledu, od osobne higijene preko gospodarstva do zdravstva. Tadašnje gospodarsko i zdravstveno stanje svijeta, pa i Hrvatske, u današnjem vremenu ne samo da nije razumljivo nego ga je gotovo nemoguće opisati mlađim naraštajima, posebice onima rođenim u doba ekspanzije tehnologije.

Međutim, ako kolokvijalno nazvanu “španjolsku gripu” usporedimo s današnjim koronavirusom može se reći kako smo u nesagledivoj prednosti pred našim precima koje je nekoliko godina nakon toga poharao još i Drugi svjetski rat.

Pokazale se sve slabosti
Ali ipak se treba zapitati nije li tada gripa, a danas korona, ukazala na sve slabosti postojećeg političkog, gospodarskog i zdravstvenog sustava? Postavlja se pitanje – ako već tada nismo ništa naučili nego smo kroz svega dvadesetak godina krenuli u veliki svjetski rat, što ćemo po završetku današnje pandemije uopće naučiti? ili preciznije, hoće li svijet biti u stanju sagledati sve slabosti i onda ih popraviti?

Prije nego što krenemo u Europsku uniju moramo se zapitati jednu stvar, a to je stanje zdravstvenog sustava u Sjedinjenim Američkim Državama. U trenutku dok ovo pišem u SAD-u su oko 1832 potvrđena slučaja i tko zna koliko onih za koje se nikada neće znati da su imali koronavirus. A za to sami nisu krivi, nego možda spadaju u 30-ak milijuna građana SAD-a koji ne posjeduje nikakav oblik zdravstvenog osiguranja te bez plaćanja ne mogu dobiti nikakvu vrstu osnovne zdravstvene skrbi.

Na to treba dodati poveći broj onih s osnovnim zdravstvenim osiguranjem koji možda svoje police žele trošiti tek kada im stanje bude ozbiljno ugroženo. I ovo sve nije situacija s početka 20. stoljeća kada američki vojnici masovno umiru od “španjolske gripe”, ovo je situacija iz 21. stoljeća kada vladajuće elite u Sjedinjenim Američkim Državama lome koplja oko jednog, jedinog političkog pitanja – trebaju li svi Amerikanci imati besplatnu primarnu zdravstvenu skrb.

Krenimo malo i na europski kontinent koji je već dugi niz godina ovjenčan pričom o zajedništvu kroz asocijaciju zvanu Europska unija. I uz priznavanje svih zasluga Unije, posebice kada su u pitanju male države te države istočnog dijela – ne čini li se u ovom trenutku da koronavirus nekako više nego ikada na scenu vraća suverene države i zatvaranje svakoga u svoje granice?


Komentari članka

Vezani članci

Rad od kuće - Površna zakonska regulativa otvorila mnogo pitanja na koja se traže hitni odgovori

21.01.2021.

Može li poslodavac jednostrano naložiti rad od kuće, barem u neuobičajenim uvjetima poput epidemije? Koje bi troškove rada poslodavci radnicima morali naknaditi dok rade od kuće? Što je sa zaštitom na radu, troškovima prijevoza, evidencijom radnog vremena

Zaustavljanje gospodarstva samo bi produbilo krizu

18.01.2021.

Sve više glasova traži najstrože moguće mjere protiv pandemije, pa i zaustavljanje gospodarstva. Ako političari to učine tek ćemo onda vidjeti što je kriza, upozorava Henrik Böhme.

Ugostitelji traže da im se omogući rad - barem na terasama

15.01.2021.

Kapa na glavi, kava u ruci. Ispija se na brzinu, mrzla bura puše. Kafići zatvoreni, no zato cvjeta biznis s kafe aparatima. A to baš i nema epidemiološke logike.

Hrvatsku je napustilo desetak tisuća radno sposobnih građana

15.01.2021.

Više od trećine (34 posto) radne snage koja se preselila imalo je tercijarnu, visokokvalificiranu, razinu obrazovanja. Najvažnije zemlje odredišta takvih radnika su Njemačka, Španjolska, Francuska, Belgija i Austrija. Prije izlaska iz EU-a Velika Britanij

Malim tvrtkama u Velikoj Britaniji prijeti zatvaranje

15.01.2021.

Kada bi se te brojke preslikale na cijelu zemlju, približno 250.000 od 5,9 milijuna malih poduzeća u Velikoj Britaniji moglo bi nestati. Predsjednik FSB-a Mike Cherry izjavio je da "razvoj mjera potpore kompanijama nije pratio korak s intenziviranjem ogra

Tag cloud

  1. 2083 članka imaju tag hrvatska
  2. 2159 članka imaju tag turizam
  3. 1354 članka imaju tag izvoz
  4. 1608 članka imaju tag financije
  5. 1144 članka imaju tag svijet
  6. 837 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1053 članka imaju tag trgovina
  8. 1086 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 888 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 996 članka imaju tag ict
  11. 886 članka imaju tag investicije
  12. 720 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1024 članka imaju tag EU
  14. 924 članka imaju tag industrija
  15. 802 članka imaju tag menadžment
  16. 943 članka imaju tag kriza
  17. 631 članka imaju tag maloprodaja
  18. 376 članka imaju tag koronavirus
  19. 413 članka imaju tag poticaji
  20. 580 članka imaju tag marketing
  21. 511 članka imaju tag krediti
  22. 529 članka imaju tag tehnologija
  23. 365 članka imaju tag opg
  24. 382 članka imaju tag eu fondovi
  25. 450 članka imaju tag obrazovanje
  26. 378 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 298 članka imaju tag potpore
  28. 419 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 398 članka imaju tag porezi
  30. 381 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 330 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 393 članka imaju tag vlada
  37. 310 članka imaju tag hgk
  38. 356 članka imaju tag energetika
  39. 403 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici