Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Svi 2019

Kako do prosječne plaće od 7500 kuna, i kako to udvostručiti

Izvor: lider.media · Autor: Željko Garača  

Kako do prosječne plaće od 7500 kuna, i kako to udvostručiti

Kada je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović prije oko dva mjeseca u govoru na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo” poručila da bi prosječna plaća u Hrvatskoj trebala biti 7.500 kuna bila je višestruko u pravu. To je naprosto odraz iskazanih potreba građana, ali su reakcije bile mlake ili čak omalovažavajuće u smislu da je to samo lijepa želja, neozbiljno, da se to ne može odrediti dekretom i sl.

Pogrešne interpretacije njene izjave u medijima da se radi o minimalnoj plaći brzo su ispravljene, ali je u međuvremenu ipak bilo neprimjerenih komentara. Čak ni premijer Andrej Plenković, koji je nazočio govoru Predsjednice, nije odolio iskušenju te je izjavio da se ne može dekretom odrediti minimalna plaća. Naravno da može, možda ne dekretom nego zakonom, što zapravo imamo. Drugo je pitanje o kojem se iznosu radi, pogotovo ako je tako velik. Sumnjam da je Predsjednica nešto tako i promislila. No, ne samo da bi prosječna plaća trebala biti 7.500 kuna da bi građani znatnije osjetili učinke gospodarskog rasta na svom standardu, ona je to mogla biti, ali i može vrlo brzo biti. Nije potreban dekret. Za plaću od 7.500 kuna potrebna je drugačija fiskalna politika, a to je u rukama premijera.

Tranzicijski trošak mirovinske reforme u 2018. godini je bio više od devet milijardi kuna ili oko 2,5 posto BDP-a. Unatoč neslaganjima u stručnoj javnosti što čini tranzicijski trošak, nesporan je dio koji se odnosi na iznos mirovinskih doprinosa koji odlazi u drugi mirovinski stup te se za toliko povećava deficit prvog mirovinskog stupa, takozvani tranzicijski deficit. Država mora prikupiti više od 6,1 milijardu kuna dodatnih poreza, zbog obveza koje ima prema postojećim umirovljenicima. Drugi dio tranzicijskog troška odnosi se na financiranje tranzicijskog deficita. O tome se jako malo govori ili čak ne priznaje kao tranzicijski trošak, ali i za to je država morala prošle godine prikupiti više od tri milijarde kuna dodatnih poreza za plaćanje kamata na javni dug koji je ranije nastao zbog nemogućnosti države da prikupi dovoljno poreza za podmirenje tranzicijskog deficita. Od 2016. godine državni proračun je praktično u suficitu i država nema potrebu za novim zaduživanjem, ali trošak kamata za staro zaduženje i dalje ostaje, i ostat će još dugo. Treba ponoviti da se javni dug ne smanjuje već se smanjuje udio javnog duga u BDP-u. To je naravno dobro, ali nije dovoljno. Kamate ostaju. Konkretna manifestacija tog dijela tranzicijskog troška su kamate koje država plaća na državne obveznice koje drže OMF-ovi.
Možemo se složiti da država nedovoljno racionalno troši novac poreznih obveznika povećavajući razne rashode, ali svi ti rashodi ipak manje-više potiču neke gospodarske aktivnosti koje generiraju BDP. Porezni prihodi vraćaju se u gospodarstvo i imaju multiplikativni učinak sigurno veći od jedan. O veličini ovog multiplikatora postoje različita mišljenja pa se razlikuju i ona znanstvena. Dugo vremena vladao je stav da je vrijednost tih multiplikatora negativna, odnosno da povećanje proračunske potrošnje smanjuje BDP. Nisu naši makroekonomisti bili usamljeni u tome. To je bilo prevladavajuće mišljenje u svijetu potpomognuto i stavom samog MMF-a. Ali prije par godina, ekonomisti MMF-a su se javno ispričali kako su napravili veliku pogrešku i znatno podcijenili vrijednost fiskalnih multiplikatora. Sugerirali su da je ta vrijednost zapravo oko 1,5. Međutim, ovdje je situacija još gora. Porezi prikupljeni za servisiranje mirovinske reforme odlijevaju se iz gospodarstva zbog servisiranja tranzicijskog troška i zaista imaju negativni učinak na BDP, odnosno radi se o negativnom multiplikatoru. U najboljem slučaju, izostao je rast BDP-a koji je ekvivalentan rastu koji bi se desio da su ti porezni prihodi vraćeni u gospodarstvo na bilo koji način.

Nedavno sam pišući za Lider iznio jedan mogući scenarij što je moglo biti u 2018. godini da je tih devet milijardi kuna otišlo gospodarstvu kroz smanjenje poreznog opterećenja ukidanjem trećine parafiskalnih nameta, građanima kroz smanjenje poreza na dohodak i povećanje mirovina, a dio i kroz državnu potrošnju za povećanje plaća medicinskom osoblju, učiteljima, profesorima i sličnima. Sve to rezultiralo bi dodatnim rastom BDP-a od 3,7 posto što je u skladu s vrijednošću fiskalnog multiplikatora od 1,5. I tako svake godine. Ista priča je primjenjiva za 2016., 2017. i 2019. Slično vrijedi i za prethodne, ali i za naredne godine. No, ove četiri godine su za sada dovoljne. U tom četverogodišnjem razdoblju kumulativno je propušten rast BDP-a od oko 15 posto. Uz pretpostavku da bi plaće rasle kao i BDP, sadašnja prosječna neto plaća ne bi bila 6.369 kuna nego 15 posto veća, blizu 7.500 kuna. Da smo kojim slučajem ukinuli drugi mirovinski stup 2008. godine kao i većina tranzicijskih zemalja, kad smo ga već uveli, gdje bi nam bio kraj. Ne bismo im danas gledali u leđa, mnogi ne bi napustili zemlju, demografska slika bila bi mnogo bolja, gospodarstvo konkurentnije, javni dug znatno manji, plaće i mirovine veće pa i one buduće, zdravstvo bez dugova i još puno toga.

Kažu da za prolivenim mlijekom ne treba plakati pa se isti scenarij može primijeniti na naredne četiri godine i približili bi se istom cilju. No, tu priča ne staje i nastavlja se sljedećih godina. Za oko 30 godina prosječna plaća bi bila dvostruko veća nego ona koja će biti uz ovakav mirovinski sustav. Ako nekome ovo zvuči nevjerojatno, molim da me javno i argumentirano opovrgne. Do tada sam siguran.

Predsjednice, bili ste u pravu. Vlada to može riješiti.


Komentari članka

Vezani članci

Obavljen još jedan korak do 8,07 milijardi eura za EU poljoprivrednike

02.12.2020.

Zaključen je neformalni dogovor o novoj uredbi ZPP-a da se do kraja 2022. poljoprivrednicima isplate potpore vrijednosti 8,07 milijardi eura. Najudaljenijim regijama i dalje isti financijski iznosi, a produljene su i izvanredne Covid mjere.

Manje se trošilo na ‘Crni petak‘, pad je velik

01.12.2020.

I ove su godine građani iskoristili popuste i promotivne akcije, posebno online. No, s obzirom na gospodarske posljedice pandemije, smanjena sklonost potrošnji je bila očekivana

Električna oprema digla industriju, a trgovinu pošta

01.12.2020.

Industrijska proizvodnja u listopadu ove godine je porasla 2,8 posto dok je maloprodaja pala 2,5 posto, najmanje od početka pandemije

Goran Litvan: Korona zasad odnijela 66.000 radnih mjesta

30.11.2020.

Broj zaposlenih od veljače do listopada povećan je za oko 18.000. To je dokaz politici za tezu eppur si muove. A prava je istina da korona nije donijela 18.000 radnih mjesta, nego ih je odnijela više od 66 tisuća. Prošle je godine u tom razdoblju povećan

[EKSKLUZIVNO] Klub milijardera: Pogledajte listu deset najmoćnijih domaćih poduzetnika

27.11.2020.

Liderovu listu na kojoj su 82 kompanije s prihodom većim od milijardu kuna sastavili smo promatrajući sve kompanije koje konsolidiraju rezultate poslovanja na razini grupacije, sustava odnosno holdinga.

Tag cloud

  1. 2070 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1603 članka imaju tag financije
  4. 1342 članka imaju tag izvoz
  5. 1125 članka imaju tag svijet
  6. 805 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1046 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1072 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 884 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 919 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 408 članka imaju tag poticaji
  20. 343 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 525 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 351 članka imaju tag opg
  26. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 397 članka imaju tag porezi
  30. 377 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 326 članka imaju tag osijek
  32. 435 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 391 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici