Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Tra 2009

Kako krenuti u vlastiti posao?

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: NT  

Kako krenuti u vlastiti posao?

Osim što ima razlika u samoj proceduri otvaranja, ova odluka može uvelike utjecati i na samu zaradu, jer nije svejedno na koji ćete način plaćati poreze. Različiti učinci koji proizlaze iz odabira okvira poslovanja mogu se pokazati presudnima u izboru.

Svakom je poduzetniku cilj na legalan način smanjiti porezna opterećenja kojima je izložen, ostvariti sve potencijalne porezne uštede koje mu sustav dopušta kako bi u konačnici poslovao što profitabilnije. Stoga treba istaći razlike između poreznih obveza koje imaju trgovačka društva nasuprot obrta.

Prema Zakonu o porezu na dobit, trgovačka su društva (d.o.o. kao najrašireniji oblik) obveznici poreza na dobit koji vode dvojno knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o računovodstvu, dok su obrtnici obveznici poreza na dohodak, prema Zakonu o porezu na dohodak, i trebaju voditi jednostavno knjigovodstvo. Odabirom ustrojstva bira se i oblik neposrednog poreza.

No, ne treba smetnuti s uma da porezni teret po osnovi dohotka uvijek pada na pleća investitora, tj. fizičke osobe bez obzira radi li se o osnivaču trgovačkog društva ili obrtniku. Naime, dobit trgovačkog društva, tj. razlika prihoda i rashoda, određuje se temeljem nastanka poslovnog događaja (npr. izvršenja usluge i ispostave računa), dok se u slučaju obrtnika utvrđuje načelom blagajne, tj. na novčanoj osnovi.

Kako različito priznavanje poreznih osnovica za iste stvari u poreznim razdobljima može dovesti do velikih razlika u obavezama, potrebno je dobro razmisliti koji organizacijski oblik osnovati. Ne manje važne su i različite porezne stope koje se primjenjuju na priznate porezne osnovice.

U slučaju poreza na dobit nominalna je porezna stopa od 20 posto na poreznu osnovicu (računovodstvena dobit uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit). Od 1. siječnja 2005. isplaćena neto-dobit članovima d.o.o.-a (fizičkim osobama) ostvarena za 2005. i nadalje (nakon oporezivanja dobiti sa stopom od 20 posto) više se ne smatra dohotkom pa se i ne oporezuje. Do kraja 2004. isplaćena neto-dobit dooporezivala se porezom na dohodak od kapitala (po stopi od 15 posto i mogućim prirezom). Primjerice, ako je neto-dobit isplaćena fizičkoj osobi - članu društva koji ima prebivalište u Zagrebu (prirez od 18 posto) - tada je ukupno porezno opterećenje iznosilo 34,16 posto ukupne bruto-dobiti (20-postotni porez na dobit, 15-postotni porez na dohodak na isplaćenu dobit i 18-postotni prirez porezu na dohodak).

U oporezivanju poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (obrta) primjenjuju se progresivne porezne stope od 15, 25, 35 i 45 posto, ovisno o visini godišnje porezne osnovice (to je dohodak kao razlika između primitaka i izdataka koji se umanjuje za poticaje, preneseni gubitak i osobni odbitak), koja se utvrđuje rješenjem porezne uprave koje se donosi na temelju obvezno podnesene godišnje porezne prijave obrtnika.

Prema Zakonu o porezu na dobit, ako obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (npr. obrtnik) ostvari u prethodnom razdoblju dohodak veći od 400.000 kn, onda on po sili zakona postaje obveznik poreza na dobit, što ne znači da u prvoj godini obavljanja djelatnosti poduzetnik (koji planira ostvariti dohodak veći od 400.000 kn) mora osnovati d.o.o. nego može biti obrtnik. Osnivanjem d.o.o.-a poduzetnik može besporezno isplaćivati predujam dobiti (vodeći računa da isplaćeni predujmovi ne budu veći od ostvarene neto-dobiti), čime se u dobroj mjeri eliminira temeljni razlog zbog čega su se dosad poduzetnici češće opredjeljivali za obrt i oporezivanje porezom na dohodak jer tada mogu tijekom poslovne godine slobodno i besporezno raspolagati gotovim novcem, odnosno dohotkom.

Zaključak bi bio da se, gledano prema poreznoj stopi, više isplati osnovati trgovačko društvo u slučaju da je porezna osnovica viša od 100 tisuća kuna, ali treba uzeti u obzir i ostale važne faktore poput učinaka PDV-a, mogućnosti raspolaganja gotovinom, odgovornost prema trećim osobama osobnom imovinom (u slučaju osnivanja obrta) i slično, te tek tada donijeti odluku o organizacijskom obliku novog poslovnog subjekta.


Komentari članka

Vezani članci

'Gazela' u Hrvatskoj 6% više, tri su u europskih top 1000

09.04.2018.

Tempo rasta broja brzorastućih tvrtki od šest posto znači, međutim, usporavanje (prethodno je bio dvoznamenkast), a ujedno je i znatno slabiji od prosjeka EU (+14%).

HUP i EK nagrađuju najbolje poduzetničke ideje srednjoškolaca – nagradni fond 250 tisuća kuna

20.03.2018.

Sredstva koje će škole dobiti kao nagradu za najbolje ocijenjene projekte i ideje uložit će se u edukaciju učenika o poduzetništvu te razvoj poduzetničkih znanja i vještina učenika škole

Stižu nove milijunske kazne za poduzetnike. Ako isti zakon prekrše uhljebi - nikom ništa

12.03.2018.

Za povrede GDPR-a određena je maksimalna novčana upravna kazna u iznosu od 20 mil. eura ili 4 % godišnjeg globalnog prometa, ovisno što je veće za povrede prava ispitanika, načela obrade, nepoštivanje naredbe ili omogućavanje pristupa nadzornog tijela te

Propast poduzetništva u Republici Srpskoj

08.03.2018.

Prošle godine registrirano je 1190 novih pravnih osoba, za 210 manje nego 2016. godine, dok ih je ugašeno 330, najviše od 2014. godine

Hrvatski fenomen – tamo gdje država zapinje, oni ruše rekorde

07.03.2018.

Privlače najviše novca iz EU, imaju najjeftiniji javni sektor, ulažu u obrazovanje i zdravstvo, dozvole izdaju za jedan dan...

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1772 članka imaju tag turizam
  3. 1484 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 742 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 894 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 752 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 814 članka imaju tag ict
  13. 782 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 543 članka imaju tag maloprodaja
  17. 511 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 464 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 366 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 419 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 226 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 293 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 286 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija