Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Tra 2009

Kako krenuti u vlastiti posao?

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: NT  

Kako krenuti u vlastiti posao?

Osim što ima razlika u samoj proceduri otvaranja, ova odluka može uvelike utjecati i na samu zaradu, jer nije svejedno na koji ćete način plaćati poreze. Različiti učinci koji proizlaze iz odabira okvira poslovanja mogu se pokazati presudnima u izboru.

Svakom je poduzetniku cilj na legalan način smanjiti porezna opterećenja kojima je izložen, ostvariti sve potencijalne porezne uštede koje mu sustav dopušta kako bi u konačnici poslovao što profitabilnije. Stoga treba istaći razlike između poreznih obveza koje imaju trgovačka društva nasuprot obrta.

Prema Zakonu o porezu na dobit, trgovačka su društva (d.o.o. kao najrašireniji oblik) obveznici poreza na dobit koji vode dvojno knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o računovodstvu, dok su obrtnici obveznici poreza na dohodak, prema Zakonu o porezu na dohodak, i trebaju voditi jednostavno knjigovodstvo. Odabirom ustrojstva bira se i oblik neposrednog poreza.

No, ne treba smetnuti s uma da porezni teret po osnovi dohotka uvijek pada na pleća investitora, tj. fizičke osobe bez obzira radi li se o osnivaču trgovačkog društva ili obrtniku. Naime, dobit trgovačkog društva, tj. razlika prihoda i rashoda, određuje se temeljem nastanka poslovnog događaja (npr. izvršenja usluge i ispostave računa), dok se u slučaju obrtnika utvrđuje načelom blagajne, tj. na novčanoj osnovi.

Kako različito priznavanje poreznih osnovica za iste stvari u poreznim razdobljima može dovesti do velikih razlika u obavezama, potrebno je dobro razmisliti koji organizacijski oblik osnovati. Ne manje važne su i različite porezne stope koje se primjenjuju na priznate porezne osnovice.

U slučaju poreza na dobit nominalna je porezna stopa od 20 posto na poreznu osnovicu (računovodstvena dobit uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit). Od 1. siječnja 2005. isplaćena neto-dobit članovima d.o.o.-a (fizičkim osobama) ostvarena za 2005. i nadalje (nakon oporezivanja dobiti sa stopom od 20 posto) više se ne smatra dohotkom pa se i ne oporezuje. Do kraja 2004. isplaćena neto-dobit dooporezivala se porezom na dohodak od kapitala (po stopi od 15 posto i mogućim prirezom). Primjerice, ako je neto-dobit isplaćena fizičkoj osobi - članu društva koji ima prebivalište u Zagrebu (prirez od 18 posto) - tada je ukupno porezno opterećenje iznosilo 34,16 posto ukupne bruto-dobiti (20-postotni porez na dobit, 15-postotni porez na dohodak na isplaćenu dobit i 18-postotni prirez porezu na dohodak).

U oporezivanju poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (obrta) primjenjuju se progresivne porezne stope od 15, 25, 35 i 45 posto, ovisno o visini godišnje porezne osnovice (to je dohodak kao razlika između primitaka i izdataka koji se umanjuje za poticaje, preneseni gubitak i osobni odbitak), koja se utvrđuje rješenjem porezne uprave koje se donosi na temelju obvezno podnesene godišnje porezne prijave obrtnika.

Prema Zakonu o porezu na dobit, ako obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (npr. obrtnik) ostvari u prethodnom razdoblju dohodak veći od 400.000 kn, onda on po sili zakona postaje obveznik poreza na dobit, što ne znači da u prvoj godini obavljanja djelatnosti poduzetnik (koji planira ostvariti dohodak veći od 400.000 kn) mora osnovati d.o.o. nego može biti obrtnik. Osnivanjem d.o.o.-a poduzetnik može besporezno isplaćivati predujam dobiti (vodeći računa da isplaćeni predujmovi ne budu veći od ostvarene neto-dobiti), čime se u dobroj mjeri eliminira temeljni razlog zbog čega su se dosad poduzetnici češće opredjeljivali za obrt i oporezivanje porezom na dohodak jer tada mogu tijekom poslovne godine slobodno i besporezno raspolagati gotovim novcem, odnosno dohotkom.

Zaključak bi bio da se, gledano prema poreznoj stopi, više isplati osnovati trgovačko društvo u slučaju da je porezna osnovica viša od 100 tisuća kuna, ali treba uzeti u obzir i ostale važne faktore poput učinaka PDV-a, mogućnosti raspolaganja gotovinom, odgovornost prema trećim osobama osobnom imovinom (u slučaju osnivanja obrta) i slično, te tek tada donijeti odluku o organizacijskom obliku novog poslovnog subjekta.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski poduzetnici u 2023. ostvarili neto dobit od 8,8 milijardi eura

11.06.2024.

Hrvatski poduzetnici, obveznici poreza na dobit, njih 156.145 (bez financijskih institucija), u 2023. godini imali su 1.029.659 zaposlenih (prema satima rada). Ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 161,1 milijardu eura i ukupni rashodi u iznosu od 150,5

Ivo Usmiani iz JGL-a na izboru za EY Svjetskog poduzetnika godine

05.06.2024.

Ovoga četvrtka u Monacu održat će se svjetska završnica globalnog programa EY Poduzetnik godine, koju organizira konzultantsko-revizorska tvrtka EY, a u sklopu koje će biti proglašen novi EY Svjetski poduzetnik godine.

Pogled u najstariji hrvatski obrt: Njihove kutije dospjele su u ruke i papama i influenserima

31.05.2024.

Zagrebačku Kartonažu Hudetz osnovanu 1862. godine danas vodi Tanja Hudetz, peta generacija obitelji Hudetz. Najstariji obrt u Hrvatskoj proizvodi kartonske kutije, od onih običnih, do specifičnih, posebno oblikovanih, za svečane prigode i posebne darove.

Krešimir Rich: “Samo poduzetnik može dobro razumjeti drugog poduzetnika”

26.05.2024.

“Već u prvom razredu osnovne škole učiteljica mi je u učeničku knjižicu upisala: ‘Voli igru, ali samo ako je vođa ili pobjednik’ – što sam ja kasnije preveo kao poduzetnik“, kaže inženjer, profesor, mentor i svestran poduzetnik Krešimir Rich, Identalia –

Luka Mandić: “Biti poduzetnik postalo je dio mog identiteta”

23.04.2024.

Dvostruki franšizer Mail Boxes Etc. brenda – Luka Mandić – upravlja dvjema poslovnicama, jednom u Požegi, a drugom u centru Zagreba, a o sadržaju i kvaliteti usluga koje pružaju najlakše mu je parafrazirati nagrađivanog repera Vojka V: “Zovi čovika, zovi

Tag cloud

  1. 2612 članka imaju tag turizam
  2. 2464 članka imaju tag hrvatska
  3. 1581 članka imaju tag svijet
  4. 1253 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1865 članka imaju tag financije
  6. 1568 članka imaju tag izvoz
  7. 1430 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1251 članka imaju tag trgovina
  9. 1295 članka imaju tag ict
  10. 1134 članka imaju tag investicije
  11. 1174 članka imaju tag industrija
  12. 1026 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 834 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1136 članka imaju tag EU
  15. 979 članka imaju tag menadžment
  16. 569 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 670 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 607 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 471 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 490 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 475 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 503 članka imaju tag obrazovanje
  31. 408 članka imaju tag osijek
  32. 428 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor