Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Kol 2019

Kako varaju ugostitelji i obrtnici: Računi se kopiraju i storniraju toče se pića iz rinfuze, a domišljatiji imaju i paralelne blagajne

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nikola Sučec  

Kako varaju ugostitelji i obrtnici: Računi se kopiraju i storniraju toče se pića iz rinfuze, a domišljatiji imaju i paralelne blagajne

Jedan čitatelj se doista potrudio te nam je detaljno pojasnio kako funkcionira lanac prijevara kod jednog ugostitelja na splitskoj rivi. Razne ponude i narudžbe koje glume račune uglavnom daju stranim turistima, koji i ne slute prijevaru, ali i kako bi se zavarali inspektori u civilu.

'Ako inspektor i vidi ponude u sustavu, to nije ništa sporno jer se plaćanje ponude može odgoditi za 15 do 30 dana izdavanja. No to nije sve. Rade se i kopije računa, jer neki programi to dopuštaju, a to se koristi kod ponavljajućih narudžbi', kaže čitatelj. Drugim riječima, pet turista se 'zarunda', na kraju dobiju pet računa i sve izgleda korektno, osim što su platili jedan račun i četiri kopije, a novac od te četiri kopije vlasnik (ili konobar) sprema u džep.

Ne treba se sve niti kopirati. Recimo račun za kavu s mlijekom, primjerice, nakon odlaska gosta može se uzeti sa stola i podvaliti idućem gostu koji će piti kavu s mlijekom. Tada je podvalu još teže razotkriti jer je račun uredan, iznos odgovara stvarnom stanju jedino što može odati 'recikliranje' računa je provjera točnog vremena izdavanja računa.

Nadalje, upozorava čitatelj, inspektori u civilu vrlo su očiti, a kada ih konobar u jednom kafiću 'upeca', odmah upozori vlasnika koji zove vlasnike svih susjednih lokala. Dok tako nelojalna konkurencija brani svoje položaje inspektori i nemaju previše šansi za neki ozbiljniji 'ulov'.

Jasno, osim s računima, mulja se i sa zalihama i to paralelno. Čitatelj objašnjava: naručim sok u kafiću i umjesto boce dobijem sok u čaši. Za one koji ne znaju kako se cijedi mušterija i država, procedura izgleda ovako. Ugostitelj kupi sok, ili žestoka pića u trgovini i nikad ih ne uvede u zalihe kafića već ih ispod šanka toči iz boce. Potom izdaje račun ili 'ponudu' i naplaćuje. Slična je praksa, napominje nam čitatelj i u restoranima, gdje se priprema riba i meso iz privatnih zaliha, nabavljena bez računa.

Roba koja u restoran i kafić uđe na crno, legalizira se vrlo lako - storniranjem računa. 'Storniranje računa je posve legalno, ali se koristi tako da ugostitelj primjerice stornira račun za skupu riblju večeru na kojoj je poslužio ribu koju ju kupio tko zna gdje. Tako stanje robe uvijek ostaje ispravno, a nikome ništa nije previše sporno jer je i pravo kupca da se račun stornira. Zamislite samo da se dnevno stornira pet narudžbi od stotinu kuna i tako su stotinama lokala diljem naše obale', kaže nam IT stručnjak za fiskalizaciju koji je želio ostati anoniman.

A kako ne bi morali razbijati glavu s time što je zaista naplaćeno, što je otišlo sa zalihe, a što ispod šanka, neki ugostitelji pronašli su elegantno rješenje. Paralelne blagajne - jedna za državu i inspektore, druga za osobne potrebe, koja izdaje račune bez fiskalizacije i kodova za provjeru ispravnosti.

Oni sofisticiraniji prevaranti, zajedno s informatičarima koji su im uveli ili održavaju opremu ili softver za fiskalizaciju, odlaze toliko daleko da im upravljački program blagajne umjesto jedinstvenog identifikatora računa na lažnom računu ispisuje nasumične brojke i slova kako bi se odavao dojam da je na računu pravi identifikator kojim se može provjeriti je li račun fiskaliziran. 'Te brojeve nitko nikada ne provjerava, pa je rizik mali', kaže naš sugovornik.

'Bravo Columbo, otkrio si toplu vodu', ruga nam se čitatelj i poručuje kako se sve ove muljaže odvijaju već godinama. I potpuno je u pravu. Valja samo podsjetiti da se prošle godine, za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, kada je za vrijeme utakmica hrvatske nogometne reprezentacije bilo nemoguće pronaći slobodno mjesto u kafićima, izdalo tri posto manje (?!) računa nego prethodne godine u isto vrijeme. Osim ugostitelja, račune nisu izdavali niti prodavači suvenira, što je razbjesnilo ministra financija koji je na teren poslao inspektore.

Rezultat je bio odmah vidljiv, u vikendu u kojem su na teren izišli inspektori Porezne, broj izdanih računa porastao je za jedan posto. Marin Medak, iz Koordinacije ugostitelja Hrvatske prošli nam je tjedan poručio kako kukolj treba maknuti iz žita tj. kako sve one koji rade nelojalnu konkurenciju ugostiteljima treba maknuti s tržišta ili ih prisiliti da poštuju zakone.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska usred krize nije srezala nijedan porez. Pogledajte kako to rade pametniji

14.07.2020.

Hrvatska se zasad nije odlučila na smanjenje poreza. Nova vlada, koja se upravo formira, zasad još stidljivo najavljuje prve zahvate u poreznom sustavu, i to prije svega u segmentu poreza na dohodak i proširenja primjene snižene stope PDV-a na cjelokupnu

Koliko troše turisti u Puli?

13.07.2020.

Prema nekim predviđanjima - u ovoj se godini očekuje do 40 posto dolazaka i noćenja u odnosu na lanjski promet, a pitanje je hoće li i financijski rezultati biti na toj razini. Gosti su oprezniji - manje izlaze, manje i troše. O stanju u Puli javila je Ni

Turizam u Zagrebu na rubu preživljavanja

13.07.2020.

Zagreb je lani u ovo vrijeme - nakon Dubrovnika i Rovinja - bio naša najposjećenija turistička destinacija. Danas - potpuno drukčija slika. U gradu boravi samo 10.000, većinom domaćih turista - što je pad od čak 80% u odnosu na prošlu godinu. Zbog epidemi

Protokol oko Covid-19 za privatne iznajmljivače

13.07.2020.

Ova turistička sezona ostavlja gorak okus obiteljskim iznajmljivačima. Ne samo da im je popunjenost upitna već je koronakriza donijela i nove obveze, čini se, s mnogo neodgovorenih pitanja. Jedno od najvažnijih pitanja je - što s turistom za kojega se utv

HTZ: U Hrvatskoj više od pola milijuna turista

13.07.2020.

U Hrvatskoj boravi više od pola milijuna turista od kojih je oko 430.000 stranih, a najviše inozemnih gostiju iz Njemačke, Slovenije, Češke, Poljske, Austrije, Slovačke i Mađarske, objavila je Hrvatska turistička zajednica (HTZ).

Tag cloud

  1. 2021 članka imaju tag hrvatska
  2. 2081 članka imaju tag turizam
  3. 1574 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1078 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1005 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 384 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 250 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici