Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Kol 2019

Kako varaju ugostitelji i obrtnici: Računi se kopiraju i storniraju toče se pića iz rinfuze, a domišljatiji imaju i paralelne blagajne

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nikola Sučec  

Kako varaju ugostitelji i obrtnici: Računi se kopiraju i storniraju toče se pića iz rinfuze, a domišljatiji imaju i paralelne blagajne

Jedan čitatelj se doista potrudio te nam je detaljno pojasnio kako funkcionira lanac prijevara kod jednog ugostitelja na splitskoj rivi. Razne ponude i narudžbe koje glume račune uglavnom daju stranim turistima, koji i ne slute prijevaru, ali i kako bi se zavarali inspektori u civilu.

'Ako inspektor i vidi ponude u sustavu, to nije ništa sporno jer se plaćanje ponude može odgoditi za 15 do 30 dana izdavanja. No to nije sve. Rade se i kopije računa, jer neki programi to dopuštaju, a to se koristi kod ponavljajućih narudžbi', kaže čitatelj. Drugim riječima, pet turista se 'zarunda', na kraju dobiju pet računa i sve izgleda korektno, osim što su platili jedan račun i četiri kopije, a novac od te četiri kopije vlasnik (ili konobar) sprema u džep.

Ne treba se sve niti kopirati. Recimo račun za kavu s mlijekom, primjerice, nakon odlaska gosta može se uzeti sa stola i podvaliti idućem gostu koji će piti kavu s mlijekom. Tada je podvalu još teže razotkriti jer je račun uredan, iznos odgovara stvarnom stanju jedino što može odati 'recikliranje' računa je provjera točnog vremena izdavanja računa.

Nadalje, upozorava čitatelj, inspektori u civilu vrlo su očiti, a kada ih konobar u jednom kafiću 'upeca', odmah upozori vlasnika koji zove vlasnike svih susjednih lokala. Dok tako nelojalna konkurencija brani svoje položaje inspektori i nemaju previše šansi za neki ozbiljniji 'ulov'.

Jasno, osim s računima, mulja se i sa zalihama i to paralelno. Čitatelj objašnjava: naručim sok u kafiću i umjesto boce dobijem sok u čaši. Za one koji ne znaju kako se cijedi mušterija i država, procedura izgleda ovako. Ugostitelj kupi sok, ili žestoka pića u trgovini i nikad ih ne uvede u zalihe kafića već ih ispod šanka toči iz boce. Potom izdaje račun ili 'ponudu' i naplaćuje. Slična je praksa, napominje nam čitatelj i u restoranima, gdje se priprema riba i meso iz privatnih zaliha, nabavljena bez računa.

Roba koja u restoran i kafić uđe na crno, legalizira se vrlo lako - storniranjem računa. 'Storniranje računa je posve legalno, ali se koristi tako da ugostitelj primjerice stornira račun za skupu riblju večeru na kojoj je poslužio ribu koju ju kupio tko zna gdje. Tako stanje robe uvijek ostaje ispravno, a nikome ništa nije previše sporno jer je i pravo kupca da se račun stornira. Zamislite samo da se dnevno stornira pet narudžbi od stotinu kuna i tako su stotinama lokala diljem naše obale', kaže nam IT stručnjak za fiskalizaciju koji je želio ostati anoniman.

A kako ne bi morali razbijati glavu s time što je zaista naplaćeno, što je otišlo sa zalihe, a što ispod šanka, neki ugostitelji pronašli su elegantno rješenje. Paralelne blagajne - jedna za državu i inspektore, druga za osobne potrebe, koja izdaje račune bez fiskalizacije i kodova za provjeru ispravnosti.

Oni sofisticiraniji prevaranti, zajedno s informatičarima koji su im uveli ili održavaju opremu ili softver za fiskalizaciju, odlaze toliko daleko da im upravljački program blagajne umjesto jedinstvenog identifikatora računa na lažnom računu ispisuje nasumične brojke i slova kako bi se odavao dojam da je na računu pravi identifikator kojim se može provjeriti je li račun fiskaliziran. 'Te brojeve nitko nikada ne provjerava, pa je rizik mali', kaže naš sugovornik.

'Bravo Columbo, otkrio si toplu vodu', ruga nam se čitatelj i poručuje kako se sve ove muljaže odvijaju već godinama. I potpuno je u pravu. Valja samo podsjetiti da se prošle godine, za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, kada je za vrijeme utakmica hrvatske nogometne reprezentacije bilo nemoguće pronaći slobodno mjesto u kafićima, izdalo tri posto manje (?!) računa nego prethodne godine u isto vrijeme. Osim ugostitelja, račune nisu izdavali niti prodavači suvenira, što je razbjesnilo ministra financija koji je na teren poslao inspektore.

Rezultat je bio odmah vidljiv, u vikendu u kojem su na teren izišli inspektori Porezne, broj izdanih računa porastao je za jedan posto. Marin Medak, iz Koordinacije ugostitelja Hrvatske prošli nam je tjedan poručio kako kukolj treba maknuti iz žita tj. kako sve one koji rade nelojalnu konkurenciju ugostiteljima treba maknuti s tržišta ili ih prisiliti da poštuju zakone.


Komentari članka

Vezani članci

Ovo turističko mjesto i u listopadu broji 4000 stranih gostiju, najviše Čeha i Poljaka

22.10.2019.

Turistička mjesta na Makarskoj rivijeri gdje ovih dana odmor provodi oko 4000 gostiju, uglavnom stranih, u devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila su oko 5,8 milijuna noćenja, što su bolji rezultati od lanjskih, doznaje se u subotu u lokalnim turističkim ure

Konobari u sezoni izgube i do 20.000 kuna zarade na napojnicama

21.10.2019.

Iako je država „legalizirala" napojnice kod kartičnog plaćanja, u praksi, to ne funkcionira.

Analiza turizma u Slavoniji: Broj privatnih kapaciteta raste četiri puta brže od broja gostiju

17.10.2019.

Većina informacija o Slavoniji u medijima ima negativnu konotaciju, od iseljavanja, zapuštenih sela do najezde komaraca i sl. Samo zbog komaraca u medijima Slavonci gube goste

Neradnici u javnom sektoru koštaju 6 milijardi kuna godišnje

16.10.2019.

U razdoblju od 2008. do 2013., kad je privatni sektor izgubio najmanje 100.000 radnih mjesta, u sektoru državne uprave (bez javnih poduzeća) zaposleno je oko 11.000 osoba. Teško bi netko mogao tvrditi da su u uvjetima krize ti ljudi stvarno bilo kome treb

Unatoč rastu broja oglasa, poslodavci sve teže do radnika

15.10.2019.

Od ukupnog broja objavljenih oglasa, njih 56 % odnosilo se na priobalne županije. Najviše oglašenih radnih pozicija, osim za Zagreb i Zagrebačku županiju (33 %), bilo je za Splitsko-dalmatinsku (20 %), Primorsko-goransku (12 %) te Istarsku županiju (11 %)

Tag cloud

  1. 1947 članka imaju tag hrvatska
  2. 1973 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 919 članka imaju tag ict
  12. 967 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 572 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 423 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 379 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija