Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Tra 2019

Kalić: Zemlja je blago koje treba iskoristiti

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Tihana ERŠEK CICVARIĆ  

Kalić: Zemlja je blago koje treba iskoristiti

Da se rad, trud, upornost i znanje isplate, dokazao je ovogodišnji pobjednik natječaja za najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika Zvonimir Kalić iz Vrpolja, čiji je projekt među 27 pristiglih prijava proglašen najboljim.

- Djed je glavni krivac za to što se danas bavim uzgojem konoplje - počeo je dvadesetosmogodišnji magistar međunarodnih odnosa i diplomacije Zvonimir, koji nam je otvorio vrata svog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i uveo nas u svijet jedne od najstarijih kultiviranih biljaka.
- Djed i baka za života su sijali razne ratarske kulture, poput ječma, kukuruza, pšenice i zobi. Još 2003. moj je djed otvorio OPG i obrađivao vlastitu i tuđu zemlju. No s godinama baku i djeda zatekla je bolest i zemlju su morali prepustiti drugima i počeli su se baviti uzgojem stoke. Bilo je tu krava, bikova, svinja - objasnio je Zvonimir i nastavio: "Nakon što je baka iznenada preminula, djed je ostao sam. Nedugo nakon toga i djed je dobio tumor na mozgu, koji je bio galopirajući i odrazio se na njegov govor i hod. Moja teta Jasna Beritić čula je za konopljino ulje i smatrala je kako bismo mogli napraviti dobar pomak u njegovu zdravstvenom stanju ako ga počne koristiti. Nakon što su i doktori dignuli ruke od djeda, jer medicinske pomoći nije bilo, uveli smo mu alternativnu prehranu uz konzumaciju konopljina ulja i tada se dogodilo čudo. Naime, u četrdeset dana te terapije djed je progovorio i prohodao, što je bio jako velik pomak u njegovoj bolesti i na kraju je poživio još nekih godinu dana.
Otkrivši mnogobrojne koristi od industrijske konoplje, Zvonimir, njegova majka Zvjezdana i otac Zdravko odlučili su okrenuti novu stranicu u životu, napustiti tadašnji posao u prodaji autodijelova i krenuti u uzgoj te biljke.

Težak početak
- Majka je sa svojom sestrom Jasnom 2014. počela sijati konoplju na osam i pol hektara vlastite zemlje, koja je od 2011. u ekološkoj proizvodnji i za koju smo već te godine, kada smo konoplju dobili u prinos, imali ekološki certifikart - kazao je Zvonimir i potvrdio dobro poznatu izreku da je svaki početak težak.
- U početku je, naravno, bilo teško, no imali smo stručnu pomoć čovjeka koji nam je objasnio kako zasijati konoplju, kako ju uzgojiti i kako proizvoditi. Slijedili smo njegove upute, a sve dalje bila je vlastita škola. Te, 2014., godine imali smo najveći prinos sjemena, prema statistici RH, kao OPG u ekološkoj proizvodnji. Naime, na osam i pol hektara proizveli smo deset tona sjemena, što smo htjeli predati uljarama koje se bave preradom konoplje kako bismo vratili sredstva uložena u samu proizvodnju. Nažalost, tada nismo postizali zadovoljavajuću cijenu s obzirom na ekološki certifikat, pa smo s ciljem vraćanja uloženog odlučili ići na preradu u finalni proizvod - kazao je naš domaćin.
Danas se OPG Kalić diči paletom od 30-ak proizvoda i s više od 30 hektara zasijanih konopljom u ekološkoj proizvodnji. U šest godina rada OPG-a na imanju šokačkog ugođaja u Vrpolju otvorili su ekološku stanicu za preradu i proizvodnju finalnih proizvoda od konoplje, skladišta u kojima čuvaju sjeme i proizvode, a tu su i prostori za prirodno sušenje konoplje, uz naglasak da se sve bere ručno i prirodno suši.
- Upravo završavamo sušare kako bismo olakšali i ubrzali taj proces. Prošle smo godine u sklopu imanja otvorili prodajno-izložbeni edukativni prostor za naše proizvode namijenjen onima koji dođu na naš kućni prag i koji bi se željeli informirati, razgledati i kupiti proizvode od konoplje. Osim na kućnom pragu može nas se vidjeti i na sajmovima, raznim prigodnim manifestacijama, gdje izlažemo i prodajemo naše proizvode te educiramo. Pretežno smo orijentirani Zagrebu, dostupni smo i preko društvenih mreža, internestkih stranica, a dostavljamo i na kućni prag, pa tako mogu slobodno reći da smo dostupni 0 - 24 - rekao je domaćin.

Odskočna daska
O tituli najboljeg mladog poljoprivrednika Zvonimir je kratko prokomentirao kako je postajala "blaga nada i iščekivanje", no njegova je želja vratiti konoplju na mjesto jedne od vodećih kultura uzgoja u nas, jer, kako nam je objasnio, gledajući u prošlost, bivša je Jugoslavija bila treća zemlja po proizvodnji industrijske konoplje u svijetu, pa zašto ne bi tu mogućnost Hrvatska iskoristila.
- Titula najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika svakako je odskočna daska u tome što radim, no moja je želja smjestiti konoplju u sam vrh kultura i pokazati da ta biljka može biti itekako perspektivna za našu zemlju, a ako gledamo njezinu iskoristivost, od cvijeta do korijena, svakako može pridonijeti kvalitetnom gospodarskom i poljoprivrednom razvoju, kako za našu lokalnu regiju tako i za cijelu Lijepu Našu - objasnio je naš sugovornik i nastavio:

- Konoplja može rasti na području cijele naše zemlje jer je tlo pogodno za uzgoj, pa zašto ne bismo te resurse iskoristili? Konkurencija za najboljeg poljoprivrednika bila je žestoka, i ima jako puno lijepih primjera i odličnih priča poljoprivrednika koji zaista žive od toga što proizvode. Drago mi je što je u završnici izabran upravo moj projekt i što sam odabran predstavljati Hrvatsku u Bruxellesu, a smatram kako mogu našu zemlju plasirati visoko u Europi baš zato što imam odličan i kvalitetan proizvod koji može poslati lijepu sliku Hrvatske, zaključio je Kalić.

- Pretežno smo orijentirani Zagrebu, dostupni smo i preko društvenih mreža, internestkih stranica, a dostavljamo i na kućni prag - rekao je Kalić.

U planu širiti nasad i proizvodnju

Prateći potrebe tržišta, Kalići su odlučili biti još dostupniji i primamljiviji svojim kupcima te još proširiti svoj asortiman. Tako će se u skorijoj budućnosti osim CBD ulja od konoplje, neoljuštenih, oljuštenih i prženih sjemenki konoplje, slatkog namaza, meda s konopljom te palete kozmetičkih proizvoda poput ulja za lice, konoplje za tijelo, konoplje za masažu, sapuna, tinktura i seruma naći još nekoliko novih inovativnih proizvoda, za što će svakako trebati i povećati površine zasijane konopljom. “Želja nam je postati jedan od vodećih proizvođača industrijske konoplje na prostoru Lijepe Naše. Planovi su veliki, ali možemo biti primjer ostalima da se korak po korak može osigurati svijetla budućnost. Potrebno je zavrnuti rukave, primiti se posla, jer jedino tako mogu se stvarati plodovi. Također, važno je slijediti svoj cilj i snove, ali je važno i zajedništvo i blagoslov obitelji”, kazao je Zvonimir i dodao kako su sve do sada financirali vlastitim sredstvima, što ne znači da u sljedećem razdoblju ne planiraju iskoristiti sredstva iz mjera i fondova.

Konoplju je najbolje vršiti starim žitnim kombajnom

Bez obzira na veliku dostupnost informacija o ovoj biljci, još uvijek postoje oni kojima je potrebno objasniti što je uopće konoplja i koje su njezine blagodati. - Još i danas susrećemo se s onima koji ne znaju što znači konoplja ni za što se ona prije upotrebljavala, kao ni za što se danas upotrebljava u prehrani. No, kako vrijeme odmiče, ljudi postaju sve svjesniji zdrave i kvalitetne hrane pa prepoznaju konoplju, koja je u vrhu zbog svojih nutritivnih vrijednosti. Tako se ona danas najviše koristi u prehrambenoj industriji, gdje je i najzastupljenija, a u prošlosti se koristila za izradu tkanine - užadi, krpa i ručnika - kazao je Zvonimir i objasnio: “Djed je za života imao sve strojeve za obradu tla osim kombajna, no kako se razbolio, strojeve je prodao tako da smo došli u situaciju da svojih strojeva za obradu tla nemamo. Konoplja se može sijati ručno ili žitnom sijaćicom, a najčešće se vrši kombajnom i moram napomenuti kako je najbolje vršiti konoplju što starijim kombajnom jer u našoj zemlji još nema dostupnog berača za vršidbu konoplje. Stari žitni kombajn najbolji je izbor, jer je stabljika konoplje dosta vlaknasta i jako se puno zapleće u bubanj kombajna, a iz iskustva mogu reći kako su oni najstariji žitni kombajni ujedno i najkvalitetniji za taj posao.”


Komentari članka

Vezani članci

Nestanu u sivoj zoni: Nitko ne zna koliko kulena proizvodimo

03.06.2020.

Točnih podataka o proizvodnji kulena još uvijek nema. Prema nekim procjenama godišnje se u Hrvatskoj proizvede 500 tona

Silvio Bertone: Najgore je kada se samo računa dobit, a ne razmišlja o problemima

02.06.2020.

Ne znamo kada i kako će sve s ovom pandemijom završiti. Svi se boje pada ekonomije, ali je sve jasnije da je na kraju krajeva bitna samo hrana. Neće nam biti važne ni frizure ni mobiteli nego da nam obitelj bude sita, kaže sjajni pčelar koji je modernizir

Obitelj Šimić kupila sušare i krenula u ozbiljnu proizvodnju kamilice

02.06.2020.

Šimići iz Čađavičkog Luga u budućnosti planiraju širiti proizvodnju kamilice i daljnju preradu, ali i uzgajati ostalo ljekovito bilje. Također, posjeduju sušare, a u planu im je postavljanje solarnih panela kao i proizvodnja agropeleta.

Nikola Božić: Ako gosti ne mogu do Đurine hiže, mogu delicije s OPG-a do njih

01.06.2020.

Zatvaranje restorana Đurina hiža na obiteljskom OPG-u u Varaždinskom Toplicama zbog pandemije koronavirusa umalo je upropastilo obiteljski posao, no Nikola Božić odlučio je dostavljati proizvode sa svojeg OPG-a po cijeloj Hrvatskoj. Krenulo je odlično. Pr

Brat i sestra vode uspješnu obiteljsku proizvodnju gljiva: Kako je inženjer prometa od dva plastenika izgradio uspješnu tvrtku

28.05.2020.

Nakon prva dva gljivarnika, uslijedila su još četiri, pa tri, pa i gljivarnik u Garešnici gdje se danas odvija većina proizvodnje. Sav prihod obitelj je ulagala, pa tako sada imaju svoju pakiraonu i distribuciju. Od 16 tona gljiva godišnje na samim počeci

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2055 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 708 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 948 članka imaju tag ict
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 440 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 364 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija