Poduzetnički portal · Članak
30 Pro 2019
Kamate na kredite prvi put ispod tri posto: Mogu li biti još niže?
Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr
Nakon što se početkom ove godine prijetilo najavama krize ili usporavanja gospodarstva, što je bio glavni razlog reteriranja Europske središnje banke od prekida politike niskih kamatnih stopa, sad se najavljuje – kraj usporavanja, no unatoč tome, kamatna politika ostaje ista, piše Večernji list.
Sad smo već u dugom razdoblju niskih kamata koje će se, po svemu sudeći, nastaviti. Korisnici kredita na svojim ratama osjećaju to olakšanje, i banke već za sljedeće razdoblje najavljuju smanjenje kamatnih stopa pa je i HPB prije nekoliko dana objavio da od 1. siječnja 2020., zbog smanjenja nacionalne referentne kamate (NRS), snižava kamatne stope na sve postojeće kredite građana s promjenjivom kamatnom stopom: za kune za 0,10 postotnih bodova te za eure za 0,09 postotnih bodova. Podaci HUB-a pokazuju da su prosječne kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj prvi put u povijesti u rujnu pale ispod tri posto: efektivna kamatna stopa za stambene kredite iznosi 2,8 posto, za potrošačke 5,8 posto, a za kredite tvrtkama 3,3 posto.
Prezaduženi i građani i tvrtke
No konvergencija, kamatno približavanje „benchmarku“ eurozone, kod nas ne može ići ispod dva posto jer je, prema odluci Ministarstva financija, to tržišna kamata: kreditira li ispod tog limita banka, bilo koja druga institucija ili tvrtka, na to mora platiti doprinose i porez na dohodak na primitak u naravi.
O tome je Večernjak već pisao, apelirajući na ministra financija da razmotri način izračuna limita. U nedavnom je obraćanju novinarima guverner HNB-a najavio da, u skladu s trendovima, u središnjoj banci očekuju niske kamatne stope i za poduzeća i za građane, ne samo u 2020. nego i u 2021. godini, te najavio mogućnost njihova daljnjeg smanjivanja. Za 2020. najavljuje rast plasmana poduzeća i smanjenje kredita građana, nakon što je krajem prošle godine HNB krenuo u kampanju zaustavljanja buma potrošačkih kredita i jačom regulativnom uspio zauzdati njihov rast negdje sredinom godine.
No, pitanje je je li im akcija bila pravovremena s obzirom na to da su do svibnja rasli po dvoznamenkastim stopama, čak 11,8 posto u odnosu na prošlu godinu, te dosegnuli iznos od 50,7 milijardi kuna i udio u ukupnim kreditima stanovništva od 39,3 posto. A da ne govorimo o općoj prezaduženosti, i stanovništva, i poduzeća, i države, koja je tek u ovoj godini uspjela smanjiti golem javni dug za 3,5 milijardi kuna u odnosu na prošlu godinu. Prezaduženost dvije trećine hrvatskih poduzeća jedan je od razloga zbog kojega, unatoč niskim kamatama, ne srljaju u dodatno zaduživanje, a ne opravdava ga ni slabašan gospodarski rast.
Preotimanje klijenata
Bankarskom sektoru dugoročno nikako ne odgovaraju niske kamate, koliko god su im izvori novca jeftini, a nezadovoljstvo ne kriju. – Negativne kamate nikako nisu dobre. Ni za gospodarstvo ni za štediše. Niske su kamate, doduše, dobra okolnost za zadužene građane i za poduzeća kojima je dostupan jeftin novac – komentirao je na božićnom druženju s novinarima predsjednik uprave Erste banke Christoph Schoefboeck, koji smatra da visoko likvidan bankarski sektor može zadovoljiti sve potrebe za financiranjem građanstva i poduzeća.
Zagreb i Hrvatsku vidi kao potencijalno financijsko središte za cijelu regiju. Već se neko vrijeme u makroekonomskim krugovima spominje teza o nastupanju „ere niskih kamata“ koja bi se mogla dugoročno zadržati, u inat teorijama cikličkog izmjenjivanja razdoblja ekonomskog i kamatnog rasta i pada. Na štednju to očito nema prevelikog utjecaja jer i dalje raste; prosječne kamatne stope na dugoročne depozite građana u hrvatskim bankama iznose 0,7 posto, a na kratkoročne su pale ispod 0,5 posto – držanje novca u banci počelo se tretirati skoro kao trezor. Bankarski i općenito financijski sektor koji više ne uspijeva ostvariti veće prinose morat će se prilagoditi novim okolnostima. U njima će se veća borba odvijati na preotimanju postojećih, već zaduženih klijenata, koji i dalje otplaćuju stare skuplje kredite, ponudom povoljnijih uvjeta, nego na novim plasmanima.
Kamatna politika
2,8% prosječne kamate na stambene kredite u Hrvatskoj su prvi put u povijesti u rujnu pale ispod 3%, na 2,8%
3 posto rast će hrvatski BDP u ovoj i 2,7% u sljedećoj godini, prema MMF-u.
I EU očekuje kraj usporenog rasta
0,7 posto kamate na štednju
Prosječne kamatne stope na dugoročne depozite građana iznimno su niske, no oni ipak rastu.
Komentari članka
Vezani članci
Kako poduzetnik s minimalnom direktorskom plaćom može dignuti kredit?
12.06.2025.Dok obični izračun kreditne sposobnosti promatra redovna osobna primanja, kombinirani dohodak omogućuje uključivanje prihoda vaše tvrtke
Ako ne ide kod velikih, pitajte manje banke za podizanje kredita
03.06.2025.Piše poduzetnik, direktor obiteljske tvrtke, kako su banke konzervativne kad odlučuju hoće li kreditirati neki poduzetnički projekt i navodi primjer iz svog iskustva. Iako je dosad sve kreditne obaveze rješavao na vrijeme, neke čak i ranije, prije dvije g
Banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge?
21.05.2025.Banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge, ako korisnik prima plaću, mirovinu ili druga stalna primanja na taj račun, proizlazi iz prijedloga izmjena zakona koje su u srijedu jednoglasno pozdravili saborski zastupnici.
Tko zna bolje od bivših bankara koja IT rješenja trebaju bankama?!
21.04.2025.Iako je Amplibit osnovan 2020. u jeku pandemije, suvlasnici su bili uporni u namjeri da razviju rješenja za bankarski sektor
Keks Pay postaje samostalna tvrtka, od svibnja korisnicima novi uvjeti
16.04.2025.Osnivač Keks Paya Dejan Donev je istaknuo da je aplikacija u šest godina privukla više od pola milijuna korisnika.
Tag cloud
- 2737 članka imaju tag turizam
- 2606 članka imaju tag hrvatska
- 1724 članka imaju tag svijet
- 1414 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1945 članka imaju tag financije
- 1620 članka imaju tag izvoz
- 1504 članka imaju tag poljoprivreda
- 1297 članka imaju tag trgovina
- 1362 članka imaju tag ict
- 1205 članka imaju tag investicije
- 1274 članka imaju tag industrija
- 1063 članka imaju tag zapošljavanje
- 1037 članka imaju tag menadžment
- 857 članka imaju tag poduzetništvo
- 1161 članka imaju tag EU
- 641 članka imaju tag opg
- 777 članka imaju tag maloprodaja
- 534 članka imaju tag poticaji
- 661 članka imaju tag tehnologija
- 696 članka imaju tag marketing
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 387 članka imaju tag potpore
- 964 članka imaju tag kriza
- 512 članka imaju tag eu fondovi
- 494 članka imaju tag hotelijerstvo
- 517 članka imaju tag porezi
- 479 članka imaju tag gospodarstvo
- 488 članka imaju tag prehrambena industrija
- 428 članka imaju tag osijek
- 517 članka imaju tag obrazovanje
- 538 članka imaju tag krediti
- 426 članka imaju tag start up
- 499 članka imaju tag dzs
- 440 članka imaju tag energetika
- 460 članka imaju tag BDP
- 411 članka imaju tag hnb
- 421 članka imaju tag vlada
- 338 članka imaju tag hgk
- 440 članka imaju tag banke
- 338 članka imaju tag agrokor
Tečajna lista
Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
---|---|---|---|
EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad PrometTicker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
Ticker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
Ticker | Zadnja | Promet |
---|---|---|
INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |