Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Pro 2019

Kamate na kredite prvi put ispod tri posto: Mogu li biti još niže?

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr  

Kamate na kredite prvi put ispod tri posto: Mogu li biti još niže?

Nakon što se početkom ove godine prijetilo najavama krize ili usporavanja gospodarstva, što je bio glavni razlog reteriranja Europske središnje banke od prekida politike niskih kamatnih stopa, sad se najavljuje – kraj usporavanja, no unatoč tome, kamatna politika ostaje ista, piše Večernji list.

Sad smo već u dugom razdoblju niskih kamata koje će se, po svemu sudeći, nastaviti. Korisnici kredita na svojim ratama osjećaju to olakšanje, i banke već za sljedeće razdoblje najavljuju smanjenje kamatnih stopa pa je i HPB prije nekoliko dana objavio da od 1. siječnja 2020., zbog smanjenja nacionalne referentne kamate (NRS), snižava kamatne stope na sve postojeće kredite građana s promjenjivom kamatnom stopom: za kune za 0,10 postotnih bodova te za eure za 0,09 postotnih bodova. Podaci HUB-a pokazuju da su prosječne kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj prvi put u povijesti u rujnu pale ispod tri posto: efektivna kamatna stopa za stambene kredite iznosi 2,8 posto, za potrošačke 5,8 posto, a za kredite tvrtkama 3,3 posto.

Prezaduženi i građani i tvrtke

No konvergencija, kamatno približavanje „benchmarku“ eurozone, kod nas ne može ići ispod dva posto jer je, prema odluci Ministarstva financija, to tržišna kamata: kreditira li ispod tog limita banka, bilo koja druga institucija ili tvrtka, na to mora platiti doprinose i porez na dohodak na primitak u naravi.

O tome je Večernjak već pisao, apelirajući na ministra financija da razmotri način izračuna limita. U nedavnom je obraćanju novinarima guverner HNB-a najavio da, u skladu s trendovima, u središnjoj banci očekuju niske kamatne stope i za poduzeća i za građane, ne samo u 2020. nego i u 2021. godini, te najavio mogućnost njihova daljnjeg smanjivanja. Za 2020. najavljuje rast plasmana poduzeća i smanjenje kredita građana, nakon što je krajem prošle godine HNB krenuo u kampanju zaustavljanja buma potrošačkih kredita i jačom regulativnom uspio zauzdati njihov rast negdje sredinom godine.

No, pitanje je je li im akcija bila pravovremena s obzirom na to da su do svibnja rasli po dvoznamenkastim stopama, čak 11,8 posto u odnosu na prošlu godinu, te dosegnuli iznos od 50,7 milijardi kuna i udio u ukupnim kreditima stanovništva od 39,3 posto. A da ne govorimo o općoj prezaduženosti, i stanovništva, i poduzeća, i države, koja je tek u ovoj godini uspjela smanjiti golem javni dug za 3,5 milijardi kuna u odnosu na prošlu godinu. Prezaduženost dvije trećine hrvatskih poduzeća jedan je od razloga zbog kojega, unatoč niskim kamatama, ne srljaju u dodatno zaduživanje, a ne opravdava ga ni slabašan gospodarski rast.

Preotimanje klijenata

Bankarskom sektoru dugoročno nikako ne odgovaraju niske kamate, koliko god su im izvori novca jeftini, a nezadovoljstvo ne kriju. – Negativne kamate nikako nisu dobre. Ni za gospodarstvo ni za štediše. Niske su kamate, doduše, dobra okolnost za zadužene građane i za poduzeća kojima je dostupan jeftin novac – komentirao je na božićnom druženju s novinarima predsjednik uprave Erste banke Christoph Schoefboeck, koji smatra da visoko likvidan bankarski sektor može zadovoljiti sve potrebe za financiranjem građanstva i poduzeća.

Zagreb i Hrvatsku vidi kao potencijalno financijsko središte za cijelu regiju. Već se neko vrijeme u makroekonomskim krugovima spominje teza o nastupanju „ere niskih kamata“ koja bi se mogla dugoročno zadržati, u inat teorijama cikličkog izmjenjivanja razdoblja ekonomskog i kamatnog rasta i pada. Na štednju to očito nema prevelikog utjecaja jer i dalje raste; prosječne kamatne stope na dugoročne depozite građana u hrvatskim bankama iznose 0,7 posto, a na kratkoročne su pale ispod 0,5 posto – držanje novca u banci počelo se tretirati skoro kao trezor. Bankarski i općenito financijski sektor koji više ne uspijeva ostvariti veće prinose morat će se prilagoditi novim okolnostima. U njima će se veća borba odvijati na preotimanju postojećih, već zaduženih klijenata, koji i dalje otplaćuju stare skuplje kredite, ponudom povoljnijih uvjeta, nego na novim plasmanima.

Kamatna politika

2,8% prosječne kamate na stambene kredite u Hrvatskoj su prvi put u povijesti u rujnu pale ispod 3%, na 2,8%

3 posto rast će hrvatski BDP u ovoj i 2,7% u sljedećoj godini, prema MMF-u.

I EU očekuje kraj usporenog rasta

0,7 posto kamate na štednju

Prosječne kamatne stope na dugoročne depozite građana iznimno su niske, no oni ipak rastu.


Komentari članka

Vezani članci

Kako poduzetnik s minimalnom direktorskom plaćom može dignuti kredit?

12.06.2025.

Dok obični izračun kreditne sposobnosti promatra redovna osobna primanja, kombinirani dohodak omogućuje uključivanje prihoda vaše tvrtke

Ako ne ide kod velikih, pitajte manje banke za podizanje kredita

03.06.2025.

Piše poduzetnik, direktor obiteljske tvrtke, kako su banke konzervativne kad odlučuju hoće li kreditirati neki poduzetnički projekt i navodi primjer iz svog iskustva. Iako je dosad sve kreditne obaveze rješavao na vrijeme, neke čak i ranije, prije dvije g

Banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge?

21.05.2025.

Banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge, ako korisnik prima plaću, mirovinu ili druga stalna primanja na taj račun, proizlazi iz prijedloga izmjena zakona koje su u srijedu jednoglasno pozdravili saborski zastupnici.

Tko zna bolje od bivših bankara koja IT rješenja trebaju bankama?!

21.04.2025.

Iako je Amplibit osnovan 2020. u jeku pandemije, suvlasnici su bili uporni u namjeri da razviju rješenja za bankarski sektor

Keks Pay postaje samostalna tvrtka, od svibnja korisnicima novi uvjeti

16.04.2025.

Osnivač Keks Paya Dejan Donev je istaknuo da je aplikacija u šest godina privukla više od pola milijuna korisnika.

Tag cloud

  1. 2737 članka imaju tag turizam
  2. 2606 članka imaju tag hrvatska
  3. 1724 članka imaju tag svijet
  4. 1414 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1945 članka imaju tag financije
  6. 1620 članka imaju tag izvoz
  7. 1504 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1297 članka imaju tag trgovina
  9. 1362 članka imaju tag ict
  10. 1205 članka imaju tag investicije
  11. 1274 članka imaju tag industrija
  12. 1063 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1037 članka imaju tag menadžment
  14. 857 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1161 članka imaju tag EU
  16. 641 članka imaju tag opg
  17. 777 članka imaju tag maloprodaja
  18. 534 članka imaju tag poticaji
  19. 661 članka imaju tag tehnologija
  20. 696 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 387 članka imaju tag potpore
  23. 964 članka imaju tag kriza
  24. 512 članka imaju tag eu fondovi
  25. 494 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 517 članka imaju tag porezi
  27. 479 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 488 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 428 članka imaju tag osijek
  30. 517 članka imaju tag obrazovanje
  31. 538 članka imaju tag krediti
  32. 426 članka imaju tag start up
  33. 499 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 411 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 338 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor