Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Pro 2017

Kineska ekonomija: Kvalitativni pristup zamjenjuje dosadašnji model brzog rasta

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: Branimir Vidmarović  

Kineska ekonomija: Kvalitativni pristup zamjenjuje dosadašnji model brzog rasta

Koliko se kineske vlasti plaše rastućeg duga svojih lokalnih jedinica vlasti? Rastuće zaduživanje lokalnih tijela – provincija, gradova, municipaliteta – jedan je od ključnih problema i opasnost za kinesku ekonomiju

O razmjerima nevolje govori činjenica da je predsjednik Xi Jinping stavio borbu za smanjenje, ili barem zauzdavanje duga, na vrh dnevnog reda ekonomske politike. Pritisak na velike kineske kompanije, borba s odljevom kapitala, transakcijske restrikcije i druge regulativne mjere, o kojima ste bili u prilici čitati na stranicama našeg portala, dio su velike kampanje za obuzdavanje zaduživanja i sanacije duga.

Ovih dana, nakon trodnevne ekonomske sjednice iza zatvorenih vrata, Peking je donio okvirni gospodarski plan za naredne tri godine. Partijski čelnici identificirali su tri ključne zadaće: upravljanje i prevencija financijskog rizika, smanjenje zagađenja i borbu sa siromaštvom. Zaključno izvješće plana je vrlo specifično. Naime, problem duga gotovo je u cijelosti izostavljen.

Prva ključna zadaća plana — upravljanje financijskim rizikom — jedina je stavka koja indirektno zadire u pitanje duga. Uz naglasak na realnu ekonomiju i tržište stambenih nekretnina, izvješće navodi borbu s nelegalnim financiranjem. Ova fraza najvjerojatnije podrazumijeva alate kojima su se pravne i fizičke osobe te lokalne vlade služile za financiranje i zaduživanje. U takve alate spadaju paketi za upravljanje financijama ili WMP-ovi (Wealth Management Products), tijela za financiranje lokalnih vlada ili LGFV (Local Government Finance Vehicle), ne-bankovne financijske institucije (Non-banking financial institutions) — svakakva osiguranja, trustovi i investicijske kompanije te drugi.

Opet, sva navedena tijela nisu apriori nelegalna, a brojnim mehanizmima se koriste i državne banke. Stoga nije sasvim jasno što konkretno podrazumijevaju partijski vođe. Novina SMCP upozorava da bi pritisak na banke i miješanje u kreditnu kontrolu te međubankovne posudbe mogao imati negativni učinak na ekonomiju i financijski sektor.

Donedavno goruće pitanje smanjenja duga je, dakle, gotovo u cijelosti prešućeno. Kako navodi Wall Street Journal, ekonomski plan umjesto toga pretpostavlja tek kontrolu rasta budućih zaduživanja. Razlozi se kriju u općem gospodarskom rastu Kine, koji bi bio oslabljen odlučnim rezanjem dugova i mjerama štednje. Osim toga, SAD je usvojio paket poreznih olakšica koje uključuju i smanjenje korporativnog poreza, što bi, pretpostavlja Wall Street Journal, teoretski učinilo američke kompanije vrlo kompetitivnima prema kineskim.

Stoga ovakav polovičan pristup dugu predstavlja riskantan kompromis između buduće stabilnosti i rasta u narednih 3-5 godina. Osim navedenih razloga, radi se i o ideološkom, gotovo filozofskom pomaku u pristupu ekonomiji. Xijeva „ekonomska misao o socijalizmu s kineskim karakteristikama za novo doba“ podrazumijeva kvalitativni rast gospodarstva koji nije vođen suhim brojkama. Umjesto toga, Xijeva ekonomija kani se, barem deklarativno, posvetiti pravednosti i stvaranju ozračja sretnog života. Kvalitativni pristup trebao bi zamijeniti dosadašnji model brzog rasta, komentira South China Morning Post. To je odmak od investicija, izvoza te potrošnje prema socijalnoj komponenti.

Vidljivo je da Xi planira stvoriti ekonomiju koja služi ljudima. Budući da se Kina istovremeno odmakla od statusa „jeftine tvornice“ i „globalne kopiraonice“ prema zemlji koja sama generira vrijednost, tehnologije i znanje, pitanje investicija i mjera koje potiču gospodarski rast zasjenili su društvo i demografija. Najmnogobrojnija srednja klasa više nije zadovoljna mogućnošću stjecanja novca kao takvog. Traži se kvaliteta života i ekološkog okruženja, odgovarajuća razina usluga te prilike za kreativnost i samoostvarenje. Zadaća države postaje kompleksnija budući da su bazične funkcije poput izgradnje i očuvanja infrastrukture i socijalnih davanja puno jednostavnije od raspodjele dobara, stvaranja vladavine prava, modernizacije državnih usluga i uprave i kreiranja uvjeta za nematerijalno svestran i kvalitetan život.

Partijski sustav prepoznaje naznake egzistencijalne opasnosti koju za njega predstavlja ogromna, u mnogočemu globalizirana srednja klasa stoga si u ovom u ovom trenutku ne može priuštiti gospodarske rezove. I kako stvari stoje, teško da ikada hoće, osim u slučaju izvanrednih okolnosti poput rata. Nije izvjesno koliko ozbiljno Kina shvaća svoj problem i ima li vlada konkretno saznanje kako riješiti problem duga.


Komentari članka

Vezani članci

HGK sufinancira sudjelovanje hrvatskih tvrtki na sajmu uvoza u Kini, organizira i sastanke

20.07.2018.

Prvi Kineski međunarodni uvozni sajam održat će se u Šangaju od 5. do 10. studenog ove godine. U sljedećih pet godina očekuje se da će Kina, s populacijom od otprilike 1,3 milijarde, uvesti proizvoda i usluga vrijednih više od 10.000 milijardi dolara.

Ruski trgovci od navijača su ubrali do pet milijardi dolara

16.07.2018.

Mundijal dao mali, ali važan poticaj ruskoj ekonomiji, kažu analitičari

Kako su dva brata uspjela zaraditi stotine milijuna dolara samo na optimizmu

11.07.2018.

Pokušali su prodavati majice s apstraktnim dizajnom, ali to im nije baš išlo. Onda je braći Bertu i Johnu Jacobsu palo na pamet da, zbog svakodnevne poplave u negativnih vijesti svuda oko njih, iskušaju tržište nudeći mu pozitivne poruke.

Beckham: Što poslije nogometa? Vino i viski!

11.07.2018.

David Beckham, nekadašnji kapetan Engleske, odabrao je nakon nogometne karijere novac uložiti u vinograd, a proizvodi i škotski viski, koji se pije i u Južnoj Africi.

Počeo je najveći trgovinski rat u povijesti. Što to znači za Hrvatsku?

09.07.2018.

SAD je započeo "najveći trgovinski rat u povijesti" koji će naštetiti svjetskom lancu vrijednosti, uzdrmati tržišta i pogoditi svjetski gospodarski rast

Tag cloud

  1. 1778 članka imaju tag hrvatska
  2. 1802 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1165 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 918 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP