Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lis 2017

Kinezi imaju veće plaće od Hrvata

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Kinezi imaju veće plaće od Hrvata

KINA je po visini plaća dostigla i prestigla pojedine dijelove Europe.

Medijan plaće u Šangaju (1135 dolara), Pekingu (983 dolara) i Šenženu (938 dolara) veći je nego u najnovijoj članici Europske unije Hrvatskoj, u kojoj medijan neto plaće iznosi 887 američkih dolara, piše magazin Forbes.

Medijan plaće u Šangaju veći je nego u dvjema najnovijim članicama Eurozone: Litvi (956 dolara) i Latviji (1005 dolara), dok je u Estoniji koja je u Eurozonu ušla 2011. medijan plaće 1256 američkih dolara.

U posljednjih 10 godina mnogi brojni radnici iz istočne Europe pojavili su se na tržištu Europske unije.

S druge strane, Kina je 2002. postigla veći stupanj integracije u globalno tržište rada pristupanjem Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Sve to dovelo je do stagnacije plaća za niže kvalificirane i tvorničke radnike.

"Utjecaj globalizacije i ulazak Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju 2002. značajno je povećao ponudu na tržištu rada", kaže Neil MacKinnon, ekonomist VTB Capitala.

Povećana ponuda kineske radne snage i dotok jeftine robe iz Kine na svjetsko tržište bili su pozitivni za potrošače, ali je prisililo istočnoeuropske proizvođače da se bore s tom konkurencijom, odnosno da budu jeftiniji od Kineza.

Rast plaća u siromašnijim dijelovima Europe, ovisit će o Kini

S obzirom na to da Kina, na neki način, postavlja standarde plaća za proizvodne radnike, a u budućnosti i za plaće u logističkim djelatnostima vezanim za e-trgovinu, istočnoeuropske zemlje mogu se jedino nadati da će se rast plaća u toj najmnogoljudnijoj zemlji svijeta nastaviti.

Kineski udio u svjetskoj trgovini popeo se od 1990. kada je iznosio samo 2 posto, na čak 15 posto. Istovremeno, od 1990. istočnoeuropske zemlje izašle su iz utjecaja Rusije i pomaknule se ka zapadu. Prije pada komunizma te su zemlje bile u manjoj ili većoj izolaciji. Radna snaga bila je relativno dobro educirana, no dotok kapitala i upravljanje bilo je ograničeno.

S istočne strane Jadrana, nasuprot bogate Italije, nalazi se veliki bazen jeftine radne snage. Kineski radnici u Šangaju, Šenženu ili Pekingu u prosjeku zarađuju više od radnika u Albaniji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj ili Crnoj Gori, koja ima median plaće od 896 dolara.

Plaće u Šangaju nisu mnogo niže ni od onih u Poljskoj, gdje median iznosi 1569 dolara. Tu negdje je i Češka, gdje plaća u najbogatijem Pragu iznosi 1400 dolara.

Rast plaća u Kini je impresivan i to je sjajna vijest za Kineze. No jasno je da će plaće u Kini, kao industrijskoj sili, određivati i plaće u mnogim zemljama Europe.


Komentari članka

Vezani članci

Osim Pelješkog mosta gradit će se još tri mosta, dva vijadukta, četiri tunela i dva vidikovca

17.08.2018.

Osim velikog broja objekata, na Pelješcu će se morati sagraditi i snažna trafostanica za napajanje tunela, signalizacije, ali i samog mosta Pelješac.

Država u pola godine darovala nekretnine u vrijednosti 118 milijuna kuna

17.08.2018.

Radi aktivacije neiskorištene državne imovine u razdoblju od početka siječnja do kraja lipnja sklopljeno je 107 ugovora. Od te brojke, 40 ih se odnosi na ugovore o osnivanju prava služnosti, od kojih je 16 s naknadom, a 24 bez naknade

U obrtu u lipnju 4,1 posto više zaposlenih

17.08.2018.

Statistika pokazuje da je broj zaposlenih porastao u 14 područja djelatnosti, i to od 1,2 posto u prerađivačkoj industriji i stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, do 13,5 posto u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

U Hrvatskoj raste broj imućnijih turista

14.08.2018.

Prema posljednjim istraživanjima Instituta za turizam, u Hrvatsku i dalje najviše ljudi dolazi automobilom, njih 64%.

Strategija razvoja poljoprivrede nije dovršena već dvije godine

14.08.2018.

Na pitanje radi li se i u kojoj je fazi izrada poljoprivredne strategije, Ministarstvo poljoprivrede odgovorilo je kako je "trenutačno u fazi analize učinkovitosti postojećih mjera poljoprivredne politike, kako bismo na osnovi tih pokazatelja te u okviru

Tag cloud

  1. 1789 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1493 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 777 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 517 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 403 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP