Koronakriza upropastila je mnoge tvrtke u Hrvatskoj. Pogledajte koje su djelatnosti najviše nadrapale!

Pojava i širenje koronavirusa događaj je koji je nakon gospodarske krize 2008. godine najviše uzdrmao svjetsko gospodarstvo. Izvjesno je da će sve ekonomije svijeta, a tako i naša, kroz dulje razdoblje osjećati posljedice koje su prouzrokovane smanjenjem poslovnih aktivnosti na minimum u svrhu zaštite zdravlja. Ukupan teret neće snositi samo poslovni sektor, već i država koja je zbog ozbiljnosti situacije primorana na implementaciju mjera u obliku fiskalnih i monetarnih stimulansa gospodarstvu, kako bi zaštitila vlastito stanovništvo i domaće pravne subjekte. Kao najistaknutije izdvajamo uvođenje moratorija na postojeće obveze, reprogramiranje kreditnih obveza, odgoda poreznih obveza i ostalih javnih davanja te potpore za očuvanje radnih mjesta.

Moratorij predstavlja razdoblje u kojem su korisnici izravnih kredita oslobođeni plaćanja kreditne glavnice, kamate i naknada, međutim naknade i kamate se obračunavaju, u trajanju od 1.4. do 30.6.2020. godine. Reprogramiranje kredita podrazumijeva mogućnost odobrenja produljenih rokova korištenja, počeka i otplate kredita za najviše 6 mjeseci, uz obračun i naplatu redovne kamate u razdoblju počeka.

Svrha ove analize je prikazati utjecaj koronavirusa na poduzetničku klimu u Republici Hrvatskoj u usporedbi s istim razdobljem proteklih godina. Promatrani pravni oblici su trgovačka društva (dionička društva, društva s ograničenom odgovornošću i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću) i obrti koji zajedno obuhvaćaju preko 80 posto aktivnih pravnih oblika poslovnog sektora.

Stanje gospodarstva mjereno poduzetničkom klimom može se prikazati kroz osnivanja, brisanja ili prekid poslovanja poduzeća. Bolja klima i povoljniji gospodarski uvjeti donose i više prilika, što će rezultirati i većim brojem osnivanja pravnih subjekata, dok će lošiji uvjeti uzrokovati prekide poslovanja te brisanja. U tom kontekstu, brojke prvog kvartala zajedno s dijelom travnja, promatrane kroz nekoliko godina, dokazuju negativne gospodarske posljedice koje sa sobom nosi ova situacija.

U 2018. i 2019. godini se u ožujku i travnju osnovalo u prosjeku 5400 poduzeća od čega 55 posto otpada na trgovačka društva, a 45 posto na obrte. U ožujku i prvoj polovici travnja 2020. godine osnovano je svega 1800 poduzeća iz čega je vidljiv ogroman pad novih poduzetničkih inicijativa u promatranom razdoblju. Obzirom da u trenutku izrade analize nisu dostupni podaci za cijeli travanj, koristit ćemo tjedne prosjeke kako bismo što preciznije prikazali postojeću situaciju.

Tjedni prosjek osnivanja i brisanja
Iz navedenih podataka zaključujemo da je značajno pao prosjek broja osnivanja (smanjenje za čak 73%), dok je kod obrta jasno vidljivo i smanjenje broja osnivanja (44%) i rast broja brisanja (36,5%). Brojke nam također ukazuju i na preokret u odnosu osnovanih i brisanih subjekata. U 2018. i 2019. godini, u promatranom razdoblju, prosječan broj osnivanja bio je veći od broja brisanja. U 2020. godini, u istom razdoblju, situacija je obrnuta, odnosno došlo je do negativnog prirasta subjekata što znači da je „natalitet“ poslovnih subjekata po prvi puta u promatranom razdoblju manji od „mortaliteta“. Navedena situacija prikazana je na grafu ispod.