Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Lip 2016

Kraj diskriminacije na online tržištu: Hrvati više neće biti kupci drugog reda

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Linda Perić  

Kraj diskriminacije na online tržištu: Hrvati više neće biti kupci drugog reda

Građani novijih članica Europske unije, pa tako i Hrvati koji favoriziraju online kupnju, često se žale kako su žrtva tzv. geoblockinga, odnosno diskriminacije prema mjestu prebivališta. Najčešće se, naime, događa da im web trgovina odbija nešto prodati ili dostaviti, a u pojedinim slučajevima ih automatski prebacuje na lokalnu stranicu s drugim proizvodima i cijenama. Uz to, ponekad im se čak naplati i po višoj cijeni nego kupcima iz nekih drugih članica EU-a.

Ovakva bi se situacija konačno morala promijeniti jer je Europska komisija jučer predložila paket mjera, odnosno trodijelni plan za povećanje e-trgovine koji bi se trebao ostvariti upravo borbom protiv geografskog blokiranja, cjenovno pristupačnijom i učinkovitijom prekograničnom dostavom paketa te promicanjem povjerenja potrošača boljom zaštitom.

Najbolja ponuda

- Vrlo često građani nemaju pravo pristupa najboljim ponudama pri kupnji na internetu ili odustanu od prekogranične kupnje zbog previsoke cijene dostave ili zato što nisu sigurni kako ostvariti svoja prava u slučaju nepravilnosti - kazao je Andrus Ansip, potpredsjednik EK-a, nadležan za jedinstveno digitalno tržište.

U paketu o e-trgovini našao se tako zakonodavni prijedlog Komisije kojim se sprečava diskriminacija na online tržištu, bilo u pogledu cijena, uvjeta prodaje ili plaćanja.

- Kad potrošač uđe u trgovinu u drugoj državi EU-a, vlasnik neće od njega tražiti osobnu iskaznicu kako bi mu prodao proizvod ili prilagodio cijenu i uvjete. No u svijetu interneta, kupce se vrlo često blokira u pristupanju ponudama u drugim zemljama, na primjer, preusmjeravanjem na web-mjesto u njihovoj zemlji ili zahtjevima da se plaćanje vrši debitnim ili kreditnim karticama određene države. Takva diskriminacija nije prihvatljiva na jedinstvenom tržištu - stoji u objašnjenju zakonodavnog prijedloga koji ide u cilju sprečavanja geografskog blokiranja.

Novim pravilima za e-trgovinu planirana je i i učinkovitija prekogranična dostava paketa kako bi potrošači i trgovci ostvarili korist od pristupačne isporuke i praktičnih mogućnosti vraćanja, čak i u slučaju rubnih regija. Naime, cijene koje poštanski operateri naplaćuju za dostavu malog paketa u drugu državu članicu često su i pet puta više od domaćih cijena, a pritom nije jasna veza sa stvarnim troškovima.

Uvođenjem veće transparentnosti cijena na temelju Uredbe potiče se tržišno natjecanje. Europska komisija će, naime, objavljivati javno navedene cijene univerzalnih pružatelja usluga kako bi se povećalo uzajamno tržišno natjecanje i transparentnost tarifa.

Povjerenje u e-trgovinu

Kako bi se osiguralo povjerenje potrošača u e-trgovinu, Komisija traži da na svakoj internetskoj platformi koja se smatra "trgovcem" bude jasno navedeno da se pravila o nepoštenoj poslovnoj praksi ne odnose na pojedince koji prodaju robu, te da tražilice jasno razlikuju plaćene oglase od prirodnih rezultata pretraživanja.

Predloženom revizijom Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača, nacionalna tijela (u našem slučaju Europski potrošački centar Hrvatska op.a.) dobit će i veće ovlasti za bolju provedbu prava kupaca. Ta će tijela moći provjeravati provodi li se na web-mjestima geografsko blokiranje ili nude poslijeprodajne usluge kojima se krše pravila EU-a, primjerice, u pogledu prava na odustajanje...

Osim toga, ta će nacionalna tijela smjeti naložiti trenutačno zatvaranje onih web-mjesta kojima je svrha prijevara, te zahtijevati informacije od upravitelja domene i banaka radi otkrivanja identiteta odgovornog trgovca.

Borzan: Žali se svaki četvrti potrošač

Podsjetimo i kako se hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan već dugo zauzima za to da se problem neopravdane diskriminacije nekih zemalja na online tržištu uvrsti u Strategiju jedinstvenog tržišta EU-a.

- Čak 25 posto potrošača žali se da ne može kupovati online u drugoj državi... O tome govori i činjenica da prekogranična online kupovina čini tek 14 posto ukupne internetske kupovine. Potrošačke udruge procjenjuju da je dostava u manje države članice dvaput skuplja nego u veće...

S druge strane, ovo tržište ima veliki potencijal koji bi koristio i hrvatskim trgovcima i potrošačima. Procjena je da bi povećanje online trgovine sa sadašnjih pet posto na 15 posto značilo siguran rast BDP-a na razini Unije za 1,7 posto - objašnjava Borzan.


Komentari članka

Vezani članci

Iskoristili koronakrizu i na talijansko tržište plasirali e-commerce rješenje

23.09.2020.

Kod nas je ovo rješenje novost, ali ga već koriste neke ugledne tvrtke iz modne industrije i industrije građevinskog materijala.

ONLINE FAMA: Webom se i dalje obavlja manje od jedan posto trgovine

21.09.2020.

Ovih su dana mediji objavili analizu o velikom rastu online trgovine. Zaista, zatvaranje trgovina promijenilo je navike. Kupovanje na webu naraslo je u prvih sedam mjeseci za 13,6 posto. I moje kućanstvo počelo je tijekom lockdowna kupovati voće i povrće

Otkrivamo pozadinu preuzimanja Nanobita: 'Ovo je suludo velik posao'

20.09.2020.

Alan Sumina i Zoran Vučinić, osnivači Nanobita, prva su dva velika startup milijunaša u Hrvatskoj, svaki s oko 200 milijuna kuna na računu.

Kakva vijest! Švedski Stillfront preuzeo Nanobit za gotovo milijardu kuna

18.09.2020.

Ukupni iznos preuzimanja bit će do 148 milijuna dolara

Rastu ‘u inat’ Covidu: Posluju na tržištima od SAD-a do Novog Zelanda, a planiraju i nova zapošljavanja

17.09.2020.

Mate Kostovski, direktor Lemaxa, kompanije specijalizirane za turistički softver najavljuje otvaranje ureda u Osijeku i govori o poslovanju u korona pandemiji.

Tag cloud

  1. 2050 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1324 članka imaju tag izvoz
  5. 1104 članka imaju tag svijet
  6. 881 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 765 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1062 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 303 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 372 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 330 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici