Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Lip 2016

Kraj diskriminacije na online tržištu: Hrvati više neće biti kupci drugog reda

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Linda Perić  

Kraj diskriminacije na online tržištu: Hrvati više neće biti kupci drugog reda

Građani novijih članica Europske unije, pa tako i Hrvati koji favoriziraju online kupnju, često se žale kako su žrtva tzv. geoblockinga, odnosno diskriminacije prema mjestu prebivališta. Najčešće se, naime, događa da im web trgovina odbija nešto prodati ili dostaviti, a u pojedinim slučajevima ih automatski prebacuje na lokalnu stranicu s drugim proizvodima i cijenama. Uz to, ponekad im se čak naplati i po višoj cijeni nego kupcima iz nekih drugih članica EU-a.

Ovakva bi se situacija konačno morala promijeniti jer je Europska komisija jučer predložila paket mjera, odnosno trodijelni plan za povećanje e-trgovine koji bi se trebao ostvariti upravo borbom protiv geografskog blokiranja, cjenovno pristupačnijom i učinkovitijom prekograničnom dostavom paketa te promicanjem povjerenja potrošača boljom zaštitom.

Najbolja ponuda

- Vrlo često građani nemaju pravo pristupa najboljim ponudama pri kupnji na internetu ili odustanu od prekogranične kupnje zbog previsoke cijene dostave ili zato što nisu sigurni kako ostvariti svoja prava u slučaju nepravilnosti - kazao je Andrus Ansip, potpredsjednik EK-a, nadležan za jedinstveno digitalno tržište.

U paketu o e-trgovini našao se tako zakonodavni prijedlog Komisije kojim se sprečava diskriminacija na online tržištu, bilo u pogledu cijena, uvjeta prodaje ili plaćanja.

- Kad potrošač uđe u trgovinu u drugoj državi EU-a, vlasnik neće od njega tražiti osobnu iskaznicu kako bi mu prodao proizvod ili prilagodio cijenu i uvjete. No u svijetu interneta, kupce se vrlo često blokira u pristupanju ponudama u drugim zemljama, na primjer, preusmjeravanjem na web-mjesto u njihovoj zemlji ili zahtjevima da se plaćanje vrši debitnim ili kreditnim karticama određene države. Takva diskriminacija nije prihvatljiva na jedinstvenom tržištu - stoji u objašnjenju zakonodavnog prijedloga koji ide u cilju sprečavanja geografskog blokiranja.

Novim pravilima za e-trgovinu planirana je i i učinkovitija prekogranična dostava paketa kako bi potrošači i trgovci ostvarili korist od pristupačne isporuke i praktičnih mogućnosti vraćanja, čak i u slučaju rubnih regija. Naime, cijene koje poštanski operateri naplaćuju za dostavu malog paketa u drugu državu članicu često su i pet puta više od domaćih cijena, a pritom nije jasna veza sa stvarnim troškovima.

Uvođenjem veće transparentnosti cijena na temelju Uredbe potiče se tržišno natjecanje. Europska komisija će, naime, objavljivati javno navedene cijene univerzalnih pružatelja usluga kako bi se povećalo uzajamno tržišno natjecanje i transparentnost tarifa.

Povjerenje u e-trgovinu

Kako bi se osiguralo povjerenje potrošača u e-trgovinu, Komisija traži da na svakoj internetskoj platformi koja se smatra "trgovcem" bude jasno navedeno da se pravila o nepoštenoj poslovnoj praksi ne odnose na pojedince koji prodaju robu, te da tražilice jasno razlikuju plaćene oglase od prirodnih rezultata pretraživanja.

Predloženom revizijom Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača, nacionalna tijela (u našem slučaju Europski potrošački centar Hrvatska op.a.) dobit će i veće ovlasti za bolju provedbu prava kupaca. Ta će tijela moći provjeravati provodi li se na web-mjestima geografsko blokiranje ili nude poslijeprodajne usluge kojima se krše pravila EU-a, primjerice, u pogledu prava na odustajanje...

Osim toga, ta će nacionalna tijela smjeti naložiti trenutačno zatvaranje onih web-mjesta kojima je svrha prijevara, te zahtijevati informacije od upravitelja domene i banaka radi otkrivanja identiteta odgovornog trgovca.

Borzan: Žali se svaki četvrti potrošač

Podsjetimo i kako se hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan već dugo zauzima za to da se problem neopravdane diskriminacije nekih zemalja na online tržištu uvrsti u Strategiju jedinstvenog tržišta EU-a.

- Čak 25 posto potrošača žali se da ne može kupovati online u drugoj državi... O tome govori i činjenica da prekogranična online kupovina čini tek 14 posto ukupne internetske kupovine. Potrošačke udruge procjenjuju da je dostava u manje države članice dvaput skuplja nego u veće...

S druge strane, ovo tržište ima veliki potencijal koji bi koristio i hrvatskim trgovcima i potrošačima. Procjena je da bi povećanje online trgovine sa sadašnjih pet posto na 15 posto značilo siguran rast BDP-a na razini Unije za 1,7 posto - objašnjava Borzan.


Komentari članka

Vezani članci

Eurostat: Koliko je uobičajeno raditi od doma?

14.02.2020.

Usvajanje digitalnih tehnologija donosi sve učestaliji rad iz doma umjesto odlaska na posao u mnogim poslovima gdje fizička prisutnost nije od bitnog značenja, Prema Eurostatovim podacima za 2018. godinu Hrvatska je među najlošijim zemljama članicama Euro

Zbog koronavirusa s radom nastavlja manje od 20 posto kineskih radnika

14.02.2020.

Mnogi proizvođači komponenti bi prema izvješću koje prenosi Digitimes mogli produžiti proces zaustavljene proizvodnje zbog koronavirusa, izvan vremenskih okvira koje su postavile kineske vlasti

Konzum podržava Najbolje iz Hrvatske te pokreće natječaj za male lokalne proizvođače

07.02.2020.

Konzum raspisao natječaj za uvrštenje proizvoda malih lokalnih proizvođača u Konzumovu maloprodajnu mrežu

U Hrvatskoj plaće realno niže nego prije deset godina

07.02.2020.

Hrvatska je među 6 država Europske Unije s plaćama prosječno nižim nego prije 10 godina, navodi se u objavi Europske konfederacije sindikata (ETUC) koja prenosi podatke European Trade Union Instituta.

5G ponudit će neviđene prilike za rast poduzeća

04.02.2020.

U 2020. svjedočiti ćemo učinku kupole pod kojom će industrijski igrači blisko surađivati zbog sve veće povezanosti pojedinačnih tehnologija, kao što su UI čipovi za rubno računarstvo, roboti i privatna mreža 5G, te se obvezati na konačno ostvarenje inovac

Tag cloud

  1. 1968 članka imaju tag hrvatska
  2. 2004 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1273 članka imaju tag izvoz
  5. 861 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1017 članka imaju tag svijet
  7. 994 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 858 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 873 članka imaju tag industrija
  14. 636 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 384 članka imaju tag poticaji
  20. 516 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 268 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 349 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 426 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 311 članka imaju tag osijek
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 282 članka imaju tag opg
  40. 341 članka imaju tag recesija