Kreće 'veliki projekt' brzog interneta u cijeloj Hrvatskoj

Država će, konačno je odlučio premijer Andrej Plenković, graditi infrastrukturu za brzi internet u cijeloj Hrvatskoj. Naime, nakon višemjesečnog iščekivanja i lobiranja sa svih strana, premijer se odvažio i presjekao te je Vlada na jučerašnjoj sjednici odobrila Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture, za što je Europska unija već i odobrila novac.

– To je izrazito važan program i za korištenje odgovarajućih financijskih sredstava koje je Hrvatska dobila iz Europske komisije, kao i za dostupnost interneta i novih generacija tehnologija u cijeloj Hrvatskoj – kazao je premijer. Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, objasnio je pak da je riječ o provedbenom programu gradnje i upravljanja agregacijskim dijelovima širokopojasnih mreža sljedeće generacije, a ujedno i programu koji sadržava državnu potporu s namjerom dostizanja ciljeva Digitalne agende za Europu do 2020. koji je usklađen s ciljevima Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2016. – 2020. Donošenjem Nacionalnog programa, dodao je Butković, omogućuje se korištenje dodijeljenih sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” 2014. – 2020., najviše u iznosu od 101,4 milijuna eura, od čega će se najviše, 86,2 milijuna eura ili 85 posto, financirati iz europskog fonda za regionalni razvoj u skladu s odlukom Europske komisije o usklađenosti Nacionalnog programa s pravilima državnih potpora. Ciljana područja gradnje unutar Nacionalnog programa većinom obuhvaćaju područja u kojima trenutačno takva infrastruktura ne postoji ili je dostupna samo agregacijska mreža takozvanog povijesnog operatora, odnosno HT-a. Na temelju rezultata provedenih javnih savjetovanja Nacionalnim programom planirano je obuhvatiti ukupno 540 ciljanih naselja (u kojima živi 25 posto ukupnog hrvatskog stanovništva) koja se nalaze u prigradskim i ruralnim područjima Republike Hrvatske, stoji u obrazloženju Vlade.

Nacionalni program bit će izveden kroz javni investicijski model kao “veliki projekt”, koji će nadzirati Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kao nositelj, dok će društvo Odašiljači i veze biti zaduženo za tehničku provedbu te će u tu svrhu ustrojiti zasebnu unutarnju ustrojstvenu jedinicu nadležnu za obavljanje poslova provedbe Nacionalnog programa. – Tako izgrađena infrastruktura ostaje u državnom vlasništvu i daje se u dugoročni najam svim operatorima na tržištu pod jednakim uvjetima i u skladu s njihovim potrebama – naglasio je ministar Butković.

Do prve lopate i početka gradnje dug je put, prema optimističnim procjenama trebalo bi to biti do 2020. odrade li se sve procedure bez smetnji i administrativnih otezanja. Plenkovićevo zeleno svjetlo zapravo kasni sedam mjeseci jer novac za internet Europska unija odobrila je istog dana kada i onaj za gradnju Pelješkog mosta. Kako doznajemo, odluci su pripomogle i nedvojbene prijetnje javnim packama pristigle iz Europske komisije, ali i oduzimanjem novca ne samo za agregacijsku mrežu već i za onu pristupnu gdje je proces do konkretnog natječaja već uvelike odmakao. Ipak, uz pritiske ili bez njih, važno je da je odluka donesena i time ostvareni temelji da počnu procesi gradnje infrastrukture koji bi trebali Hrvatsku svrstati uz bok onih zemalja koje žele biti tehnološki napredne. Europa bi to trebala vrednovati već pri sljedećem ocjenjivanju te bi, doznajemo, sljedeći indeks digitalnog razvoja DESI trebao pokazati hrvatski skok na ljestvici za bar dva mjesta.