Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Ruj 2019

Kreću izmjene: IT stručnjaci više neće moći biti paušalci ili će tvrtke plaćati kazne

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Gordana Grgas  

Kreću izmjene: IT stručnjaci više neće moći biti paušalci ili će tvrtke plaćati kazne

U Ministarstvu financija pripremaju izmjene Općeg poreznog zakona koje bi, u dijelu koji se odnosi na bolji nadzor poslovanja paušalnih obrtnika, u konačnici mogle imati negativan efekt na IT industriju, pribojavaju se u udruzi Hrvatski nezavisni izvoznici softvera (CISEx).

Postalo je, naime, prilično rašireno da IT tvrtke, umjesto da zapošljavaju radnike na ugovor o radu, angažiraju paušalne obrtnike. Nije pritom problem kad se zaista radi o poduzetniku (obrtniku), nego kad je stvarni poslovni odnos u biti - nesamostalni rad. Drugim riječima, kad obrtnici “glume” da ostvaruju dohodak od samostalnog rada - jer im mnogo bolji porezni tretman omogućava da, uz ista bruto davanja poslodavca, kao paušalci dobiju ozbiljno više novca nego da su u radnom odnosu - a zapravo je u pitanju dohodak od nesamostalnog rada.

U Ministarstvu financija tome su navodno mislili doskočiti većim angažmanom inspektora i kažnjavanjem poslodavaca koji to primjenjuju. Prema prijedlogu koji priprema Ministarstvo financija, kako se čini, inspektori neće kažnjavati, odnosno naplaćivati razliku poreza i doprinosa ”paušalcima”, nego samo tvrtki “poslodavcu”.

Nakon što su neslužbeno procurili neki detalji iz izmjena zakona, Tajana Barančić, predsjednica CISEx-a, potvrđuje da je i u IT sektoru sve više paušalnih obrtnika-developera, ali napominje kako su ih tvrtke ponekad praktički primorane “zapošljavati”. U pitanju su deficitarni programerski kadrovi koji na taj način ostvaruju mnogo veći neto dohodak nego da su zaposleni: od 25.000 kuna bruto iznosa, kao zaposlenici na ruke će dobiti oko 13.000, a kao paušalci - 23.000 kuna! Smatra da država treba pažljivo odvagnuti kako će riješiti taj problem jer ako paušalci više ne budu mogli raditi za domaće tvrtke, nesmetano će nastaviti za strane.

- Činjenica je da u IT sektoru imamo učestalu pojavu da sami zaposlenici traže da budu plaćeni za rad putem paušalnog obrta, pri čemu traže da im se ukupni trošak sadašnje plaće plati na paušalni obrt, te još najčešće dobiju i 70 tisuća kuna poticaja od države za samozapošljavanje. Kad jedan poslodavac odbije, lako prelaze kod drugog ili rade prema istom modelu za strance - naglašava.

Ugovorni odnos
Porezna uprava ima uporište u zakonu da utvrdi kad je zapravo riječ o nesamostalnom radu. Već je bilo nekoliko takvih slučajeva u IT tvrtkama, dodaje. Stranci, pak, trenutačno otvoreno traže domaće developere po svim online kanalima i već u startu nude posao tako da im sugeriraju da otvore paušalni obrt.- Pritom im objašnjavaju i koliko dana godišnjeg odmora im daju, što neupitno ukazuje na nesamostalni rad, a nerijetko nude da im riješe papirologiju, računovodstvo i slično - kaže predsjednica CISEx-a. Porezna uprava, naravno, ne može naplatiti stranoj tvrtki poreze i doprinose za paušalce, a domaće može kažnjavati.

- Na taj način ostat ćemo bez IT industrije u Hrvatskoj jer kadrova ionako nemamo dovoljno. Sada su IT stručnjaci motivirani da otvore paušalne obrte i rade za strane tvrtke. Trebalo bi jednako tretirati domaće i strane tvrtke - naglašava.

O tome se povela i rasprava na Facebooku, nakon što je suosnivač Nanobita Alan Sumina u petak objavio da se pripremaju izmjene zakona te da bi to moglo značiti kraj prakse s paušalcima. Sumina, doduše, smatra da bi to moglo imati i pozitivan efekt - maknuti izvor nelojalne konkurencije poduzetnicima koji ne prakticiraju ljude zapošljavati po tom modelu. Smatra da bi možda trebalo ograničiti djelatnosti koje mogu koristiti paušalni obrt ili tretirati kao radni odnos slučaj “obrtnika” koji više od dvije trećine prihoda realiziraju samo s jednim poslodavcem.

- Nisam siguran kako tome pristupiti, ali stanje kakvo je sada nije dobro - kaže Sumina.

Povećani limit
Popularnost paušalnih obrta u domaćoj IT industriji silno je porasla nakon što je podignut maksimalni godišnji limit primitaka sa 150 tisuća kuna na 300 tisuća kuna za paušalno oporezivanje. Na te prihode vrlo mali iznos predviđen je za plaćanje poreza i doprinosa, koji iznose oko sedam posto, dok su na plaću od nesamostalnog rada gotovo 50 posto. Ta je mjera bila zamišljena u sklopu pojednostavljenja i poreznog rasterećenja malih poduzetnika, ali dovitljivo tržište je očito izbušilo lukrativnu rupu u zakonu. Prema dostupnim podacima, više od 2100 aktivnih obrta osnovano je u IT djelatnosti u posljednjih 30 mjeseci. Najbolje rješenje bilo bi, smatra predsjednica CISExa, drastično smanjenje opterećenja dohotka od nesamostalnog rada.

- Godinama predlažemo takve modele, ali nema sluha. Hrvatska se odlučila za strateške industrije (turizam, poljoprivreda) za koje se daju posebni modeli oporezivanja, a, na žalost, IT i dalje nije među njima - kaže.


Komentari članka

Vezani članci

SAD prijeti porezom od 100% na francuske proizvode zbog oporezivanja tehnoloških tvrtki

06.12.2019.

Uvođenje stopostotnog poreza usmjeren je i na francuske proizvode koji su bili izuzeti od ranije ove godine uvedenog poreza od 25 posto. U listopadu kada je uveden taj porez oko njega su se složili i predstavnik Republikanaca i Demokrata u Odboru za finan

Ovo će biti 10 najtraženijih vještina 2020. godine

25.11.2019.

Uz veliku potražnju za radnicima s naprednim tehnološkim vještinama, mnoge kompanije ulažu više resursa u regrutiranje, zapošljavanje i njegovanje pravih talenata kako bi ih se zadržalo u globalnoj konkurenciji.

Pogledajte koje (za sada) izmjene poreznih zakona stupaju na snagu od 1. siječnja 2020.

14.11.2019.

Ne bi bilo pošteno priznati da Vlada nije napravila značajnije pomake kod donošenja novih zakonskih izmjena i uvažila (barem djelomično) glas javnosti i ono što je najvažnije od svega glas gospodarstva

Vodnjanski tehnološki div u Splitu službeno otvorio vrata svojih novih ureda

14.11.2019.

Jedna od vodećih IT kompanija u Hrvatskoj i regiji, vodnjanski Infobip, u Splitu je otvorio novi ured na adresi Spinčićeva 2B, 1. kat. Splitski je ured 66. po redu koji je Infobip otvorio u svijetu i četvrti hrvatski, nakon Vodnjana, Zagreba i Rijeke. U n

Rađa se više tvrtki, a 52% ih preživi pet godina biznisa

13.11.2019.

U odnosu na demografsku sliku stanovništva u Hrvatskoj, koja je sve dramatičnija i negativnija, poslovna demografija nije toliko obeshrabrujuća. Broj novoosnovanih tvrtki lani premašio 2013., ima ih 15.600.

Tag cloud

  1. 1955 članka imaju tag hrvatska
  2. 1984 članka imaju tag turizam
  3. 1554 članka imaju tag financije
  4. 1257 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 994 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1014 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 845 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 923 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 592 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 772 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 371 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 266 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 351 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 380 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 307 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 356 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 381 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 271 članka imaju tag opg