Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Ruj 2023

Krediti i dugovi nakon smrti: Što članovi obitelji preminule osobe trebaju napraviti?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: I.V.  

Krediti i dugovi nakon smrti: Što članovi obitelji preminule osobe trebaju napraviti?

Mnogi se nakon smrti bliske osobe suočavaju s novonastalim problemima poput dugova ili kredita koje je pokojnik iza sebe ostavio. Što napraviti ako se nađete u takvoj situaciji?

Opseg odgovornosti nasljednika za 'dugove ostavitelja' reguliran je Zakonom o nasljeđivanju. Propisano je da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine, dok onaj nasljednik koji se odrekao nasljedstva ne odgovara za ostaviteljeve dugove, kažu u HNB-u.

Što kada ima više nasljednika?
'U slučaju kada ima više nasljednika oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svojeg nasljednog dijela, bez obzira na to je li izvršena dioba nasljedstva. Među nasljednicima se dugovi dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, i to samo ako oporukom nije drugačije određeno', objašnjenje je iz HNB-a, piše Dnevnik.hr.

Sukladno Zakonu o obveznim odnosima, smrću dužnika ne prestaju obveze po kreditima i druge obveze ostavitelja, ali u slučaju smrti korisnika kredita, banka može otkazati ugovor o kreditu prije isteka ugovorenog roka, ako bi u tom slučaju davatelj kredita došao u bitno nepovoljniji položaj.

Nakon što banka dobije informaciju da je korisnik kredita preminuo, što bi trebali javiti potencijalni nasljednici, te informacije je dužna dati nadležnom sudu u ostavinskom postupku, javnom bilježniku određenom od nadležnog suda za vođenje ostavinskog postupka te nasljedniku navedenom u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju.

Kakva je procedura?
Po provedbi ostavinskog postupka i ishođenju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju nasljednici ga trebaju dostaviti u banku kako bi raspravili i regulirali postojeće obveze iza pokojnika.

'Banke pri sklapanju stambenog potrošačkog kredita, u skladu s vlastitom poslovnom politikom i internim procedurama, informiraju klijente o dostupnim mogućnostima ugovaranja različitih vrsta osiguranja kredita kod osiguravajućih kuća, a u cilju zaštite korisnika kredita od nesposobnosti vraćanja preuzetih obveza uslijed različitih nepovoljnih životnih okolnosti', objašnjenje je iz Hrvatske udruge banaka.

U Erste banci su detaljnije objasnili proceduru u slučaju smrti.

U svrhu reguliranja činjenice smrti korisnika kredita u banci potencijalni nasljednici odmah po saznanju i utvrđenju te činjenice trebaju banci prezentirati jedan od sljedećih dokumenata: smrtni list, izvod iz matice umrlih ili pravomoćno Rješenje suda kojim se nestala osoba proglašava umrlom. Po okončanju ostavinskog postupka moraju se javiti u banku.


Komentari članka

Vezani članci

Plaćanje gotovinom i dalje draže od kartica

23.05.2024.

Mobilno bankarstvo i bezgotovinsko plaćanje posljednjih nekoliko godina u stalnom su porastu, no i dalje velik broj hrvatskih građana preferira odlazak na šaltere, a gotovina ostaje dominantan način plaćanja.

Prosječna plaća za ožujak 1.326 eura, većina građana imala ispodprosječnu plaću

22.05.2024.

Prosječna neto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila je 1.326 eura, što je u odnosu na ožujak 2023. godine nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak, koji

Cijena zlata probila psihološku granicu od 2.400 dolara po unci

22.05.2024.

Cijena zlata porasla je na novu rekordno visoku razinu, probivši apsolutni vrhunac i prvi put u povijesti premašivši psihološku granicu od 2.400 dolara po unci.

Prednosti i nedostaci najbržeg prsta u prijavi projekata na EU natječaje

21.05.2024.

Na temu problematike „najbržeg prsta“ u prijavi projekata na EU natječaje, napisane su brojne objave te izrečena različita mišljenja, uglavnom negativna. Pri tome, ističu se netransparentnost i nepravednost jer se potiču manje kvalitetni projekti (oni koj

Hrvatska bi trebala imati drugi najveći rast u EU-u

16.05.2024.

Europska komisija u proljetnim je ekonomskim prognozama znatno povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva. Komisija procjenjuje da će hrvatskog gospodarstvo u ovoj godini rasti za 3,3 posto, a u prognozama iz veljače predviđala je rast od 2,6 posto. Z

Tag cloud

  1. 2602 članka imaju tag turizam
  2. 2457 članka imaju tag hrvatska
  3. 1576 članka imaju tag svijet
  4. 1240 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1860 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag izvoz
  7. 1249 članka imaju tag trgovina
  8. 1293 članka imaju tag ict
  9. 1419 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1129 članka imaju tag investicije
  11. 1169 članka imaju tag industrija
  12. 1025 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1136 članka imaju tag EU
  14. 831 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 974 članka imaju tag menadžment
  16. 563 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 667 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 372 članka imaju tag potpore
  23. 494 članka imaju tag eu fondovi
  24. 604 članka imaju tag tehnologija
  25. 469 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 489 članka imaju tag porezi
  27. 460 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 474 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 502 članka imaju tag obrazovanje
  31. 407 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor