Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Ou 2019

Krediti još povoljniji, kamate na štednju ostaju tik do nule

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tomislav Pili  

Krediti još povoljniji, kamate na štednju ostaju tik do nule

Klijenti domaćih banaka mogu se poslužiti poslovicom "u svakom zlu neko dobro" nakon odluke Europske središnje banke (ECB) o odgađanju podizanja kamatnih stopa, što će im donijeti još povoljnije kredite. Međutim, kod kamata na štednju promjena nema, one će i dalje biti malo iznad nule jer prostora za njihovo daljnje snižavanje nema, tvrde financijski stručnjaci.

Europska monetarna vlast na prošlotjednom zasjedanju odlučila je da ovoga ljeta ipak neće započeti s ciklusom povećanja kamatnih stopa u eurozoni uslijed pogoršanja gospodarskih izgleda. Za domaće financijske stručnjake odluka je očekivana. "Usporavanje gospodarskog rasta u eurozoni te rast neizvjesnosti oko perspektive rasta zbog Brexita, trgovinskog rata između SAD-a i Kine, kao i dinamike rasta u Kini, značile su i povećan oprez ECB-a u kontekstu zatezanja monetarne politike te su odgodile podizanje referentne kamatne stope u 2020.", tumači Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja Erste banke.

Kovač ističe kako je u ovom trenutku, s obzirom na spomenute rizike, teško špekulirati hoće li i kada tijekom 2020. doći do rasta kamatne stope: "To u kratkom roku sugerira da za građane i poduzeća neće biti promjena u onom dijelu kamate u kojem je ona određena referentnom kamatnom stopom. Visoka likvidnost bankarskog sustava, konkurentski pritisci i još povoljno gospodarsko okruženje sugeriraju nastavak blagog trenda pada kamatnih stopa."

Gledano iz perspektive hrvatske ekonomije (građana, poduzetnika, države), možemo reći da smo odluku ECB-a i priželjkivali jer je sada izvjesnije da se ove godine neće dogoditi rast kamatnih stopa, ističe direktor Pro grupe Vjeko Peretić.

"Istovremeno, uz rast potražnje za kreditima, koji je znatno blaži nego prije 2008., štednja raste snažnije, pa je i količina neto štednje u Hrvatskoj triput veća nego u pretkriznim godinama", kaže. Zbog tog povećanja izvjesno je da će i cijena domaćeg izvora financiranja ostati na sadašnjim razinama, dodaje. "Dodamo li na sve to i trenutačnu potražnju za kreditima, realno je za očekivati da i dalje postoji mogućnost za nastavak trenda smanjenja kamata. Što se tiče pasivnih kamatnih stopa, prostora za daljnje smanjenje gotovo da i nema, pa će deponenti banaka i dalje za prinose veće od inflacije morati biti maštovitiji i spremniji na rizike", smatra Peretić.


Komentari članka

Vezani članci

Vlada želi stopirati ulazak Revoluta i N26 u Hrvatsku

25.04.2019.

Bošnjakovićevo ministarstvo predlaže da se poslodavcima zabrani da plaće radnicima isplaćuju na račune banaka koje fizički nisu registrirane u Hrvatskoj. De facto, predlaže da se novim, nadolazećim konkurentima na bankarskom tržištu u Hrvatskoj onemogući

Bankama prijeti još 30.000 tužbi: Iz Udruge upozoravaju da je rok do 13. lipnja

04.04.2019.

Ohrabreni odlukom Vrhovnog suda iz koje proizlazi da imaju pravo tužiti banke zbog “ništetnih ugovorenih odredbi”, bez obzira na konverziju kredita u švicarskim francima, stotine dužnika već su počele tražiti odvjetnike i raspitivati se o potrebnoj dokume

Udruga Franak proglasila "povijesnu pobjedu"

03.04.2019.

Vrhovni sud utvrdio je kako činjenica da je potrošač sklopio dodatak ugovoru o kreditu i proveo konverziju u euro ne znači da je time izgubio pravni interes utvrđivanja jesu li pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.

Odlučili ste dignuti kredit? Ovo su detalji na koje trebate paziti

02.04.2019.

Kod kredita građanima cilj je da rata kredita, kad se oduzme iznos potreban za život, bude otplativa, pa i u slučaju oscilacije kamatne stope ili tečaja.

Hoće li Vrhovni sud donijeti odluku o slučaju "Franak"?

01.04.2019.

Svi korisnici konvertiranog kredita u švicarskom franku zadnjih mjeseci proživljavaju pravi psihološki triler jer je ljudima jako teško izdržati to čekanje i pravnu nesigurnost u kojoj su se našli

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1525 članka imaju tag financije
  4. 1218 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 925 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 493 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 334 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija