Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Ou 2019

Krediti još povoljniji, kamate na štednju ostaju tik do nule

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tomislav Pili  

Krediti još povoljniji, kamate na štednju ostaju tik do nule

Klijenti domaćih banaka mogu se poslužiti poslovicom "u svakom zlu neko dobro" nakon odluke Europske središnje banke (ECB) o odgađanju podizanja kamatnih stopa, što će im donijeti još povoljnije kredite. Međutim, kod kamata na štednju promjena nema, one će i dalje biti malo iznad nule jer prostora za njihovo daljnje snižavanje nema, tvrde financijski stručnjaci.

Europska monetarna vlast na prošlotjednom zasjedanju odlučila je da ovoga ljeta ipak neće započeti s ciklusom povećanja kamatnih stopa u eurozoni uslijed pogoršanja gospodarskih izgleda. Za domaće financijske stručnjake odluka je očekivana. "Usporavanje gospodarskog rasta u eurozoni te rast neizvjesnosti oko perspektive rasta zbog Brexita, trgovinskog rata između SAD-a i Kine, kao i dinamike rasta u Kini, značile su i povećan oprez ECB-a u kontekstu zatezanja monetarne politike te su odgodile podizanje referentne kamatne stope u 2020.", tumači Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja Erste banke.

Kovač ističe kako je u ovom trenutku, s obzirom na spomenute rizike, teško špekulirati hoće li i kada tijekom 2020. doći do rasta kamatne stope: "To u kratkom roku sugerira da za građane i poduzeća neće biti promjena u onom dijelu kamate u kojem je ona određena referentnom kamatnom stopom. Visoka likvidnost bankarskog sustava, konkurentski pritisci i još povoljno gospodarsko okruženje sugeriraju nastavak blagog trenda pada kamatnih stopa."

Gledano iz perspektive hrvatske ekonomije (građana, poduzetnika, države), možemo reći da smo odluku ECB-a i priželjkivali jer je sada izvjesnije da se ove godine neće dogoditi rast kamatnih stopa, ističe direktor Pro grupe Vjeko Peretić.

"Istovremeno, uz rast potražnje za kreditima, koji je znatno blaži nego prije 2008., štednja raste snažnije, pa je i količina neto štednje u Hrvatskoj triput veća nego u pretkriznim godinama", kaže. Zbog tog povećanja izvjesno je da će i cijena domaćeg izvora financiranja ostati na sadašnjim razinama, dodaje. "Dodamo li na sve to i trenutačnu potražnju za kreditima, realno je za očekivati da i dalje postoji mogućnost za nastavak trenda smanjenja kamata. Što se tiče pasivnih kamatnih stopa, prostora za daljnje smanjenje gotovo da i nema, pa će deponenti banaka i dalje za prinose veće od inflacije morati biti maštovitiji i spremniji na rizike", smatra Peretić.


Komentari članka

Vezani članci

Europska središnja banka će testirati ovih pet hrvatskih banaka, evo zašto

07.08.2019.

Europska središnja banka (ECB) najavila je u srijedu da će slijedom kandidature Hrvatske za članstvo u eurozoni provjeriti otpornost pet hrvatskih banaka na moguće nepovoljne uvjete poslovanja.

HBOR „omekšao“ uvjete kredita, OBŽ nastavlja sa sufinanciranjem kamata na kredite poduzetnika

26.07.2019.

Za poduzetništvo mladih, žena i početnika uz našu subvenciju kamata na kredite HBOR-a će biti i dalje nula posto, dok će za investicije privatnog sektora subvencija Županije iznositi 2% što znači da će kamata na kredite biti između nula i 0,8 posto.

Zašto je premalo ljudi tužilo banke: Teško je naći odvjetnika, a troškovi suda su veliki

11.06.2019.

Najave da će sudovi biti zatrpani s nekoliko desetaka tisuća tužbi potrošača protiv banaka zbog preplaćenih kamata, čini se, neće se ostvariti. Pozivajući se na podatke Ministarstva pravosuđa, N1 je objavio kako su do 5. lipnja općinski sudovi ukupno zapr

Promjene u plaćanju putem internetskog bankarstva

30.05.2019.

Nova regulativna Europske unije PSD2, to jest novi Zakon o platnom prometu donosi brojne promjene. One na snagu stupaju do kraja rujna.

Vlada želi stopirati ulazak Revoluta i N26 u Hrvatsku

25.04.2019.

Bošnjakovićevo ministarstvo predlaže da se poslodavcima zabrani da plaće radnicima isplaćuju na račune banaka koje fizički nisu registrirane u Hrvatskoj. De facto, predlaže da se novim, nadolazećim konkurentima na bankarskom tržištu u Hrvatskoj onemogući

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1958 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 902 članka imaju tag ict
  12. 963 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 332 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija