Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Pro 2017

Krediti u švicarcima su ipak mogli biti povoljni

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Gojko Drljača  

Krediti u švicarcima su ipak mogli biti povoljni

Tečaj švicarskog franka vratio se ovih dana praktično na razine kad se smatralo da su krediti u švicarskim francima povoljniji od eurskih ili kunskih kredita? Što sad? Hoće li nekim dužnicima ispasti povoljnije da su zadržali kredite u švicarcima umjesto da su pristali na masovnu konverziju?

Potez Milanovićeve vlade

Kad je u siječnju 2015. pod pritiskom domaćih političkih očekivanja švicarska centralna banka odlučila napustiti četverogodišnju politiku vezanja švicarskog franka uz euro, nastupila je panika na globalnim financijskim tržištima. U jednom danu, sa srijede na četvrtak, vrijednost jednog eura srozala se sa 1,2 franka na samo 0,85 franaka, brojni hedge fondovi u svijetu pretrpjeli su ogromne gubitke, švicarsko dioničko tržište je kolabiralo, a otada pa u godinama koje dolaze počela se razvijati drama u svim zemljama koje su zabilježile značajni rast kredita vezanih uz švicarske franke.

Zbog stotina tisuća osobnih financijskih drama građana koji više nisu mogli otplaćivati kredite u švicarcima, u nizu zemalja tzv. Nove Europe mijenjana je zakonska regulativa, tražena su rješenja, aktivisti i vlasti ulazili su u više ili manje oštre sukobe s bankarima, vođene su i još se vode brojne sudske bitke…

Mislav Tolušić, koji se na liberalu.hr osvrnuo na to što je franak opet osjetno oslabio prema euru, dobro je primijetio da će se sada potezi vlade Zorana Milanovića, koja je tražila rješenje za problem dužnika u švicarcima, početi gledati u drugačijem, manje popularnom svjetlu.

Od valutne konverzije kredita prošlo je oko dvije godine, a samo u 2017. švicarac je oslabio oko 8,5 posto te, kako je primijetio Tolušić, vratio se na na razliku prema euru u odnosu na trenutak kad je švicarska centralna banka prestala kontrolirati tečaj na samo 2,7 posto razlike. To, pak, znači da bi danas krediti u švicarcima bili jeftiniji nego ovi konvertirani u eure jer su u startu švicarci krenuli s nižim kamatama. Što ako bi oni koji su konvertirali stambene kredite u švicarcima u konačnici ipak prošli bolje u švicarcima? Mogu li iznova tužiti ministra financija (kojeg - bivšeg Lalovca?), Ministarstvo, Vladu ili, pak, banke?
Tko će snositi trošak

Nadalje, HNB je procijenio, uočio je Tolušić, da je HNB procijenio kako je ukupni gubitak banaka zbog konverzije oko šest milijardi kuna. Zbog toga su banke tužile Hrvatsku te je vrlo moguće da će porezni obveznici snositi trošak konverzije. Hoćemo li imati situaciju u kojoj će istodobno izgubiti porezni obveznici, dužnici s duljom ročnošću konvertiranih kredita u švicarcima te ponajviše siromašniji dužnici u nekadašnjim švicarcima kojima konverzija nije pomogla jer kredite nisu mogli vraćati na bilo koji način. Valja podsjetiti kako je bivši ministar financija Lalovac odustao od ideje da se kod rješavanja problema švicaraca primijene socijalni kriteriji te će sada ispasti da su od cijele akcije imali koristi samo oni dužnici s određenom ročnošću kredita u švicarcima.

Nije isključeno kako će se otvoriti i pitanje moguće tužbe dijela dužnika protiv Udruge Franak i političkih stranaka koje su promovirale koncept konverzije ili poreznih obveznika koji će trpjeti štete. Zaključno, otvara se pitanje hoće li u općem pravnom neredu biti moguće donijeti čak i zakonski prijedlog konverzije nakon konverzije. Pravno gledano, princip bi u osnovi bio isti.


Komentari članka

Vezani članci

Rimac: Ili ćemo postati veliki, ili ćemo propasti

10.12.2018.

Potpredsjednik Europske investicijske banke EIB Dario Scannapieco i Mate Rimac potpisali su ugovor o zajmu vrijednom 30 milijuna eura za istraživanje, razvoj i proširenje proizvodnih kapaciteta u Svetoj Nedelji.

Banke u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine ostvarile ogromnu dobit, gotovo dvostruko više nego lani

06.12.2018.

Dobit i profitabilnost banaka prošle su godine bile pod pritiskom povećanih troškova rezervacija zbog Agrokora, pa im je u devet mjeseci 2017. godine ukupnu bruto dobit iznosila 2.63 milijarde kuna, što je bilo oko 47 posto manje nego u razdoblju siječanj

Splitski sud proglasio ništetnim kredit u švicarcima, banka mora vratiti 262 tisuće kuna

30.10.2018.

Presudom je utvrđeno kako je ugovor ništetan i od dana pravomoćnosti presude neće više imati nikakve pravne učinke niti na jednu ugovornu stranu, i to unatoč konverziji toga kredita na temelju tzv. Zakona o konverziji.

Nužno ubrzavanje digitalne transformacije banaka

21.10.2018.

Tijekom 2018. banke na svjetskoj razini namjeravaju uložiti 9,7 milijardi američkih dolara kako bi poboljšale digitalne mogućnosti svojih službi za korisnike. Internetske i mobilne usluge postale su komercijalnim bankama jednako važne koliko i usluge posl

Poduzetnicima nova linija kredita iz HBOR-a s kamatom manjom od dva posto

27.09.2018.

Na raspolaganju je ukupno 220 milijuna eura bez roka, dok se ne iskoriste, za hotele, proizvodne pogone, tematske parkove, domove za starije i nemoćne i drugo, a poduzetnici će moći dobiti od 100 tisuća do tri milijuna eura, osim za sektor turizma koji će

Tag cloud

  1. 1835 članka imaju tag hrvatska
  2. 1862 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 792 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 801 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag EU
  11. 868 članka imaju tag svijet
  12. 844 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 752 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 452 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 338 članka imaju tag poticaji
  22. 404 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 372 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 316 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast